DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 94     <-- 94 -->        PDF

52. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Opatija 5. – 8. veljače 2008. godine
Uvod


52. Seminar biljne zaštite održan je u Opatiji, kojega
su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite,
Agronomski fakultet u Zagrebu pod pokroviteljstvom
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Seminar je otvorila predsjednica prof. Jasminka
Igrc Barčić.
Minutom šutnje odana je počast preminulim članovima.
Zatim je prikazan kratak film o preminulom akademiku
Milanu Maceljskom, a o njegovom životu i
radu govorio je prof. Damir Ivanković.


Nakon himne i pozdrava uzvanika, podijeljene su
nagrade i priznanja zaslužnim članovima društva. Dodijeljena
su dva priznanja, a jedno od njih je primio mr.
sc. Petar J u r j e v i ć , i to Zlatnu plaketu s poveljom za
organizaciju i brigu o zaštiti šuma u Hrvatskoj.


Promovirani su i novi magistri i doktori znanosti
koji su magistrirali i doktorirali u razdoblju od prošlogodišnjeg
do ovog seminara. Promovirana je i dr. sc.
Dinka Matošević iz Šumarskog instituta u Jastrebarskom
s temom: Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj
i njihovi parazitoidi, a mentor je bio prof. Boris
Hrašovec. Radni dio seminara imao je 6 sekcija, 5
agronomskih i 1 šumarsku. Prezentirana su 64 referata.
Na šumarskoj sekciji bilo je 18 tema. Održana su 2
okrugla stola: 1. Treba li Hrvatskoj mala namjena (“minor
uses”) sredstava za zaštitu bilja” i 2. Poljoljekarne –
kakve jesu, a kakve bi trebale biti. Na kraju seminara
održana je godišnja skupština društva. Seminaru je bilo


B. Hrašovec: Neke nove spoznaje o učinkovitosti
Šumarska operativa usvajala je paralelno s razvojem
novih metoda monitoringa i suzbijanja populacija
potkornjaka s posebnim naglaskom na biotehničke
metode. Došlo je do zamjene cjevastih “Bakkeovih
klopki” novim pločastim naletnim klopkama pod nazivom
“Theysohn”. Praksa je pokazala da pločaste klopke
u obliku trokrake zvijezde daju bolje rezultate.
Klopke mogu biti sa i bez tekućine. Produljen je vijek
aplikatora (dispenzera), tako da npr. kod smrekinih


nazočno oko 750 stručnjaka iz Hrvatske i susjednih
zemalja, a šumara je bilo oko 60. te nagrađeni student
šumarstva kao gost društva, Filip Samar ž i j a .


Slijeva: Prof. dr. sc. M. Glavaš otvara Sekciju i Radno predsjedništvo:
Dr. sc. M. Harapin, Mr. sc. M. Dasović i Izv. prof. dr. sc. J.
Margaletić


Šumarska sekcija
U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici i
istraživači sa Šumarskog fakulteta, iz Šumarskog instituta
te stručnjaci iz šumarske operative. Prisutni su bili
sudionici iz Uprava šuma Podružnica: Bjelovar, Delnice,
Gospić, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška,
Osijek, Senj, Vinkovci i Zagreb i iz Direkcije
Hrvatskih šuma. U radu su sudjelovali i znanstvenici iz
inozemstva: Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i
Slovenije. Moto šumarske sekcije bila je problematika
potkornjaka glede njihove uloge i značaja u procesu
propadanja smrekovih i jelovih šuma. Slijede izlaganja:


metoda za suzbijanje potkornjaka


potkornjaka na većim nadmorskim visinama gdje
imaju jednu generaciju, dovoljan je samo jedan dispenzer
bez mijenjanja drugim novim. Pokazalo se da se
feromonski dispenzeri mogu koristiti na lovnim stablima
tretiranim kontaktnim insekticidima. FSC smjernice
to neće dopuštati. Uz primjenu novih metoda ne
smiju se zaboraviti “stare” mehaničke metode prevencije
koje uključuju otkoravanje kod redovnih sječa.


M. Harapin: Suzbijanje potkornjaka u Hrvatskoj – povijesni pregled
Potkornjake kao ostalu štetnu entomofaunu može-da. Potkornjaci se mogu suzbijati preventivno i repremo
suzbijati mehaničkim, kemijskim, biotehničkim i sivno. Važna preventivna mjera je šumsko-uzgojna:
integriranim metodama. Klasičan primjer najstarije prava vrsta na pravo mjesto i mješovite sastojine. Zamehaničke
metode su lovna stabla. Kemijske metode tim slijedi provođenje šumske higijene, a to je pravoznače
primjenu insekticida na lovnim stablima, pa ne vremena sječa fiziološki oslabljenih i polusuhih stabatreba
otkoravati i spaljivati koru s potkornjacima. U la. Iza toga slijedi šumski red. Nakon sječe crnogorice
biotehničke metode spada primjena feromona. Tu spatreba
okresati grane i složiti u hrpe te oguliti koru na
da predatorski i parazitoidski kompleks. Intergrirano trupcima i panjevima. Mogu se primijeniti i insekticidi.
suzbijanje je racionalno kombiniranje opisanih meto