DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 96     <-- 96 -->        PDF

grap/zM« prve generacije ima maksimum sredinom svibnja,
a druga generacija u prvim danima srpnja. P calcographus
ima prvu generaciju u drugom dijelu svibnja,
dok je druga generacija najbrojnija u drugoj polovicisrpnja. Na jeli su praćeni jelini potkomjaci (Ips spini-


J. J 0 št: Štete od nevremena u slovenskim šumama
Štete nastale vremenskim nepogodama (vjetar, snijeg,
led, lavine) mjere se izravno na šumskim površinama
i po veličini štete. Godišnji prosjek sanitarnihsječa za razdoblje od 1995 - 2006. god. je sljedeći:
Sežana 2.242 mČ Murska Sobota 3.551 mĐ Brezice


9.323 mĐ Kranj 52.717 mČ Ljubljana 46.410 mĐ Novo
dens, P. vorontzowi, P. curvidens). Zbog napada borovog
potkomjaka (Tomicus piniperda) u Vrhovinama je
bilo 3.300 mČ sušaca. Na području Korenice i Vrhovina
u zadnje 4 godine posječeno je 93.200 mČ osušenih stabala
jele, smreke i običnog bora.


Mesto 31.417 mČ i Bled 28.831 ml Najveće štete je
uzrokovao led (Kranj, Ljubljana, Kočevje, Celje):


1.229.302 mĐ Štete od vjetra (Bled, N. Mesto, Tolmin):
1.096.720 mČ i snijeg (Slovenj Gradec, Maribor,
Brezice, Nazarje, Murska Sobota): 1.069.407 mĐ Treba
prilagoditi plan gospodarenja tim nepogodama.


N. Ogris, A. Piltaner, D. Jurc: Boletus informaticus - zbirka podataka o gljivama Slovenije
Ta zbirka podataka je dio sustava za kartiranje i evi- ma. Godine 2005. izdana je knjiga “Gljive Slovenije:
denciju gljiva u Sloveniji osnovane 2004. godine. Zbir- vrste i raširenost”, gdje je obrađeno 2.452 vrste gljiva
ka podataka je tipa Microsoft Access. Do 23. 11. 2007. Slovenije (http://www.gozdis.siĐ Zbirka je kompatizbirka
podataka uključivala je 156.656 zapisa o gljiva- bilna s Index fiingorum - svjetska zbirka imena gljiva.


M. Dautbašić, T. Treštić, B. Pešković: Šumski požari u Bosni i Hercegovini u razdoblju
od 2005 - 2007. godine
Šumski požari su tijekom prošlog desetljeća u BiH u 960.833,1 €. U 2007. god: 1403 požara, površina
stalnom porastu po broju požara, po opožarenoj površini 31.098,91 ha i šteta 9.253.946,33 eura. Organizacija na
i po veličini šteta. Tijekom 2005. god. bilo je 300 požara razini države ne postoji, a organizacija na razini entiteta
na površini od 1.286,93 ha i sa štetom od 835.687,5 € . je loša.
U 2006. god: 304 požara, površina 3.957,22 ha, šteta


Bradić: Pojava i suzbijanje male smrekine ose listarice


Mala smrekina osa listarica (Pristiphora abietina)
javlja se na mlađim smrekama koje se uzgajaju izvanprirodnog areala na visinama ispod 400 m. Na području
UŠP Bjelovar ima oko 1.500 ha smrekovih kultura


T L. C h e c h: Gljivične bolesti listača u Austriji


U Austriji na listopadnim vrstama zadnjih godinaprisutne su sljedeće štetne invazivne vrste: rak korepitomog kestena (Cryphonectria parasitica), glavnabolest pitomog kestena; holanđska bolest brijesta(Ophiostoma novoulmi); trulež baze debla johe(Phytophthora alni) na johi; Ph. Cambivora rastući


starosti do 50 godina. Suzbijanje je provedeno nekoliko
godina na više lokaliteta. U Čazmi je suzbijana
Rogorom traktorskom prikolicom. Uspjeh suzbijanja
je bio dobar


problem na bukvi; Ph. Cactorum na divljem kestenu;
Ph. Citricola- rak nahĐikvi; Chalaria fraxinea izaziva
sušenje jasena; Eutypela parasitica - uzročnik raka
kore javora; rak platane (Spanchnonema platani); hoĐest
kore javora (Cryptostroma corticale).


J. Margaletić, M. Vucelij a, M. Glavaš: Zaštita šuma na području šumarije Velika Gorica
od 1998. do 2006. godine
Šumarija Velika Gorica ima površinu od 11.582 ha sdrvnom zalihom 2.631.328 mČ. U navedenom razdobljuzaštita je provedena protiv sljedećih štetnika na sijedečim
površinama: hrastova pepelnica (6.111,75 ha); hrastov
savijač, veliki i mali mrazovac (2.088,00 ha); korovisu suzbijani na 879,92 ha i sitni glodavci na 628,30 ha.
Protiv pepelnice primijenjeni su: Anvil, Artea, Chroma


sul, Chromovil, Direkt i Rubigan. Defolijatori su suzbijani
na 2.000 ha primjenom Decisa. Korovi su suzbijani
sa Mentorom, Ouraganom, Cidokorom i Herculesom.
Protiv glodavaca je pretežno apliciran Faciron forte. Zaštita
od divljači je učinjena podizanjem ograda. Godine
2003. tretirano je 94,51 žira hrasta lužnjaka.