DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 90     <-- 90 -->        PDF

tak bio 2004. godine kada je indeks suše bio za Bihać
6, za Sarajevo 3 i za Sokolac 2. Po tome su zaključili
da su klimatske prilike 2003. godine uzrokovale
stres, čija je posljedica bila masovna pojava potkornjaka
i sušenje stabala.


Vrlo je važno istaći da autori upozoravaju da bi štetni
agensi mogli izmaći kontroli, što bi dovelo do šteta
na širem području.


5.
U ovom poglavlju autori se osvrću na ranija istraživanja
uzročnika sušenja jele. Biološke uzročnike
grupirali su na imelu, gljive i potkornjake. Tako navode
da je imela najvažniji parazit jele, na čije širenje
bitno utiče način gospodarenja, bonitet i nadmorska
visina. Posljedice napada su nerađanje stabala,
oslabljeli prirast i fiziološka slabost stabala,
što ih predisponira za napad potkornjaka i gljiva iz
roda Armillaria. Gljive iz ovoga roda u vrlo su složenim
odnosima, a javljaju se na lokalitetima narušenih
stanišnih uvjeta. Na kraju poglavlja opisano
je 6 vrsta potkornjaka kao najčešćih i najvažnijih
sekundarnih (u određenim prilikama i primarnih)
štetnika, te moljac jelinih iglica.
6.
Radi se o najopširnijem poglavlju u kome se prikazuju
rezultati novih istraživanja. Uz rezultate, iznijeta
su mišljenja o problematici i sugestije za buduća
rješenja. Poticaj novih istraživanaja proistekao je
zbog masovnog sušenja jelovih stabala 2004. godine.
U istraživanjima su obuhvaćeni čimbenici okoline,
staništa, gospodarenje šumama, imela, kukci i
gljive uz rasvjetljavanje njihove povezanosti i štetnih
zajedničkih djelovanja. Istraživanja su obavljena
na 10 lokaliteta, odnosno područja.
Vrlo su značajne brojne opaske povezane s dobivenim
rezultatima istraživanja. Npr. autori ističu značenja
usporenih sanitarnih sječa i izvoz zaraženog
materijaala (to pogoduje razvoju potkornjaka), izostanak
solidarnosti drugih poduzeća u vrijeme sanacije
na velikim površinama, razumijevanje svih
struktura ljudskih djelatnosti i sl. Niz upozorenja
proteže se kroz naglasak ispravnog gospodarenja
jelovim šumama i pitanje šumske higijene i odluču


juće ulančavanje svih štetnih čimbenika na stabla i
jelove šume.


7.
Ovdje se radi o vrlo kratkom poglavlju, gdje se na
jednom mjestu navode čimbenici koji su utjecali na
kvalitetu jelovih šuma, a što je u prethodnom tekstu
isticano na odgovarajućim mjestima. Na isti način
navode se mjere koje se preporučuju za zaštitu jele.
8.
Ovo je zadnje poglavlje cijele problematike, gdje
autori zaključuju sve ranije rečeno. Najprije navode
opće zaključke, a zatim posebno izdvajaju svoje
stavove o imeli, kukcima, klimi i drugim agensima,
kako bi završili s objašnjenjem tijeka sukcesije štetnih
čimbenika.
Djelo više autora BOLESTI I ŠTETNICI OBIČNE
JELE (Abies alba Mili.) U BOSNI I HERCEGOVINI
po pristupu i sadržaju predstavlja novost u šumarskoj
struci BiH i općenito u zaštiti šuma. Kolege
šumari u BiH su godinama uočavali propadanje jelovih
stabala i istraživali uzroke. Zadnjih godina sušenja su
poprimila katastrofalne razmjere i nametnula se potreba
sveobuhvatnog pristupa spoznajama i rješavanju nastale
situacije. Zato je tim od 7 znanstvenika - stručnjaka
uz sudjelovanje brojnih kolega na terenu obavio
istraživanja, a rezultate prikazao u ovom djelu.


Djelo ima karakter monografije, napisano je jasno,
ispravnim redoslijedom. Podaci su utemeljeni istraživanjima
i iskustvom, jasno obrazloženi tekstom, slikama,
tablicama, grafikonima i histogramima. Nadasve
su vrijedne brojne sugestije za budući pristup rješavanju
zaštitarske problematike jelovih šuma.


Uvjeren sam da će ova monografija biti itekako korisna
šumarima u BiH i susjednim zemljama, a po sažetku
na engleskom jeziku i šire, studentima šumarstva
i stručnjacima srodnih struka. Pretpostavljam da će između
ostaloga služiti kao primjer za slične monografije
0 drugim vrstama drveća.


Svim autorima iskreno čestitam na uspješnom radu
te na objavi ovoga kvalitetnog šumarskog djela.


Prof. dr. sc. Milan Glavaš


L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA
(Casop o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti – Firenze)


Iz dvobroja 5/6, rujan-prosinac 20007. izdvajamo:


Projekt Ministarstva obrazovanja i istraživanja: Modeli
obnovljivog gospodarenja šumama za proizvodnju
energetske biomase


Uloga šumske biomase u svrhu podmirenja rastuće
potražnje za energijom, je tema koja se već više od dva
desetljeća nalazi na znanstvenim raspravama, sa teh


ničkim, ambijentalnim, socijalnim i ekonomskim pitanjima.
Ministarstvo obrazovanja i istraživanja je sufinanciralo
ovaj postupak (MIUR PRIN 2005). Istraživanje
se odnosi na tri linije aktivnosti:


1.
Uređenje modela procjene potencijalnog korištenja
drvne biomase preko uzgojnih zahvata u raznim tipovima
šuma, u odnosu na teritorijalne razlike i