DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ovisno o vrstama koje su oplemenjene. To znači da oplemenjivač, autor, ima zaštićeno pravo proizvodnje i prodaje neograničene količine primjeraka svojih kultivara na području EZ-a ili pravo da proizvodnju ili prodaju za definirano tržište prenese na drugog ugovorom o ustupanju licence. Novi kultivar alepskoga bora Pinus halepensis ‘Lucia’, odlukom No: 20472 od 16. srpnja 2007. i kultivar crnoga bora P. nigra ‘Lara’, odlukom No: 20561 od 6. kolovoza 2007. godine, zaštićeni su u Europskoj Zajednici kao intelektualno vlasništvo dr. sc. Petra Vrgoč a, dipl. ing. šum., do 31. prosinca 2037. godine. Autor kultivara radi u trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Senj, kao upravitelj Šumarije Krk. Pinus halepensis ‘Lucia’ i P. nigra ‘Lara’ (slika 1), ovisno o visini cijepljenja, izgledaju kao grm ili stabalce kompaktnog, kuglastog, malo spljoštenog oblika. Pupovi, iglice i izbojci izgledaju slično kao kod borova od kojih su ovi kultivari razvijeni, ali su izbojci kraći i gušće obrasli iglicama, u pršljenu je više pupova, koji Slika 2. Vegetativno razmnoženi klonovi alepskoga (Pinus halepensis) i crnoga bora ( P. nigra) tijekom selekcije u rasadniku P&B HORTIKULTURA, na otoku Krku. (Foto: P. Č,<., 2007) su sitniji, a iglice su kraće i nešto uže. Ovi novi kultivari razvijeni su na otoku Krku u rasadniku P&B Hortikultura (slika 2), vlasnice Blaženke Vrg o č, dipl. ing. šum., supruge autora kultivara. Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić OBLJETNICE DVADESET GODINA ORGANIZIRANE ZAŠTITE ŠUMA Na temelju Zakona o šumama i Statuta Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske (SIZŠH) 14. studenog 1985., Skupština SIZŠH donijela je odluku o osnivanju Komisije za uzgajanje i zaštitu šuma od pet članova. Komisija ima dvije podkomisije sa po 16 članova: – Potkomisija za uzgajanje šuma i – Potkomisija za zaštitu šuma. Zadatak Potkomisije za zaštitu šuma je provođenje zajedničke politike za unapređenje zaštite šuma, pokretanje inicijative i davanje prijedloga za proglašenje šuma zaštitnim šumama i šumama s posebnim namjenama, odlučivanje o potrebi i intenzitetu zaštite šuma, izbor pesticida i određivanje načina njihove primjene te suradnja sa znanstvenim organizacijama radi rješavanja programa iz područja zaštite šuma. Na području tadašnje SR Hrvatske bilo je 12 šumskih gospodarstava i svako je provodilo zaštitu na svoj način. Način rada uvijek je ovisio o financijskim mogućnostima, zatim o stručnosti i sposobnosti osobe koja je vodila zaštitu šuma, a često i zainteresiranosti te volji rukovodeće osobe u šumskom gospodarstvu. Konstituirajuća sjednica u prvom sazivu održana je 18. 2. 1986. godine, imala je 16 članova i to svako šumsko gospodarstvo po jednog predstavnika, te po jednog predstavnika iz SIZ-a za šumarstvo Hrvatske, Šumarskog fakulteta Zagreb, Šumarskog instituta Jastrebarsko i Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Podkomisija tada nije radila u punom sastavu, jer svi sudionici nisu odredili svoje predstavnike. Izabrano je rukovodstvo podkomisije: za predsjednika mr. sc. B. B r a di ć iz ŠG “Mojica Birta” Bjelovar, za podpredsjednika D. Vi d e c iz ŠG Varaždin i za tajnika mr. sc. K. D ok uš iz SIZ-a. Izabrana je radna grupa na čelu s dr. sc. M. H a r a pino m, koja je trebala izraditi program rada Potkomisije i plan rada za 1986. godinu. |