DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 75 <-- 75 --> PDF |
je od kudeljare u Črnkovcima, zatim poboljšat će odvodnju i meliorativnost okolnih površina te uvesti vodovod u mnoga sela i konačno poboljšati mikroklimu, veću vlažnost zraka, ublažiti temperaturne ekstreme i slično. Bilo je tu još riječi o športovima na vodi, o gradnji wikend zabavišta, kaveznim uzgajalištima riječne ribe, promatračima ptica koji će se u buduće rađe zadržavati oko jezera – akumulacije nego u Kopačkom ritu. S druge strane šumari (ROŠ “Slavonske šume”, LŠG “Jelen”), ekolozi – “zeleni”, vlasnici wikend naselja, lovačka društva, te čelnici Kombinata “Belišće”, – isticali su mali broj kilovata buduće HE “Osijek” (52 MW), što je gotovo istovjetan njihovoj Termo-elektrani u Kombinatu koji su pokretali otpadci kore, pilovina i sl. materijal. Ustanovilo se da bi u korist Republike išlo 82 % , što inače čini samo 1 % potrebe energije Hrvatske. Bilo je premalo valjanih razloga za uništenje 32,5 kvadratna kilometra pridravskih šuma. Uz sve to učinila bi se golema šteta prirodi; lovnoj divljači, zatim ugrozila gnijezda (aktivni parovi) rijetkih vrsta ptica. Spomenute su crne rode ( 2–3 para), orlovi štekavci (4 para), stepski sokolovi (2–3 para). Ugrožene bi bile divlje mačke, kune zlatice, zerdavi itd., te velika skupina raznih vrsta beskralješnjaka i kralješnjaka (koji očekuju da se istraže), nadalje biti će otežana odvodnja kanalizacije Belišća i Valpova, snizila bi se nizvodno od brane razina vode u bunarima, a znatno bi se podigla u onima uzvodno, ugroženi bi bili temelji teških i dugačkih strojeva za proizvodnju ambalaže u Kombinatu “Belišće”, a koji su osjetljivi na slijeganje, do kojih bi neminovno došlo. Netko je spomenuo podzemne vode desetak kilometra od brane koje bi ugrozile poljodjelske površine, a što je bio slučaj s HE “Varaždin” i pobunom ondašnjih seljaka koji su sudskim putem tražili nadoknadu šteta. Dogodilo se da su se polja pod kulturama zamočvarila, pa se nakon sjetve umjesto klasova pšenice pojavila trstika, grpak i drugo vodeno bilje. Navodno zato što nisu bile uključene pumpe za usmjeravanje otcjedne vode iz akumulacije. Tvrdilo se da se nisu mogle staviti u pogon. jer ih nije bilo, nedostajala su sredstva za njihovu gradnju. Kako je to konačno riješeno ostalo je nepoznato. Na kraju spomenute knjige taksativno su navedeni razlozi zbog čega se Dravsko-baranjski ritovi i šume trebaju zakonski zaštiti kategorijom PARKAPRIRODE. Evo ih: relativno dobro očuvan autentični šumo-ritski krajolik, najveći uz rijeku Dravu u R. Hrvatskoj, ništa manje ekološki i gospodarstveno vrijedan od onoga kod Koprivnice, zanimljiv i značajan ritsko-močvarni ekosustav, velike bioraznolikosti; životni prostor velikoga broja biljnih i životinjskih zajednica, gotovo istovjetan Kopačkom ritu, habitat rijetkih i prorijeđenih vrsta sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca, riba, i drugih skupina životinja koje štite brojne međunarodne konvencije: Ramsarka, Bonska i dr., lokalitet gnježđenja orlova štekavaca, crnih roda, stepskih sokolova, lastavica bregunica (velika obalna kolonije), pčelarica… ”Stop over” – stanište migratornih vrsta ptica, izrazito štanište vrba, topola (crne i bijele, vrijedan genofond), joha i drugih higrofilnih vrsta drveća, ekološka-turistička i športsko ribolovna vrijednost starih dravskih meandara i rijeke Drave od velike važnosti za Osijek, Valpovo, Belišće i Donji Miholjac, prirodno mrijestilište fitofilnih vrsta riba, stanište glasovitog beljskoga jelena i druge divljači (srna, divljih svinja, jazavaca, lisica, kuna, divljih mačaka, vidri itd…), područje zanimljive hidrografije, karakteristične za donji tok rijeke; strme konkavne obale, koje voda “dere” i blage konveksne muljevito-pjeskovite obale koje rijeka stvara, pješčani otoci “ade” u stalnom nastajanju i nestajanju, ruralna naselja etnoloških obilježja karakterističnih za Baranju (kuće s čelom prema ulici, dugi trijemovi – “ganjkovi”), wikend naselja na Karašici, u Nardu i na drugim mjestima neposredno uz Dravu, kulturno-povijesni spomenici rubne zone budućeg PARKA BIOSFERE (valpovački, osječki, darđanski, biljski, dvorci, lovačke kurije, stare ribarske kuće i lugarnice, memorijalna obilježja itd.), područje velikoga gospodarstvenoga značenja: šumarstvo, lovstvo, vodoprivreda, poljoprivreda, športsko-ribolovni turizam, birwoching, bez industrije i ozbiljnijih zagađenja prirode, ekološko-geografska poveznica između mađarskoga Nacionalnoga parka “Drava – Dunav” i Parka prirode “Kopački rit”. O problematici vodnih stepenica raspisale su se ondašnje vodeće novine: Vjesnik, Večernji list, Globus, Glas Slavonije, interne novine ROŠ “Slavonska šuma”, LŠG “Jelne”, časopis Priroda, Godišnjak lova i ribolova itd. Manje-više većina ih je |