DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 107-114 na jednom stablu bio je 20 (odjel 32, GJ Jazmak-Kos-stablu, te 30,8 % na području GJ Polum-Medenjak, Šuturač- Buk-Drobna, Šumarija Križevci). marije Sokolovac i prosječno 5 imela na zaraženim sta 3.2.3. Bijela imela blima, ali na uzorku od samo 26 stabala. U GJ Svibovica, Šumarije Kloštar Podravski 34,0 % od 97 pregledaNa području UŠP Koprivnica, zaraza bijelom ime nih stabala poljskog jasena bilo zaraženo imelom, s pro lom praćena je za obični bagrem i poljski jasen (tablica sječno 15 imela na zaraženim stablima, a najveći broj 6). Zaraza bagrema bila je 3,7 % na području GJ Križe imela na jednom stablu bio je 24. vačke prigorske šume, Šumarije Križevci, na uzorku od 191 stabla i jednom imelom na svakom zaraženom Tablica 6. UŠP Koprivnica, Viscum album: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 6 Forest Administration Koprivnica, Viscum album: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Domaćin Šumarija Gospodarska jedinica Host Forest Office Management Unit Fraxinus Kloštar Svibovica angustifolia Podravski Križevačke Robinia K„.evc, prigorske šume pseudoacacia Sokolovac Polum-Medenj ak 4. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Usporedbom podataka intenziteta zaraze, vidimo da je lužnjak nešto zaraženiji na području UŠP Koprivnica (11,9 %) nego UŠP Zagreb (9,2 %), dok je za kitnjak obrnuto, odnosno zaraženih je od pregledanih stabala na području UŠP Zagreb 14,2 %, a na području UŠP Koprivnica 7,8 %. Stanje zaraženosti žutom imelom za dvije istražene UŠP možemo usporediti i s rezultatima prethodnih istraživanja u drugim podružnicama (Idžojtić i dr. 2005a, 2006b, 2006c, 2007c). Za hrast lužnjak veća zaraza nego u UŠP Koprivnica zabilježena je samo u UŠP Požega (13,7 %). Slična zaraza kao za Zagreb i Koprivnicu bila je u UŠP Nova Gradiška (10,5 %) i Osijek (10,1 %), dok je manji intenzitet zaraze bio u UŠP Vinkovci (7,6 %), Bjelovar (7,1 %) i Našice (1,7 %), u kojoj je do sada zabilježena najmanja zaraza lužnjaka žutom imelom u Hrvatskoj. Intenzitet zaraze ee hrasta kitnjaka bio je veći nego u UŠP Zagreb samo u UŠP Našice (17,8 % zaraženih od pregledanih stabala), dok je slična zaraza bila u UŠP Požega (13,3 %). U ostalim, do sada istraženim podružnicama, zaraza kitnjaka bila je manja nego u UŠP Koprivnica (Osijek 7 %, Nova Gradiška 4,6 % i Bjelovar 3 %, što je do sada najmanja zaraza kitnjaka žutom imelom u Hrvatskoj). Prema prethodno navedenim istraživanjima, prosječno je na zaraženim stablima lužnjaka i kitnjaka bilo dva grma žute imele. Isto toliko grmova prosječno je zabilježeno na lužnjaku i kitnjaku na području UŠP Zagreb, dok je u UŠP Koprivnica taj broj nešto veći (četiri grma imele na lužnjaku i tri grma na kitnjaku). Na poljskom jasenu bijela imela prisutna je na 3,5 % pregledanih stabala u UŠP Zagreb (zajedno za Šumarije Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees Zaraženih stabala Infected Trees % 2 97 34,0 3 191 3,7 1 26 30,8 Discussion and Conclusion Lipovljani i Kutina). Prosječno su na zaraženim stablima bila 3 grma imele, a najviše je zabilježeno 47 grmova. Veća zaraza zabilježena je u prethodnim istraživanjima (Idžojtić i dr. 2006b, 2007c) samo za UŠP Nova Gradiška (7,3 %, Šumarije Jasenovac, Novska i Stara Gradiška), gdje je na jednom stablu zabilježeno 60 grmova imele, što je i najveći zabilježeni broj za tu vrstu do sada u Hrvatskoj. Manja zaraza bila je u šest šumarija UŠP Vinkovci (Cerna, Gunja, Ilok, Otok, Vinkovci i Vrbanja), gdje je iznosila 2,7 %, dok u Šumariji Slatina, UŠP Našice nije zabilježena. U prethodnim je istraživanjima također praćena međuovisnost intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom i stanišnih i sastojinskih parametara. Utvrđena je pozitivna korelacija između starosti i zaraze žutom imelom, ali ista, kao niti u ovim istraživanjima, nije bila signifikantna. Također je utvrđeno da su sastojine lošijeg boniteta bile više zaražene nego sastojine boljeg boniteta, a isto tako da su sastojine sa gustim i potpunim sklopom bile manje zaražene od onih s nepotpunim i prekinutim sklopom. Na području istraživanja u ovome radu te su međuovisnosti bile manje izražene. Istraženi sastojinski i stanišni parametri zajedno s nizom drugih čimbenika vezanih uz ekologiju i biologiju žute imele, njenih domaćina, kao i ptica koje su vektori njenog širenja, imaju veći ili manji utjecaj na rasprostranjenost te imele, odnosno intenzitet zaraze na pojedinom području i domaćinu. To su složeni ekološki odnosi za čije je tumačenje potreban tum multidisciplinarni pristup, a i ovo j jje ee istraživanje to e jedan doprinos. |