DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ovisno o vrstama koje su oplemenjene. To znači da oplemenjivač, autor, ima zaštićeno pravo proizvodnje i prodaje neograničene količine primjeraka svojih kultivara na području EZ-a ili pravo da proizvodnju ili prodaju za definirano tržište prenese na drugog ugovorom o ustupanju licence. Novi kultivar alepskoga bora Pinus halepensis ‘Lucia’, odlukom No: 20472 od 16. srpnja 2007. i kultivar crnoga bora P. nigra ‘Lara’, odlukom No: 20561 od 6. kolovoza 2007. godine, zaštićeni su u Europskoj Zajednici kao intelektualno vlasništvo dr. sc. Petra Vrgoč a, dipl. ing. šum., do 31. prosinca 2037. godine. Autor kultivara radi u trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Senj, kao upravitelj Šumarije Krk. Pinus halepensis ‘Lucia’ i P. nigra ‘Lara’ (slika 1), ovisno o visini cijepljenja, izgledaju kao grm ili stabalce kompaktnog, kuglastog, malo spljoštenog oblika. Pupovi, iglice i izbojci izgledaju slično kao kod borova od kojih su ovi kultivari razvijeni, ali su izbojci kraći i gušće obrasli iglicama, u pršljenu je više pupova, koji Slika 2. Vegetativno razmnoženi klonovi alepskoga (Pinus halepensis) i crnoga bora ( P. nigra) tijekom selekcije u rasadniku P&B HORTIKULTURA, na otoku Krku. (Foto: P. Č,<., 2007) su sitniji, a iglice su kraće i nešto uže. Ovi novi kultivari razvijeni su na otoku Krku u rasadniku P&B Hortikultura (slika 2), vlasnice Blaženke Vrg o č, dipl. ing. šum., supruge autora kultivara. Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić OBLJETNICE DVADESET GODINA ORGANIZIRANE ZAŠTITE ŠUMA Na temelju Zakona o šumama i Statuta Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske (SIZŠH) 14. studenog 1985., Skupština SIZŠH donijela je odluku o osnivanju Komisije za uzgajanje i zaštitu šuma od pet članova. Komisija ima dvije podkomisije sa po 16 članova: – Potkomisija za uzgajanje šuma i – Potkomisija za zaštitu šuma. Zadatak Potkomisije za zaštitu šuma je provođenje zajedničke politike za unapređenje zaštite šuma, pokretanje inicijative i davanje prijedloga za proglašenje šuma zaštitnim šumama i šumama s posebnim namjenama, odlučivanje o potrebi i intenzitetu zaštite šuma, izbor pesticida i određivanje načina njihove primjene te suradnja sa znanstvenim organizacijama radi rješavanja programa iz područja zaštite šuma. Na području tadašnje SR Hrvatske bilo je 12 šumskih gospodarstava i svako je provodilo zaštitu na svoj način. Način rada uvijek je ovisio o financijskim mogućnostima, zatim o stručnosti i sposobnosti osobe koja je vodila zaštitu šuma, a često i zainteresiranosti te volji rukovodeće osobe u šumskom gospodarstvu. Konstituirajuća sjednica u prvom sazivu održana je 18. 2. 1986. godine, imala je 16 članova i to svako šumsko gospodarstvo po jednog predstavnika, te po jednog predstavnika iz SIZ-a za šumarstvo Hrvatske, Šumarskog fakulteta Zagreb, Šumarskog instituta Jastrebarsko i Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Podkomisija tada nije radila u punom sastavu, jer svi sudionici nisu odredili svoje predstavnike. Izabrano je rukovodstvo podkomisije: za predsjednika mr. sc. B. B r a di ć iz ŠG “Mojica Birta” Bjelovar, za podpredsjednika D. Vi d e c iz ŠG Varaždin i za tajnika mr. sc. K. D ok uš iz SIZ-a. Izabrana je radna grupa na čelu s dr. sc. M. H a r a pino m, koja je trebala izraditi program rada Potkomisije i plan rada za 1986. godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Drugi sastanak Potkomisije bio je 26. 5. 1986. godine u Zagrebu. Na tom sastanku donešen je program rada i plan rada za 1986. godinu. Program rada Potkomisije za zaštitu šuma treba se zasnivati na: – Zakonu o šumama, – Statutu SIZ-a šumarstva Hrvatske, – SAS-u o organizaaciji, radu i međusobnim odnosima u SIZ-u šumarstva Hrvatske, – Statutu RZ ZS SIZ-a šumarstva Hrvatske. Zadatak Potkomisije: 1. Izrađuje za Zajednicu šumarstva prijedlog godišnjeg, srednjoročnog i dugoročnog plana i programa rada iz područja zaštite šuma. 2. Provodi zajedničku politiku na unapređenju zaštite šuma primjenom odgovarajućih mjera zaštite, vodeći posebno računa o pojedinim tekućim problemima, kao što su sušenje ekonomski vrlo vrijednih šumskih vrsta drveća. 3. Pokreće inicijativu i daje prijedloge za proglašenje šuma za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom, te daje prijedloge o zauzimanju stajališta o odnosu na zahvaate u šumama radi zaštite njihovih općekorisnih funkcija u unapređenju čovjekove okoline. 4. Odlučuje o potrebi i intenzitetu poduzimanja mjera na zaštiti šuma. 5. Vrši izbor pesticida i odlučuje o njihovoj primjeni. 6. Daje prijedlog za provođenje radova na preventivnoj zaštiti šuma od požara, i drugih mjera zaštite, te obavlja nadzor nad realizacijom predloženih mjera. 7. Brine se o osiguranju financijskih sredstava solidarnosti za pokriće povećanih troškova u otklanjanju posljedica od elementarnih nepogoda većih razmjera, kod kojih sama radna organizacija nema dovoljno sredstava za tu svrhu. 8. Sudjeluje sa znanstvenim organizacijama i stručnjacima na terenu na izradi planova i programa obnove većih šumskih površina uništenih požarom. 9. Sudjeluje u zaključenju Društvenog dogovora o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša. 10. Održava seminare i instruktaže iz područja zaštite šuma. 11. Obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i drugim aktima Zajednice šumarstva Plan rada potkomisije za 1986. godinu: 1. Utvrđivanje intenziteta zaraze šuma s glavnim šumskim insektima. 2. Donošenja plana suzbijanja štetnika u 1986. godini. 3. Izbor insekticida i određivanje doza za akciju aviosuzbijanja. 4. Određivanje optimalnih rokova za provedbu aviosuzbijanja. 5. Organizacija provedbe akcije aviosuzbijanja. 6. Analiza rezultata suzbi provedeni provedeniprovedenih hh suzbijanja. 7. Održavanje seminara i instruktaža iz područja zaštite šu a. 8. Izrada prijedloga za provođenje radova na preventivnoj zaštiti od požara primjenom odgovarajućih pesticida i drugih mjera zaštite. 9. Sudjelovanje na rješavanju ostalih problema iz područja zaštite šuma. Osim članova Potkomisije na sastancima su često sudjelovali i ostali stručnjaci iz zaštite šuma sa Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta te domaćini iz šumskih gospodarstava na čijem području su se sastanci održavali. Skupština SIZ-a ŠH u novom sazivu 29. 5. 1986. donosi Odluku o osnivanju Komisije za uzgoj i zaštitu šuma na čelu s prof. S. Matićem, koja ima dvije potkomisije od 16 članova: 1. Potkomisija za uzgajanje i 2 22. Potkomisija za zaštitu šuma. U novom sazivu članovi Potkomisije za zaštitu šuma određeni su poimenično i to: 1. mr. sc. B. Bradić, dipl. ing. šum., ŠG “M. Birta” Bjelovar 2. Dragutin Crnković, dipl. ing. šum., ROŠ “Sl. šuma” Vinkovci, RZZS Osijek 3. Mladen Ćaleta, dipl. ing. šum., ŠG “Istra”, Buzet 4. mr. sc. Antun Dokuš, dipl. ing. šum., RZ SIZ-a Zagreb 5. Zoran Đurđević, dipl. ing. šum., ŠG “Dalmacija”, Split 6. mr. sc. Milan Glavaš, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Zagreb 7. dr. sc. Miroslav Harapin, dipl. ing. šum., Šumarski institut Jastrebarsko 8. Ivan Jelčić, dipl. ing. šum., ŠG “J. Kozarac”, Nova Gradiška 9. Boro Jureša, dipl. ing .šum., ROŠ “Sl. šuma” RZZS Vinkovci 10. Petar Komadina, dipl. ing. šum., GPŠG Delnice 11. Pajo Kuprešanin, dipl. ing. šum., ČG “Lika” Gospić 12. mr. sc. Stjepan Opalički, dipl. ing. šum., RKPŠ Zagreb 13. Zlatko Samošćanec, dipl. ing. šum., ŠG Sisak 14. Vladimir Sijerić, dipl. ing. šum., ŠG Karlovac 15. mr. sc. Mladen Stojković, dipl. ing. šum., ŠG Zagreb – poslije Đuro Mirić, dipl. ing. šum. 16. Dražen Videc, dipl. ing. šum., ŠG Varaždin |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Konstituirajuća, prva sjednica održana je 13. 1. 1987. godine u Zagrebu, sada u punom sastavu. Ponovno je za predsjednika izabran B. Bradić, potpredsjednika D. Videc, tajnika K. Dokuš. Dnevni red bio je sljedeći: 1. Realizacija plana suzbijanja štetnika u 1986. godini. 2. Prognoza suzbijanja šumskih štetnika u 1987. godini. 3. Izbor pesticida. 4. Funkcioniranje dioagnozno-prognozne službe. 5. Razno. Zaključeno je da je stanje naših šuma katastrofalno, suši se jela, lužnjak, kitnjak, kesten, crni bor i drugi. Druga sjednica održana je 16. 3. 1987. u Zagrebu, na kojoj je donešen plan rada za 1987. godinu. ešen pl Treća sjednica j jje održana 7. 4. 1987., na kojoj se ica e određivao program akcije proljetnog aviosuzbijanja šumskih štetnika. Četvrta sjednica održana je 12. 10. 1987. u ŠG Sisak, Šumarija Lekenik. Donešen je program rada za 1988. g. i razmotreno je izvršenje programa rada za 1987. g. Peta sjednica održana je u ŠG J. Kozarac, Nova Gradiška 29. 3. 1988.godine, a raspravljalo se o suzbijanju ranih štetnika. Šesta sjednica održana je u GPŠG Delnice 16. i 17. 6. 1988. Raspravljalo se o sušenju jele u Gorskom kotaru. Dogovoreno je da na svakoj idućoj sjednici jedan član Potkomisije održi kratko stručno predavanje iz područja zaštite šuma. Sedma sjednica održana je 18. 10. 1988. godine u ŠG “M. Birta” Bjelovar, Šumarija Vrbovec. Razmotreno je izvršenje programa rada za 1988. i upoznavanje sa specijalnim zoološkim rezervatom u gospodarskoj jedinici Varoški lug. Stručno predavanje održao je B. Bradić: Štetna entomofauna na području ŠG M. Birta, Bjelovar. Osma sjednica održana je 31. 3. 1989. u ŠG Zageb, Šumarija V. Gorica, lugarnica Čardak. Donešen je plan rada za 1989. godinu i iznešeni su rezultati ispitivanja brojnosti defolijatora. Deveta sjednica održana je 22. i 23. 6. 1989. u ROŠ “Sl. šume” RZZS Osijek. Raspravljalo se o stanju biljnih bolesti i šumskih štetnika na području ROŠ Vinkovci. Stručno predavanje održao je O. L o v a s , dipl. ing. šum.: Tehnologija i tehnika uzgoja topola i vrba u rasadnicima i u kulturama, te najvažnije biljne bolesti i štetnici koji oštećuju vrbe i topole, kao i njihovo suzbijanje. Deseta sjednica održana je 12. i 13. 10. 1989. u ŠG Karlovac, Šumarija Vojnić. Stručno predavanje održali su dr. sc. M. Halambek: Rak kestenove kore i njegove pojave na kestenicima Petrove gore, i dr. sc. M. G l a v a š : Gljivična oboljenja bukve. Jedanaesta sjednica održana je 28. 2. 1990. u ŠG Zagreb, Šumarija V. Gorica. Raspravljalo se o aviosuzbijanju ranih štetnika u proljeće, kao i o izboru sredstava, zatim o suzbijanju štetnika na Jadranu. Raspravljalo se i o upotrebi motornog zmaja kojim bi se obavljalo suzbijanje štetnika i bolesti na manjim površinama. Dvanaesta sjednica održana je 28. i 29. 6. 1990. u ŠG Lika, Šumarija Gračac. Raspravljalo se o šumskim požarima koji su ovdje česti, osobito na novoosvojenim površinama podignutim iz proširene biološke reprodukcije. Stručno predavanje održao je prof. dr. I. M i kl o š: Treba li zabraniti uporabu pesticida u šumarstvu – kritički osvrt na zaključak Hrvatskog ekološkog društva koje je apeliralo da se zabrani uporaba pesticida u šumarstvu Hrvatske. Trinaesta sjednica je održana 14. i 15. 11. 1990. godine u ŠG “M. Birta” Bjelovar, Šumarija Virovitica. Raspravljalo se o izvršenju plana zaštite šuma 1990. Stručno predavanje održala je dr. sc. M. Halambek: Sušenje lipe na području Šumarije Virovitica. Drugi dan bio je posjet šumskom gospodarstvu Kapošvar, Šumarije Nagytad, u Mađarskoj. Upoznali smo se s njihovim problemima sušenja šuma i učestalosti rađanja žira hrasta lužnjaka. Zaključak U četiri godine svoga rada Potkomisija je vodila računa o zaštiti šuma na cijelom području Republike Hrvatske i to organizirano, zajednički i jedinstveno, vodeći računa o specifičnostima pojedinih šumskih gospodarstava. Svako šumsko gospodarstvo imalo je svoga predstavnika koji se od tada bavio isključivo zaštitom šuma. Članovi komisije su se upoznali sa stanjem zaštite šuma u gotovo svim šumskim gospodarstvima, dakle na području čitave Hrvatske. Nakon osamostaljenja Hrvatske, osnovano je JP Hrvatske šume s p.o., a u većini slučajeva bivša šumska gospodarstva postala su uprave šuma. Članovi komisije u većini slučajeva postali su stručni suradnici za zaštitu šuma i tako kontinuirano nastavili rad na zaštiti šuma. U Direkciji Hrvatskih šuma osnovana je Služba za ekologiju, a u pojedinim upravama šuma Ekološki odjeli koji vode brigu o zaštiti naših šuma. Kako su na taj način popunjena sva područja Hrvatske, nije bilo potrebno osnivanje posebnih komisija, već se rad odvijao preko Službe za ekologiju i Ekoloških odjela, uz pomoć Šumarskog fakulteta Zagreb i Šumarskog instituta Jastrebarsko. Time se nastavlja uspješan rad na organiziranoj zaštiti šuma, koji je počeo prije dvadeset godina, osnutkom Potkomisije za zaštitu šuma. Mr. sc. Branko Bradić, dipl. ing. šum. UŠP Bjelovar |