DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 100     <-- 100 -->        PDF

u narodnim pjesmama riječ javor koristi se i kao
muško ime: "Javor išetao, djevojke gledao, pak je govorio"
te u narodnim poslovicama: "A ništa ti dužan bio
nisam, ni zelenu boru ni javoru", (ibid.: 498 - 499).


Navest ćemo neka ženska i muška osobna imena u
kojima se kao korijen koristi riječ javor: Javorika, Javorina,
Javorinka, Javorka, Javorkica, Javorčica; Javor,
Javorko ... (Rječnik osobnih imena. Simundić, 1988.:
156).


Također riječ javor poslužila je kao korijen za
mnoštvo prezimena u svim krajevima Lijepe naše: Javorček,
Javorčić, Javorić, Javomik, Javorović, Javorski,
Javoršak, Javorščak, Javoršek ... (Leksik prezimena
Socijalističke Republike Hrvatske. 1976.: 259).


Duboku ukorijenjenost riječi javor u hrvatsku jezičnu
baštinu, uz ta značenja, dokazuju i fitotoponimi s
korijenom javor: Javor, Javorak, Javorek, Javorje, Javomica,
Javomik, Javorovac, Javorovica ... mjesta u
Hrvatskoj. (Veliki atlas Hrvatske. 2002.: 401).


Riječ ACER, eris, n. - javor, grčko - latinskog je
podrijetla. Kod Rimljana to bijaše naziv za javor. Čini
se da latinski naziv toga roda potječe od latinskog pridjevka
acer, cris, ere - oštar, šiljat, zašiljen ... zbog urezanih,
razdijeljenih ili dlanasto rascijepljenih plojki
njegovih listova, čiji režnjevi ili liske najčešće završavaju
šiljastim, šiljavim ili usiljenim vrhom.


Ivan Rešetar, Đurđevac


LITERATURA


Borzan , Ž., 2001.: Imenik drveća i grmlja: latinski,
hrvatski, engleski, njemački, sa sinonimima.
Hrvatske šume, Zagreb. 485 str.


Horvatić , S., 1954.: Ilustrirani bilinar. Školska
knjiga, Zagreb. 767 str.


*******, 1976.: Leksik prezimena Socijalističke Republike
Hrvatske. Institut za jezik, Zagreb; Nakladni
zavod Matice hrvatske, Zagreb. 772 str


Marević , J., 2000.: Latinsko-hrvatski enciklopedijski
rječnik = Lexicon Latino-Croaticum encyclopaedicum.
I - II. Marka, Velika Gorica; Matica
Hrvatska, Zagreb. 3648 str.


*******, 1880. - 1976.: Rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika. I-XXIII. Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb. Dio IV. 1892. 1897.
960 str.


Skok, R, 1971. - 1974.: Etimologijski rječnik hrvatskoga
ili srpskoga jezika. I - IV. Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.
Knjiga prva. 778 str.


7. Simundić, M., 1988.: Rječnik osobnih imena. Nakladni
zavod Matice hrvatske, Zagreb. 571 str
8. Sugar,
L, 1990.: Botanički leksikon: latinsko-hrvatski
i hrvatsko-latinski. Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti; Globus, nakladni zavod,
Zagreb. 550 str.
9. Sugar, L,L, Gosti, K.,Hazler-Pilepić, 2002.:
Hrvatsko biljno nazivlje: analiza hrvatskog biljnog
nazivlja u djelu Liberde simplicibus Benedicti
Rinij. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
155 str.
10. Sulek,B., 1859.: Biljarstvo. Uputa u poznavanje
bilja. II. dio. U Zagrebu, brzotiskom Karla Albrechta.
368 str.
11
Sulek, B., 1879.: Jugoslavenski imenik bilja. JAZU,
Zagreb. 564 str
12 *******, 2002.: Veliki atlas Hrvatske. Mozaik
knjiga, Zagreb. 479 str.


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA


40. EFNS
(Oberwiesenthal, Njemačka, 2. do 8. ožujka 2008.)
Ovogodišnje jubilarno 40. Europsko šumarsko nordijsko-
skijaško natjecanje (biatlon) održano je od 2. do


8. ožujka 2008. god. u Oberwiesenthalu (Saska, Njemačka)
u partnerstvu sa Saskim državnim šumama.
Ovo je u 10 proteklih godina bilo 11. sudjelovanje hrvatske
ekipe na sportsko-stručnom susretu eiffopskih
šumara. Krenuli smo autobusom Šumarskog fakulteta
u ponedjeljak 3. ožujka (dan kasnije nego što smo prethodno
planirali, jer je autobus bio zauzet) iz Zagreba
za Njemačku preko Gorskog kotara, gdje se priključio
najveći dio ekipe. U ekipi su ove godine bili: Ana Cmković,
Tijana Grgurić, Andreja Ribić-Marincel, Ivana
Mihelčić, Silvana Skender, Alen Abramović, Andrija
Cmković, Damir Delač (organizator i voda puta), Josip