DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Svojom koncepcijom ovaj pisani uradak predstavlja vrlo temeljitu retrospektivnu monografiju interdisciplinarnog karaktera, čija je zajednička nit poveznica lov odnosno lovstvo. Zbog različitog stila autora pojedinih priloga uradak predstavlja svojevrsnu zbirku djela o lovstvu Dalmacije, djelomično pisanu stručno-popularno, a dobrim djelom s obilježjima izvornog znanstvenog rada. Iz toga proizlazi i očiti cilj autora da lovstvo približi sa svih gledišta širokoj čitalačkoj publici, s osnovnom željom da u njima potakne osjećaj očuvanja prirodnih bogatstava naše domovine, kao zahvalu precima i zalog budućim baštinicima. Siguran sam da će ispunjenje ovih želja biti minimalna nagrada za istinski istraživački entuzijazam i ogroman trud uložen u pripremu ovog kapitalnog djela. Doc. dr. sc. Tihomir Florijančić Poljoprivredni fakultet u Osijeku BOLESTI I ŠTETNICI OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) U BOSNI I HERCEGOVINI Na IV simpoziju zaštite bilja u Bosni i Hercegovini, u Tesliću 12. 12. 2007. godine, pod gornjim naslovom promovirana je MONOGRAFIJA o zaštitarskoj problematici jele. Napisalo ju je 7 autora: Midhat U s č u p lić , Mirza Dautbašić, Tarik Treštić, Emsud Selman, Osman Mujezinović, Tanja Nišić i Božica Jokanović. Izdavač je Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Mostaru i Banja Luci. Monografiju su recenzirali prof. dr. sc. Milan G la v a š i izv. prof. dr. sc. Boris Hr a š o v e c (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Djelo obuhvaća 114 stranica, gdje je uz tekst uključeno 35 izuzetno kvalitetnih slika u boji, 37 histograma i 26 tablica. Čitava materija podijeljena je u 8 poglavlja: 1. Opoćenito o jeli 2. Prateće bolesti i štetnici jele 3. O sušenju jele općenito 4. Faktori okoline značajni za sušenje jele u B i H 5. Zdravstveno stanje jele u B i H u prošlosti 6. Nova istraživanja sušenja jele u B i H 7. Opće mjere zaštite pri gospodarenju šumama sa jelom 8. Zaključci Nakon poglavlja slijedi sažetak na engleskom jeziku (7 stranica), zahvala i popis 42 citata literature. Pregled po poglavljima 1. U prvom poglavlju dati su podaci o broju vrsta iz roda Abies i areal obične jele, te bitne genetske, sastojinske i pedološke značajke. Istaknuto je značenje jele u B i H kao najrasprostranjenije četinjače. Na kraju se navode šumske zajednice s jelom u BiH, znanstveni i narodni nazivi. 2. U drugom poglavlju autori upućuju na abiotičke i biotičke čimbenike jele o kojima su pisali oni i drugi istraživači. 3. U trećem poglavlju upućuje se na glavne smjerove istraživanja uzročnika sušenja jele (klima, reljef, zemljište, gospodarenje, imela, gljive, kukci i dr.) iz čijeg poznavanja proizlaze buduće smjernice zaštite. 4. Čimbenici okoline izravno utječu na konačno sušenje jelovih stabala. Autori analiziraju klimu, reljef, geološku podlogu i tlo, ali upozoravaju i na važnost gospodarenja, te ratne posljedice. Kod analize klime ističu značenje kritične vrijednosti indeksa suše (manje od 30) za analizirani period 2000 – 2007. godine na tri meteorološke stanice. Za sve tri stanice značajan je godišnji porast temperatura i izuzetan pad oborina. To se pogotovo odnosi na vegetacijske mjesece, u čemu je apsolutni izuze |