DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 102     <-- 102 -->        PDF

ponedjeljak 3. i četvrtak 6. ožujka, no kako je naša ekipa
u ponedjeljak iz organizacijskih razloga tek krenula na
put, za ekskurzije je ostao četvrtak. Od ekskurzija ponuđeno
ih je 8. Prva na temu šumskih šteta - obilazak skijaškim
stazama i šetnicama kroz različite šumske sastojine
čije su krošnje oštećene emisijama zagađivača.
Druga, s temom gospodarenja gradskim šumama Annaberga
i važnost komunalne šume kroz njenu općekorisnu
funkciju (autobusom oko 20 km do centra Annaberga).
Treća, na temu uzgajanja šuma - gospodarenje starim
sastojinama oštećenih krošanja od emisija; ostataci
autohtonih brdskih mješovitih šuma; pretvorba smrekovih
monokultura u mješovite sastojine; najveća cjelovita
bukova sastojina u Ezgebirge; posjet rudniku urana i kositra
- bivši Wismut. Četvrta, na teme odnosi s javnošću,
šumska pedagogija, školovanje radnika (autobusom
oko 40 km i pješice oko 4 km) - saniranje šteta od
orkanskog vjetra Kyrill u reviru Condraswiese; predstavljanje
šumske kuće u istom reviru, njeni zadaci, pogon,
troškovi, smještaj i mogućnosti zaposlenja; odnosi
s javnošću; izobrazba radnika u Upravi šuma. Peta, na
temu šuma i voda (autobusom oko 40 km); značenje
šume za pitku vodu i zaštitna uloga šume od erozije i visokih
voda; dolinska brana i spremnik pitke vode za
grad Annaberg. Šesta, posjet Češkoj Repubhci - Khnovec,
uzgojne mjere u češkom dijelu gorja Erzgebirge na
sanaciji klasičnih oštećenja u krošnjama stabala od emisija.
Sedma, također u Češku, predstavljanje Češke
uprave šuma; gospodarenje češkim državnim i komunalnim
šumama na primjerima u više šumskih predjela;
posjet Karlovym Varyma. Većina članova naše ekipe
odabrala je uprava ekskurziju u Karlove Vary. Za manji
dio ekipe najinteresantnija je bila osma ekskurzija u veliku
pilanu Klausner Friesau i Tvornicu celuloze Stendal
u Blankonsteinu, o čemu ćemo nešto više reći. Velika
pilana Klausner Holz Thiiringl u Friesau, izgrađena
1992. god., sa 500 zaposlenika, jedna je od pet pilana
Klausner grupe u Njemačkoj i nalazi se u središtu najbogatijeg
područja cmogoričnim šumama Europe. Sirovinska
baza su pilanski trupci promjera 12-60 cm bez
kore i dužine 2 m na više (75 % smreke i 25 % bora) u
radiusu 100 km zračne linije s područja Njemačke i Češke.
Cijene smrekovih trupaca za klasu lb su 58, klasu 2a
65, klasu 2a + 75, a za klasu 4 (bez kvrga za stolariju)
100 €/mČ, dok su za bor za iste klase nešto niže osim za
klasu 4 (50, 57,5, 65, i 100 €/mČ). Kapacitet pilane je
preko 2,2 mil. mČ godišnje, a radi se u tri smjene i
dnevno se otkora i prepili oko 7 000 mČ (500 kamiona)
trupaca. Tjedna zaliha otkoranih trupaca je 60 000 mČ.
Oko 30-40 % prodaje se kao sirova grada, no Klusner
proizvodi i ohoblanu gradu (kapacitet blanjalice je preko
0,8 mil. mČ godišnje) standardnih sortimenata. Kako
potražnja za ohoblanim drvom raste, uz dvije planira se
izgradnja i treće profilne linije. Oko 85 % proizvoda ide
u izvoz, ponajprije na tržišta SAD-a, Velike Britanije,
dalekog istoka (Indija i Kina), u novije vrijeme i Južnu


Afriku. Ostatak nastao u proizvodnji (sjecka, piljevina)
prodaje se industriji celuloze, peleta i šperploča, a kora
se koristi za proizvodnju eletrične (18 MW) i toplinske
energije (50 MW) u vlastitoj termo-elektrani.


Tvornica celuloze Stendal modemom tehnologijom
(u koju je njemačko-kanadski kapital investirao oko 400
mil. €), prihvatljivom za okoliš, preradi 1,7 mil. mČ
smrekovog i borovog drva, od čega je 2/3 iz prethodno
spomenutog otpada i drvnih ostataka, a 1/3 je industrijsko
drvo iz šuma. Cijena toga drva fco. cesta iz certificiranih
šuma u Njemačkoj je 40Č8 €/mČ. Sa 480 zaposlenih
tvornica proizvede 310 000 tona celuloze (ukupna
prozvodnja Mercer Group kojoj pripada ova tvornice
je 1,3 mil. mČ godišnje, sto je 20 % njemačkih potreba).
Dnevno se na europsko tržište otprema oko 1,5 mil. tona
celuloze. Energija za proizvodni proces dobiva se iz
biomase (osim za vapnaru i transport), 42-48 MW struje,
od čega se koristi 28 MW za vlastite potrebe, a ostatak
se prodaje u otvorenu električnu mrežu. Upravo razvijajući
nove tvrtke uz pilanu, iz ostataka drva u ovom
drvnom klasteru otvoreno je preko 1 200 novih radnih
mjesta.


Natjecateljski dio programa odvijao se 4. ožujka, kada
je održan službeni trening uz upoznavanje sa stazom
i probno gađanje te u popodnevnim satima sastanak
voda ekipa, 5. ožujka pojedinačno natjecanje (biatlon)
klasičnim i poslijepodne slobodnim načinom skijaškog
trčanja te 7. ožujka štafetna natjecanja i proglašenje rezultata
natjecanja. Cjelokupni program završio je sjednicom
Komiteta EFNS-a i zajedničkom večerom gotovo
1 500 sudionika ovoga jubilarnog susreta (iz Austrije,
Belgije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Češke, Estonije,
Finske, Francuske, Hrvatske, Italije, Letonije, Mađarske,
Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske,
Slovačke, Slovenije, Švedske i Švicarske).


S rezultatima naše ekipe i ove godine možemo biti
zadovoljni, posebice ako se prisjetimo kakvi su kod
nas bili snježni uvjeti i mogućnosti za pripreme. Navodimo
rezultate po starosnim kategorijama stavljajući u
zagrade broj natjecatelja koji su startali u odnosnoj kategoriji
i stigli na cilj, jer je bilo odustajanja, pa i diskvalifikacija,
kao što je to u svakom natjecanju. U ženskom
dijelu ekipe pojedinačno klasičnim stilom u starosnoj
kategoriji 21-30 god. Ivana Mihelčić osvojila je
5., a Andreja Ribić-Marincel 19. mjesto (24), u starosnoj
kategoriji 31-40 god. Ana Cmković 9., a Silvana
Skender 17. mjesto (35) i u starosnoj kategoriji 41-50
god. Tijana Grgurić 29. mjesto (41). U muškom dijelu
ekipe pojedinačno klasičnim stilom, u starosnoj kategoriji
21-30 god. Ivan Rački bio je 25. (38), u starosnoj
kategoriji 31-40 god. Alen Abramović 10., a Tomislav
Kranjčević 51. (84), u starosnoj kategoriji 41-50 god.
Franjo Jakovac 13., Denis Stimac 65., Andrija Cmković
66., a Neven Vukonić 92. (162) i u starosnoj kategoriji
61-70 god. Hranislav Jakovac 69. (82). Pojedi