DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 90 <-- 90 --> PDF |
tak bio 2004. godine kada je indeks suše bio za Bihać 6, za Sarajevo 3 i za Sokolac 2. Po tome su zaključili da su klimatske prilike 2003. godine uzrokovale stres, čija je posljedica bila masovna pojava potkornjaka i sušenje stabala. Vrlo je važno istaći da autori upozoravaju da bi štetni agensi mogli izmaći kontroli, što bi dovelo do šteta na širem području. 5. U ovom poglavlju autori se osvrću na ranija istraživanja uzročnika sušenja jele. Biološke uzročnike grupirali su na imelu, gljive i potkornjake. Tako navode da je imela najvažniji parazit jele, na čije širenje bitno utiče način gospodarenja, bonitet i nadmorska visina. Posljedice napada su nerađanje stabala, oslabljeli prirast i fiziološka slabost stabala, što ih predisponira za napad potkornjaka i gljiva iz roda Armillaria. Gljive iz ovoga roda u vrlo su složenim odnosima, a javljaju se na lokalitetima narušenih stanišnih uvjeta. Na kraju poglavlja opisano je 6 vrsta potkornjaka kao najčešćih i najvažnijih sekundarnih (u određenim prilikama i primarnih) štetnika, te moljac jelinih iglica. 6. Radi se o najopširnijem poglavlju u kome se prikazuju rezultati novih istraživanja. Uz rezultate, iznijeta su mišljenja o problematici i sugestije za buduća rješenja. Poticaj novih istraživanaja proistekao je zbog masovnog sušenja jelovih stabala 2004. godine. U istraživanjima su obuhvaćeni čimbenici okoline, staništa, gospodarenje šumama, imela, kukci i gljive uz rasvjetljavanje njihove povezanosti i štetnih zajedničkih djelovanja. Istraživanja su obavljena na 10 lokaliteta, odnosno područja. Vrlo su značajne brojne opaske povezane s dobivenim rezultatima istraživanja. Npr. autori ističu značenja usporenih sanitarnih sječa i izvoz zaraženog materijaala (to pogoduje razvoju potkornjaka), izostanak solidarnosti drugih poduzeća u vrijeme sanacije na velikim površinama, razumijevanje svih struktura ljudskih djelatnosti i sl. Niz upozorenja proteže se kroz naglasak ispravnog gospodarenja jelovim šumama i pitanje šumske higijene i odluču juće ulančavanje svih štetnih čimbenika na stabla i jelove šume. 7. Ovdje se radi o vrlo kratkom poglavlju, gdje se na jednom mjestu navode čimbenici koji su utjecali na kvalitetu jelovih šuma, a što je u prethodnom tekstu isticano na odgovarajućim mjestima. Na isti način navode se mjere koje se preporučuju za zaštitu jele. 8. Ovo je zadnje poglavlje cijele problematike, gdje autori zaključuju sve ranije rečeno. Najprije navode opće zaključke, a zatim posebno izdvajaju svoje stavove o imeli, kukcima, klimi i drugim agensima, kako bi završili s objašnjenjem tijeka sukcesije štetnih čimbenika. Djelo više autora BOLESTI I ŠTETNICI OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) U BOSNI I HERCEGOVINI po pristupu i sadržaju predstavlja novost u šumarskoj struci BiH i općenito u zaštiti šuma. Kolege šumari u BiH su godinama uočavali propadanje jelovih stabala i istraživali uzroke. Zadnjih godina sušenja su poprimila katastrofalne razmjere i nametnula se potreba sveobuhvatnog pristupa spoznajama i rješavanju nastale situacije. Zato je tim od 7 znanstvenika - stručnjaka uz sudjelovanje brojnih kolega na terenu obavio istraživanja, a rezultate prikazao u ovom djelu. Djelo ima karakter monografije, napisano je jasno, ispravnim redoslijedom. Podaci su utemeljeni istraživanjima i iskustvom, jasno obrazloženi tekstom, slikama, tablicama, grafikonima i histogramima. Nadasve su vrijedne brojne sugestije za budući pristup rješavanju zaštitarske problematike jelovih šuma. Uvjeren sam da će ova monografija biti itekako korisna šumarima u BiH i susjednim zemljama, a po sažetku na engleskom jeziku i šire, studentima šumarstva i stručnjacima srodnih struka. Pretpostavljam da će između ostaloga služiti kao primjer za slične monografije 0 drugim vrstama drveća. Svim autorima iskreno čestitam na uspješnom radu te na objavi ovoga kvalitetnog šumarskog djela. Prof. dr. sc. Milan Glavaš L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA (Casop o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz dvobroja 5/6, rujan-prosinac 20007. izdvajamo: Projekt Ministarstva obrazovanja i istraživanja: Modeli obnovljivog gospodarenja šumama za proizvodnju energetske biomase Uloga šumske biomase u svrhu podmirenja rastuće potražnje za energijom, je tema koja se već više od dva desetljeća nalazi na znanstvenim raspravama, sa teh ničkim, ambijentalnim, socijalnim i ekonomskim pitanjima. Ministarstvo obrazovanja i istraživanja je sufinanciralo ovaj postupak (MIUR PRIN 2005). Istraživanje se odnosi na tri linije aktivnosti: 1. Uređenje modela procjene potencijalnog korištenja drvne biomase preko uzgojnih zahvata u raznim tipovima šuma, u odnosu na teritorijalne razlike i |