DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 94 <-- 94 --> PDF |
52. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 5. – 8. veljače 2008. godine Uvod 52. Seminar biljne zaštite održan je u Opatiji, kojega su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite, Agronomski fakultet u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica prof. Jasminka Igrc Barčić. Minutom šutnje odana je počast preminulim članovima. Zatim je prikazan kratak film o preminulom akademiku Milanu Maceljskom, a o njegovom životu i radu govorio je prof. Damir Ivanković. Nakon himne i pozdrava uzvanika, podijeljene su nagrade i priznanja zaslužnim članovima društva. Dodijeljena su dva priznanja, a jedno od njih je primio mr. sc. Petar J u r j e v i ć , i to Zlatnu plaketu s poveljom za organizaciju i brigu o zaštiti šuma u Hrvatskoj. Promovirani su i novi magistri i doktori znanosti koji su magistrirali i doktorirali u razdoblju od prošlogodišnjeg do ovog seminara. Promovirana je i dr. sc. Dinka Matošević iz Šumarskog instituta u Jastrebarskom s temom: Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi parazitoidi, a mentor je bio prof. Boris Hrašovec. Radni dio seminara imao je 6 sekcija, 5 agronomskih i 1 šumarsku. Prezentirana su 64 referata. Na šumarskoj sekciji bilo je 18 tema. Održana su 2 okrugla stola: 1. Treba li Hrvatskoj mala namjena (“minor uses”) sredstava za zaštitu bilja” i 2. Poljoljekarne – kakve jesu, a kakve bi trebale biti. Na kraju seminara održana je godišnja skupština društva. Seminaru je bilo B. Hrašovec: Neke nove spoznaje o učinkovitosti Šumarska operativa usvajala je paralelno s razvojem novih metoda monitoringa i suzbijanja populacija potkornjaka s posebnim naglaskom na biotehničke metode. Došlo je do zamjene cjevastih “Bakkeovih klopki” novim pločastim naletnim klopkama pod nazivom “Theysohn”. Praksa je pokazala da pločaste klopke u obliku trokrake zvijezde daju bolje rezultate. Klopke mogu biti sa i bez tekućine. Produljen je vijek aplikatora (dispenzera), tako da npr. kod smrekinih nazočno oko 750 stručnjaka iz Hrvatske i susjednih zemalja, a šumara je bilo oko 60. te nagrađeni student šumarstva kao gost društva, Filip Samar ž i j a . Slijeva: Prof. dr. sc. M. Glavaš otvara Sekciju i Radno predsjedništvo: Dr. sc. M. Harapin, Mr. sc. M. Dasović i Izv. prof. dr. sc. J. Margaletić Šumarska sekcija U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici i istraživači sa Šumarskog fakulteta, iz Šumarskog instituta te stručnjaci iz šumarske operative. Prisutni su bili sudionici iz Uprava šuma Podružnica: Bjelovar, Delnice, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Osijek, Senj, Vinkovci i Zagreb i iz Direkcije Hrvatskih šuma. U radu su sudjelovali i znanstvenici iz inozemstva: Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Slovenije. Moto šumarske sekcije bila je problematika potkornjaka glede njihove uloge i značaja u procesu propadanja smrekovih i jelovih šuma. Slijede izlaganja: metoda za suzbijanje potkornjaka potkornjaka na većim nadmorskim visinama gdje imaju jednu generaciju, dovoljan je samo jedan dispenzer bez mijenjanja drugim novim. Pokazalo se da se feromonski dispenzeri mogu koristiti na lovnim stablima tretiranim kontaktnim insekticidima. FSC smjernice to neće dopuštati. Uz primjenu novih metoda ne smiju se zaboraviti “stare” mehaničke metode prevencije koje uključuju otkoravanje kod redovnih sječa. M. Harapin: Suzbijanje potkornjaka u Hrvatskoj – povijesni pregled Potkornjake kao ostalu štetnu entomofaunu može-da. Potkornjaci se mogu suzbijati preventivno i repremo suzbijati mehaničkim, kemijskim, biotehničkim i sivno. Važna preventivna mjera je šumsko-uzgojna: integriranim metodama. Klasičan primjer najstarije prava vrsta na pravo mjesto i mješovite sastojine. Zamehaničke metode su lovna stabla. Kemijske metode tim slijedi provođenje šumske higijene, a to je pravoznače primjenu insekticida na lovnim stablima, pa ne vremena sječa fiziološki oslabljenih i polusuhih stabatreba otkoravati i spaljivati koru s potkornjacima. U la. Iza toga slijedi šumski red. Nakon sječe crnogorice biotehničke metode spada primjena feromona. Tu spatreba okresati grane i složiti u hrpe te oguliti koru na da predatorski i parazitoidski kompleks. Intergrirano trupcima i panjevima. Mogu se primijeniti i insekticidi. suzbijanje je racionalno kombiniranje opisanih meto |