DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 94 <-- 94 --> PDF |
52. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 5. – 8. veljače 2008. godine Uvod 52. Seminar biljne zaštite održan je u Opatiji, kojega su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite, Agronomski fakultet u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica prof. Jasminka Igrc Barčić. Minutom šutnje odana je počast preminulim članovima. Zatim je prikazan kratak film o preminulom akademiku Milanu Maceljskom, a o njegovom životu i radu govorio je prof. Damir Ivanković. Nakon himne i pozdrava uzvanika, podijeljene su nagrade i priznanja zaslužnim članovima društva. Dodijeljena su dva priznanja, a jedno od njih je primio mr. sc. Petar J u r j e v i ć , i to Zlatnu plaketu s poveljom za organizaciju i brigu o zaštiti šuma u Hrvatskoj. Promovirani su i novi magistri i doktori znanosti koji su magistrirali i doktorirali u razdoblju od prošlogodišnjeg do ovog seminara. Promovirana je i dr. sc. Dinka Matošević iz Šumarskog instituta u Jastrebarskom s temom: Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi parazitoidi, a mentor je bio prof. Boris Hrašovec. Radni dio seminara imao je 6 sekcija, 5 agronomskih i 1 šumarsku. Prezentirana su 64 referata. Na šumarskoj sekciji bilo je 18 tema. Održana su 2 okrugla stola: 1. Treba li Hrvatskoj mala namjena (“minor uses”) sredstava za zaštitu bilja” i 2. Poljoljekarne – kakve jesu, a kakve bi trebale biti. Na kraju seminara održana je godišnja skupština društva. Seminaru je bilo B. Hrašovec: Neke nove spoznaje o učinkovitosti Šumarska operativa usvajala je paralelno s razvojem novih metoda monitoringa i suzbijanja populacija potkornjaka s posebnim naglaskom na biotehničke metode. Došlo je do zamjene cjevastih “Bakkeovih klopki” novim pločastim naletnim klopkama pod nazivom “Theysohn”. Praksa je pokazala da pločaste klopke u obliku trokrake zvijezde daju bolje rezultate. Klopke mogu biti sa i bez tekućine. Produljen je vijek aplikatora (dispenzera), tako da npr. kod smrekinih nazočno oko 750 stručnjaka iz Hrvatske i susjednih zemalja, a šumara je bilo oko 60. te nagrađeni student šumarstva kao gost društva, Filip Samar ž i j a . Slijeva: Prof. dr. sc. M. Glavaš otvara Sekciju i Radno predsjedništvo: Dr. sc. M. Harapin, Mr. sc. M. Dasović i Izv. prof. dr. sc. J. Margaletić Šumarska sekcija U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici i istraživači sa Šumarskog fakulteta, iz Šumarskog instituta te stručnjaci iz šumarske operative. Prisutni su bili sudionici iz Uprava šuma Podružnica: Bjelovar, Delnice, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Osijek, Senj, Vinkovci i Zagreb i iz Direkcije Hrvatskih šuma. U radu su sudjelovali i znanstvenici iz inozemstva: Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Slovenije. Moto šumarske sekcije bila je problematika potkornjaka glede njihove uloge i značaja u procesu propadanja smrekovih i jelovih šuma. Slijede izlaganja: metoda za suzbijanje potkornjaka potkornjaka na većim nadmorskim visinama gdje imaju jednu generaciju, dovoljan je samo jedan dispenzer bez mijenjanja drugim novim. Pokazalo se da se feromonski dispenzeri mogu koristiti na lovnim stablima tretiranim kontaktnim insekticidima. FSC smjernice to neće dopuštati. Uz primjenu novih metoda ne smiju se zaboraviti “stare” mehaničke metode prevencije koje uključuju otkoravanje kod redovnih sječa. M. Harapin: Suzbijanje potkornjaka u Hrvatskoj – povijesni pregled Potkornjake kao ostalu štetnu entomofaunu može-da. Potkornjaci se mogu suzbijati preventivno i repremo suzbijati mehaničkim, kemijskim, biotehničkim i sivno. Važna preventivna mjera je šumsko-uzgojna: integriranim metodama. Klasičan primjer najstarije prava vrsta na pravo mjesto i mješovite sastojine. Zamehaničke metode su lovna stabla. Kemijske metode tim slijedi provođenje šumske higijene, a to je pravoznače primjenu insekticida na lovnim stablima, pa ne vremena sječa fiziološki oslabljenih i polusuhih stabatreba otkoravati i spaljivati koru s potkornjacima. U la. Iza toga slijedi šumski red. Nakon sječe crnogorice biotehničke metode spada primjena feromona. Tu spatreba okresati grane i složiti u hrpe te oguliti koru na da predatorski i parazitoidski kompleks. Intergrirano trupcima i panjevima. Mogu se primijeniti i insekticidi. suzbijanje je racionalno kombiniranje opisanih meto |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 95 <-- 95 --> PDF |
M. Pernek: Potencijal patogene gljive Beauveria bassiana u suzbijanju potkornjaka Beauveria bassiana je entomopatogena polifagna Pityokteines. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno na gljiva korisna kao biološka metoda zaštite protiv razli-dva lokaliteta. Na lokalitetu Trakošćan mortalitet je bio čitih vrsta štetnika. Na jelovim potkornjacima nisu ra-11,6 do 25,2 %, a na lokalitetu Litorić 1,7 do 13,2 % đena istraživanja za redukciju potkornjaka iz roda populacije potkornjaka. B. Liović : Utjecaj sistemičnih fungicida na razvoj pepelnice na hrastovom pomladku Pepelnica je velika prijetnja poniku i pomladku hra-ma šuma Podružnicama: Zagreb, Sisak i Bjelovar. Prista lužnjaka, jer je na mnogim lokalitetima bitni čimbe-mijenjeni su: Cabrio Top, Amistar extra, Artea plus i nik za preživljavanje hrastova pomladka, a time i ob-Rotondo početkom svibnja kod prve pojave pepelnice. nove hrastovih šuma. U 2004. godini primjenjivani su Sljedeća primjena je bila nakon 2–3 tjedna. Učinkofungicidi protiv pepelnice na 9.739 ha. Utjecaj siste-vitost je bila odlična. Ut mičnih fungicida na pepelnicu ispitivan j jje ee na Uprava- Pilaš, M. Pernek: Utjecaj temperature i oborina na populaciju gubara – mogućnost za prognozu gradacije Redovito praćenje gubara provodi se od 1971. godi-sa napada. Rezultati pokazuju da se gradacije događaju ne. Obrađena je metoda prognoze populacije gubara svake 5–6 godine, a da do jakih napada dolazi svakih primjenom softverskog paketa Statsoft 5.5, a korišteni 11–12 godina. Postoji jaka veza između klimatskih su alati Fast Furier analize za izračun periodizma i kliz-čimbenika (temperature i oborine) i napada gubara. ne sredine (“Moving Average”) za trend pojedinih kla- G. Csoka: Gubar – šampion među šumskim štetnicima u Mađarskoj Prvi registirirani napad gubara u Mađarskoj bio je U zadnjoj gradaciji (2003–2007) najjačoj ikad zabi1840. godine. Periodične gradacije događaju se svake lježenoj, u kulminaciji 2005. godine bilo je napadnuto 4–12 godine, jake gradacij javljaju se svake 8–10 212.000 ha, od čega je 40.000 ha tretirano regulatorima je ee j i o sinteze hitina (biotehničko suzbijanje). Nakon golobrsta godine. Kvantitativni podaci o napadu gubara vode seod 1961. godine. U razdoblju od 1961–2007. godine, pojavila se hrastova pepelnica i hrastov krasnik. prosječno je godišnje napadnuto oko 13.000 ha. A. Vukadin: Opasnost od unosa azijske strizibube Anoplophora chinensis u Republici Hrvatskoj Azijska cvilidreta uvrštena je na karantensku listu za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih je u u za bilj biljbilje i biljn biljnbiljne proizvod proizvodproizvode (tu su i sv svsve vrste šumskoge i e e (tu su i e vr EPPO A1 broj 187. Rasprostranjena je u veliko velikovelikom mm dijel dijeldijelu za Azije. Spada u polifagne štetnike jer napada skoro sve drveća i grmlja). Najvažnija mjera je za sprječavanje vrste šumskog drveća. U Europi ii j jje ee prvi put nađena unošenja ovog opasnog štetnika strogo provođenje fi ća. urop p2000. godine u Italiji ii u uu Lombardiji LombardijiLombardiji, ,, a 2003. godine u tosanitarnih mjera kontrole uvoza sadnica iz rizičnih j a lja, a u Francuskoj u Soyons-u. U Hrvatskoj, sukladno EU di-zemalja, a u slučaju nalaza treba provesti stroge mjere rektivi 2000/29/EC, prihvaćen je Pravilnik o mjerama eradikcije. M. Dasović, A. Krbavac: Protupožarna zaštita na području Uprave šuma Podružnice Gospić Izvršena je analiza požara koji su se dogodili u po-travnju 46 (40 %) požara. Požari se najčešće javljaju sljednjih 8 godina. Od ukupne površine Uprave od između 12 i 16 sati. Za osam godina opožareno je 310.356 ha površine drugog stupnja opasnosti iznose 20.004 ha ili 176 ha po požaru. Godišnji prosjek je 7,4 %, trećeg 44,2 % i četvrtog 48,4 % površine. U raz-2.500 ha. Za 48 % požara uzrok je nepoznat, 28 % je doblju od 2000–2007. bilo je 114 požara. Najviše po-nekontrolirano paljenje korova. Godišnji trošak gašežara je bilo u šumarijama Donji Lapac, Gračac i Peru-nja iznosi 226.000 kn, a gubitak na drvnoj masi i šić. U srpnju i kolovozu bilo je 55 (48 %), a u ožujku i OKFŠ-u je 8,5 mil. kn. A. Krbavac, M. Dasović: Potkornjaci – dugogodišnji problem na području Uprave šuma Podružnica Gospić U cilju praćenja pojave i gradacije potkornjaka po-nog potkornjaka (Ips typographus) i 6-zubog smreki u pstavljene s ssu uu 24 feromonske klopke za 8-zubog smreki-nog potkornjaka (Pityogenes calcographus). I. typo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 96 <-- 96 --> PDF |
grap/zM« prve generacije ima maksimum sredinom svibnja, a druga generacija u prvim danima srpnja. P calcographus ima prvu generaciju u drugom dijelu svibnja, dok je druga generacija najbrojnija u drugoj polovicisrpnja. Na jeli su praćeni jelini potkomjaci (Ips spini- J. J 0 št: Štete od nevremena u slovenskim šumama Štete nastale vremenskim nepogodama (vjetar, snijeg, led, lavine) mjere se izravno na šumskim površinama i po veličini štete. Godišnji prosjek sanitarnihsječa za razdoblje od 1995 - 2006. god. je sljedeći: Sežana 2.242 mČ Murska Sobota 3.551 mĐ Brezice 9.323 mĐ Kranj 52.717 mČ Ljubljana 46.410 mĐ Novo dens, P. vorontzowi, P. curvidens). Zbog napada borovog potkomjaka (Tomicus piniperda) u Vrhovinama je bilo 3.300 mČ sušaca. Na području Korenice i Vrhovina u zadnje 4 godine posječeno je 93.200 mČ osušenih stabala jele, smreke i običnog bora. Mesto 31.417 mČ i Bled 28.831 ml Najveće štete je uzrokovao led (Kranj, Ljubljana, Kočevje, Celje): 1.229.302 mĐ Štete od vjetra (Bled, N. Mesto, Tolmin): 1.096.720 mČ i snijeg (Slovenj Gradec, Maribor, Brezice, Nazarje, Murska Sobota): 1.069.407 mĐ Treba prilagoditi plan gospodarenja tim nepogodama. N. Ogris, A. Piltaner, D. Jurc: Boletus informaticus - zbirka podataka o gljivama Slovenije Ta zbirka podataka je dio sustava za kartiranje i evi- ma. Godine 2005. izdana je knjiga “Gljive Slovenije: denciju gljiva u Sloveniji osnovane 2004. godine. Zbir- vrste i raširenost”, gdje je obrađeno 2.452 vrste gljiva ka podataka je tipa Microsoft Access. Do 23. 11. 2007. Slovenije (http://www.gozdis.siĐ Zbirka je kompatizbirka podataka uključivala je 156.656 zapisa o gljiva- bilna s Index fiingorum - svjetska zbirka imena gljiva. M. Dautbašić, T. Treštić, B. Pešković: Šumski požari u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 2005 - 2007. godine Šumski požari su tijekom prošlog desetljeća u BiH u 960.833,1 €. U 2007. god: 1403 požara, površina stalnom porastu po broju požara, po opožarenoj površini 31.098,91 ha i šteta 9.253.946,33 eura. Organizacija na i po veličini šteta. Tijekom 2005. god. bilo je 300 požara razini države ne postoji, a organizacija na razini entiteta na površini od 1.286,93 ha i sa štetom od 835.687,5 € . je loša. U 2006. god: 304 požara, površina 3.957,22 ha, šteta Bradić: Pojava i suzbijanje male smrekine ose listarice Mala smrekina osa listarica (Pristiphora abietina) javlja se na mlađim smrekama koje se uzgajaju izvanprirodnog areala na visinama ispod 400 m. Na području UŠP Bjelovar ima oko 1.500 ha smrekovih kultura T L. C h e c h: Gljivične bolesti listača u Austriji U Austriji na listopadnim vrstama zadnjih godinaprisutne su sljedeće štetne invazivne vrste: rak korepitomog kestena (Cryphonectria parasitica), glavnabolest pitomog kestena; holanđska bolest brijesta(Ophiostoma novoulmi); trulež baze debla johe(Phytophthora alni) na johi; Ph. Cambivora rastući starosti do 50 godina. Suzbijanje je provedeno nekoliko godina na više lokaliteta. U Čazmi je suzbijana Rogorom traktorskom prikolicom. Uspjeh suzbijanja je bio dobar problem na bukvi; Ph. Cactorum na divljem kestenu; Ph. Citricola- rak nahĐikvi; Chalaria fraxinea izaziva sušenje jasena; Eutypela parasitica - uzročnik raka kore javora; rak platane (Spanchnonema platani); hoĐest kore javora (Cryptostroma corticale). J. Margaletić, M. Vucelij a, M. Glavaš: Zaštita šuma na području šumarije Velika Gorica od 1998. do 2006. godine Šumarija Velika Gorica ima površinu od 11.582 ha sdrvnom zalihom 2.631.328 mČ. U navedenom razdobljuzaštita je provedena protiv sljedećih štetnika na sijedečim površinama: hrastova pepelnica (6.111,75 ha); hrastov savijač, veliki i mali mrazovac (2.088,00 ha); korovisu suzbijani na 879,92 ha i sitni glodavci na 628,30 ha. Protiv pepelnice primijenjeni su: Anvil, Artea, Chroma sul, Chromovil, Direkt i Rubigan. Defolijatori su suzbijani na 2.000 ha primjenom Decisa. Korovi su suzbijani sa Mentorom, Ouraganom, Cidokorom i Herculesom. Protiv glodavaca je pretežno apliciran Faciron forte. Zaštita od divljači je učinjena podizanjem ograda. Godine 2003. tretirano je 94,51 žira hrasta lužnjaka. |