DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 76 <-- 76 --> PDF |
bila protiv, jer su se u raspravu uključile i neke europske nevladine udruge, kao što je spomenuti “Euronatur” i njihov čelnik Martin Jacoby Schneider, pa je stvar pomalo prešla prividno u zaborav. Sada se ponovno aktualizira. Iz arhive se vade stari projekti, pokušava se opet kao i onda proturiti važnost takve HE, korist i sve već poznato. Pretpostavljamo da je jedan od bitnih razloga premoštenje Drave cestom koridora “C5” bez nametanja skupljeg vijadukta, zatim dugogodišnji posao za vodo-elektrogospodarstvo, izrada više verzija projekata koja će trajati godinama, dakle uz gradnju mosta na otoku Pelješcu i famoznoga kanala Sava – Dunav, predstoji i vodna stepenica te jezero kojem još nismo dali ime. Gradnja piramida faraona Ramzesa II. ili Keopsa tekla je bez većih uzbuđenja, državna kasa i društveno- političko uređenje to su dopuštali. Slično je bilo s kineskim zidom i drugim monumentalnim građevinama iz povijesti. Mi im se danas divimo, bilo kao turisti ili ljubitelji povijesti, međutim činjenica je da je ljudski rod mogao i bez njih. Sa gradnjom mosta na Pelješcu ili kanalom Sava u ili ka Dunav i vodnom stepenicom ići će malo teže. Država je relativno siromašna, socijalno ugrožena i ako se ne uključe famozni fondovi Europske unije bojimo se da će sve ostati na dovršenim i nedovršenim projektima, što će se sa gledišta zaštite prirode i okoliša pokazati korisnim. Ne trenutno, ali u dogledno vrijeme. U svemu tome je korisno da postoje ljudi, stručnjaci, znanstvenici koji imaju suprotna mišljenja. Dobre su i proslave i “zelena svijetla” za projektante da mogu nastaviti radom, da su ekonomski zbrinuti za više godina i u to ime dižem ruku odobravanja. Ljudima treba pomoći. Potrebna je pomoć aktivistima zelenih i odnedavno Državnoj upravi za zaštitu prirode, koja je konačno pokrenula projekt zakonske zaštite rijeke Drave, njezinoga zaobalja. Ostaje pitanje da li će REZERVAT BIOSFERE “DRAVA – DUNAV” uspjeti spriječiti ekološki i gospodarstveno sumnjive projekte kao što je ovaj s vodnom stepenicom, hidroelektranom i ces tom bombastičnoga naziva Koridor “C 5”? Darko Getz PRVI PATENTIRANI HRVATSKI KULTIVARI ALEPSKOGA I CRNOGA BORA, Pinus halepensis ‘Lucia’ i P. nigra ‘Lara’ U Europskoj Zajednici oplemenjivači mogu nove kultivare zaštititi kao intelektualno vlasništvo na isti način kao i drugi autori nove industrijske patente. Prema uredbi Council Regulation (EC) No 2100/94, od 27. srpnja 1994. godine utemeljen je sustav zaštite intelektualnog vlasništva za oplemenjivače u EZ. Sustav administrira Community Plant Variety Office (CPVO), www.cpvo.europa.eu. U SAD-u postoji sličan sustav zaštite intelektualnog vlasništva za oplemenjivače pod nazivom Plant Patent Act, www.ams.usda.gov/science/PVPO/apply.htm. Na temelju zahtijeva za novi kultivar te na temelju testiranja uniformnosti, stabilnosti i originalnosti predloženog kultivara CPVO dodjeljuje pravo na intelektualno vlasništvo koje vrijedi na teritoriju svih 25 članica Europske Zajednice, a za razdoblje od 10 ili 30 godina, Slika 1. Lijevo: Pinus halepensis ‘Lucia’, biljka iz reznice, u dobi od 7 godina. Desno: P. nigra ‘Lara’, biljka iz sjemena u dobi od 10 godina. U krošnjama primjeraka priložen je razmjernik s centimetrima i inčima. (Foto: P. Vrgoč, 2007) |