DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Konstituirajuća, prva sjednica održana je 13. 1. 1987. godine u Zagrebu, sada u punom sastavu. Ponovno je za predsjednika izabran B. Bradić, potpredsjednika D. Videc, tajnika K. Dokuš. Dnevni red bio je sljedeći: 1. Realizacija plana suzbijanja štetnika u 1986. godini. 2. Prognoza suzbijanja šumskih štetnika u 1987. godini. 3. Izbor pesticida. 4. Funkcioniranje dioagnozno-prognozne službe. 5. Razno. Zaključeno je da je stanje naših šuma katastrofalno, suši se jela, lužnjak, kitnjak, kesten, crni bor i drugi. Druga sjednica održana je 16. 3. 1987. u Zagrebu, na kojoj je donešen plan rada za 1987. godinu. ešen pl Treća sjednica j jje održana 7. 4. 1987., na kojoj se ica e određivao program akcije proljetnog aviosuzbijanja šumskih štetnika. Četvrta sjednica održana je 12. 10. 1987. u ŠG Sisak, Šumarija Lekenik. Donešen je program rada za 1988. g. i razmotreno je izvršenje programa rada za 1987. g. Peta sjednica održana je u ŠG J. Kozarac, Nova Gradiška 29. 3. 1988.godine, a raspravljalo se o suzbijanju ranih štetnika. Šesta sjednica održana je u GPŠG Delnice 16. i 17. 6. 1988. Raspravljalo se o sušenju jele u Gorskom kotaru. Dogovoreno je da na svakoj idućoj sjednici jedan član Potkomisije održi kratko stručno predavanje iz područja zaštite šuma. Sedma sjednica održana je 18. 10. 1988. godine u ŠG “M. Birta” Bjelovar, Šumarija Vrbovec. Razmotreno je izvršenje programa rada za 1988. i upoznavanje sa specijalnim zoološkim rezervatom u gospodarskoj jedinici Varoški lug. Stručno predavanje održao je B. Bradić: Štetna entomofauna na području ŠG M. Birta, Bjelovar. Osma sjednica održana je 31. 3. 1989. u ŠG Zageb, Šumarija V. Gorica, lugarnica Čardak. Donešen je plan rada za 1989. godinu i iznešeni su rezultati ispitivanja brojnosti defolijatora. Deveta sjednica održana je 22. i 23. 6. 1989. u ROŠ “Sl. šume” RZZS Osijek. Raspravljalo se o stanju biljnih bolesti i šumskih štetnika na području ROŠ Vinkovci. Stručno predavanje održao je O. L o v a s , dipl. ing. šum.: Tehnologija i tehnika uzgoja topola i vrba u rasadnicima i u kulturama, te najvažnije biljne bolesti i štetnici koji oštećuju vrbe i topole, kao i njihovo suzbijanje. Deseta sjednica održana je 12. i 13. 10. 1989. u ŠG Karlovac, Šumarija Vojnić. Stručno predavanje održali su dr. sc. M. Halambek: Rak kestenove kore i njegove pojave na kestenicima Petrove gore, i dr. sc. M. G l a v a š : Gljivična oboljenja bukve. Jedanaesta sjednica održana je 28. 2. 1990. u ŠG Zagreb, Šumarija V. Gorica. Raspravljalo se o aviosuzbijanju ranih štetnika u proljeće, kao i o izboru sredstava, zatim o suzbijanju štetnika na Jadranu. Raspravljalo se i o upotrebi motornog zmaja kojim bi se obavljalo suzbijanje štetnika i bolesti na manjim površinama. Dvanaesta sjednica održana je 28. i 29. 6. 1990. u ŠG Lika, Šumarija Gračac. Raspravljalo se o šumskim požarima koji su ovdje česti, osobito na novoosvojenim površinama podignutim iz proširene biološke reprodukcije. Stručno predavanje održao je prof. dr. I. M i kl o š: Treba li zabraniti uporabu pesticida u šumarstvu – kritički osvrt na zaključak Hrvatskog ekološkog društva koje je apeliralo da se zabrani uporaba pesticida u šumarstvu Hrvatske. Trinaesta sjednica je održana 14. i 15. 11. 1990. godine u ŠG “M. Birta” Bjelovar, Šumarija Virovitica. Raspravljalo se o izvršenju plana zaštite šuma 1990. Stručno predavanje održala je dr. sc. M. Halambek: Sušenje lipe na području Šumarije Virovitica. Drugi dan bio je posjet šumskom gospodarstvu Kapošvar, Šumarije Nagytad, u Mađarskoj. Upoznali smo se s njihovim problemima sušenja šuma i učestalosti rađanja žira hrasta lužnjaka. Zaključak U četiri godine svoga rada Potkomisija je vodila računa o zaštiti šuma na cijelom području Republike Hrvatske i to organizirano, zajednički i jedinstveno, vodeći računa o specifičnostima pojedinih šumskih gospodarstava. Svako šumsko gospodarstvo imalo je svoga predstavnika koji se od tada bavio isključivo zaštitom šuma. Članovi komisije su se upoznali sa stanjem zaštite šuma u gotovo svim šumskim gospodarstvima, dakle na području čitave Hrvatske. Nakon osamostaljenja Hrvatske, osnovano je JP Hrvatske šume s p.o., a u većini slučajeva bivša šumska gospodarstva postala su uprave šuma. Članovi komisije u većini slučajeva postali su stručni suradnici za zaštitu šuma i tako kontinuirano nastavili rad na zaštiti šuma. U Direkciji Hrvatskih šuma osnovana je Služba za ekologiju, a u pojedinim upravama šuma Ekološki odjeli koji vode brigu o zaštiti naših šuma. Kako su na taj način popunjena sva područja Hrvatske, nije bilo potrebno osnivanje posebnih komisija, već se rad odvijao preko Službe za ekologiju i Ekoloških odjela, uz pomoć Šumarskog fakulteta Zagreb i Šumarskog instituta Jastrebarsko. Time se nastavlja uspješan rad na organiziranoj zaštiti šuma, koji je počeo prije dvadeset godina, osnutkom Potkomisije za zaštitu šuma. Mr. sc. Branko Bradić, dipl. ing. šum. UŠP Bjelovar |