DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 7     <-- 7 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 3-9
na dubinu tla nego u rasadniku “Šumski vrt”. Općenito Nadmorska visina rasadnika “Lukavec” iznosi od
se može reći da je do dubine od 50 cm tlo u rasadniku 110–120 m, a rasadnika “Šumski vrt” oko 123 m. Zrač“
Šumski vrt” značajno humoznije od tla u rasadniku na udaljenost između ova dva rasadnika iznosi svega
“Lukavec”. 14,5 km.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


U svakom rasadniku osnovano
je 14 pokusnih ploha površine 1 m2.
Sjetva žira hrasta lužnjaka obavljena
je u rasadniku “Lukavec” 6. 4.
2005. a u rasadniku “Šumski vrt”


30. 3. 2005. godine. Na sedam
pokusnih ploha od 1m2 zasijano je
1,4 kg žira, što je u slučaju rasadnika
“Lukavec” iznosilo 379 komada
odnosno u rasadniku “Šumski vrt”
351 komada. Žir je prekrivan ma-
tičnom zemljom iz rasadnika u
debljini od dva promjera sjemena.
Nakon prekrivanja sjemena, pokusne
plohe tretirane su različitim
koncentracijama biorazgradivoga i
mineralnog ulja proizvođača Stihl.
Pomoću kompresora i brizgaljke,
ulje se pod tlakom ravnomjerno
raspršivalo po pokusnim plohama.
Tri pokusne plohe tretirane su bio-
Slika 2. Pokusne plohe u rasadniku “Šumski vrt”
Figure 2 Test plots in nursery “Šumski vrt”


razgradivim uljem u koncentracija


ma od 0,1 l/m2, 0,2 l/ m2 i 0,5 l/m2.
Sljedeće tri pokusne plohe tretirane su mineralnim
uljem u istim koncentracijama. Na šest pokusnih ploha
obavljeno je tretiranje navedenim koncentracijama
biorazgradivoga i mineralnog ulja, bez sjetve sjemena.
Na kontrolnoj plohi izvršena je samo sjetva sjemena,
dok je jedna ploha ostala prazna. Radi određivanja
fiziografskih značajki tla, na pokusnim plohama u oba
rasadnika uzorkovano je tlo iz 3 dubine (0–10, 10–30 i
30–50 cm). Uzorci su uzeti s ploha koje nisu bile tretirane
uljem.


Pet mjeseci nakon tretiranja pokusnih ploha uljima
(15.9.) uzorkovali smo na istima tlo do 10 cm dubine i
to tako da smo formirali kompozitni uzorak iz 5 pojedinačnih.
Pojedinačne uzorke uzeli smo sondom i to po
dva sa dijagonala plohe (svaki na sredini poludijagonale)
i jedan iz njenog središta. Uzorci su homogenizirani


i pohranjeni u zamrzivaču. Sadržaj lipofilnih tvari
(ukupne masnoće) i mineralnih ulja analizirani su u dva
navrata u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba.


Na pokusnim plohama gdje je izvršena sjetva žira, u
četiri navrata u rasadniku “Šumski vrt”, odnosno u dva
navrata u rasadniku “Lukavec”, brojani su klijanci kako
bi se utvrdila rasadnička klijavost sjemena i njezin tijek.
Nakon završetka nicanja, na pokusnim plohama izvršena
su mjerenja visina i promjera vrata korijena sadnica.
Promjer vrata korijena sadnica mjeren je pomoću digitalne
pomične mjerke s točnošću 0,01 mm dok su visine
mjerene mjernom letvom s točnošću od 1 mm. Tijekom
vegetacije obavljeni su radovi njege sadnica, koji se inače
provode u rasadnicima.


Za statističku obradu podataka korišteni su programski
paketi SAS i Statistica 7.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results


Rezultati su pokazali podudarnost ostatka ulja u oba koje su tretirane s 0,5 l/m2 mineralnog ulja i zasađene
rasadnika. Znakovito je da je na plohama tretiranim s žirom, ostatak ulja u tlu je na razini osrednje opterećebiorazgradivim
uljem, ostatak ulja u površinskih 10 cm nosti (Toti i dr. 1998). Na plohama koje su zakorovtla,
5 mjeseci nakon tretiranja na prirodnoj razini, te da ljene, ostatak ulja je na razini slabe do osrednje opteostaci
ulja korespondiraju s tretiranjima. Na plohama rećenosti. Vrlo zanimljivo je da je ostatak ulja na plo