DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 115-119 UDK 630* 304 + 964 (001) UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: I DIO THE EFFECTIVENESS OF ANTI-VIBRATION GLOVES: PART I Vlado GOGLIA*, Josip ŽGELA**, Igor ĐUKIĆ* SAŽETAK: Izlaganje vibracijama većeg intenziteta kroz duže razdoblje često vodi trajnim oštećenjima dijelova organizma te trajnoj nesposobnosti za rad. Taj je problem prisutan i kod mnogih poslova u šumarstvu. Mnoge se aktivnosti provode s ciljem da se izbjegnu posljedice izlagana vibracijama. Jedna od mjera zaštite od pretjeranog izlaganja vibracijama koje se prenose na ruke je i korištenje antivibracijskih zaštitnih rukavica. Ocjena učinkovitosti zaštite uporabom antivibracijskih rukavica je složena procedura i često ne daje očekivane rezultate. Na tržišu je široka ponuda antivibracijskih rukavica različitih prizvođača te je izbor onih koje će najbolje štititi radnika odgovoran i složen zadatak. Ocjenu kvalitete rukavica moguće je donijeti primjenom postupka ispitivanja istih po proceduri koja je propisana međunarodnim normama ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996 te nacionalnom normom HRN ISO 10819-2000, ili ispitivanjem istih u stvarnim-pogonskim uvjetima. Prednosti i nedostaci oba načina ispitivanja se obrazlažu u ovome radu. K l j u č n e ri j e či : ergonomija, vibracije, antivibracijske rukavice, ispitivanje UVOD – Introduction Izlaganje rukovatelja mehaniziranim sredstvima ra-jednu od najrizičnijih djelatnosti, kako po povredama da vibracijama visoke razine, može imati po njega tra-na radu, tako i po profesionalnim oboljenjima. Profegične posljedice. To je problem s kojim se susreću sionalna oboljenja izazvana utjecajem vibracija u šustručnjaci zaštite na radu u svim industrijskim grana-marstvu su posebice izražene. Stoga ne čudi čitav niz ma. Kako je prema statističkim podacima vidljivo, tre-aktivnosti kako u Hrvatskim šumama d.o.o., tako i na ba mu prići s pozornošću. Posljedice izloženosti preko-Šumarskom fakultetu, usmjerenih prema smanjenju mjernoj razini vibracija uzrokom su više od 13 % sveu-posljedica izloženosti vibracijama. Da bi se ispravno kupnih profesionalnih oboljenja u Republici Hrvatskoj izabrale mjere zaštite, ponajprije treba poznavati priro( K a ci an , N., 1999). Šumarstvo se nažalost kao indu-du vibracija koje se prenose na ruke, kao i osjetljivost - strijska grana prema statističkim podacima svrstava u uu rukovatelja. OSJETLJIVOST SUSTAVA ŠAKA – RUKA NA VIBRACIJE Hand-arm system vibration sensitivity Opće je poznata činjenica da svaki dio ljudskog or-ma dijela ljudskog organizma, multiplicira posljedice. ganizma ima različite prirodne frekvencije. Izloženosti To je samo po sebi razumljivo, posebice u slučaju suvibracijama čija se frekvencijska karakteristika može stava šaka-ruka preko kojega se uglavnom vibracije iznaći u rezonantnom području s vlastitim frekvencija-ravno prenose na tijelo rukovatelja. Isto tako stručnoj je javnosti poznata činjenica da je sustav šaka-ruka * Prof. dr.sc.dr. h. c.Vlado Goglia, mr. sc.Igor Đukić, najosjetljiviji na vibracije u frekvencijskom rasponu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 6-16 Hz (Goglia, 1997; Suchomel, J. i Slancik, Mver.tospši. Jousni spkŽag2e5l ,ap,pH.r4v2a2ts,ke šu-1m0 e00d0.o.oa.greb M. 2005). Uz frekvencijske karakteristike, razumljivo Lj. F.Vukotinovića 2, HR-10000 Zagreb je da su od velikog značaja još dva parametra za ocjenu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 14 <-- 14 --> PDF |
V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTTVIBJIACIJSKIH RUKAVICA: I DIO Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 115-119 opasnosti izlaganja vibracijama. To su: - razine vibracija ili intenzitet i - vrijeme izlaganja. Stvarni intenzitet vibracija treba promatrati uzimajući usporedno u obzir frekvencijsku karakteristiku i razinu vibracija unutar relevantnog frekvencijskog spektra. Stoga međunarodna norma ISO 5349-1-2001 nalaže da se u izvješću o mjerenju vibracija obavezno navedu vrijednosti vrednovanih ubrzanja po osima. Vrednovanje ubrzanja sukladno se Annexu A iste norme izračunava prema relaciji: Đt(W,,a,,f (1) hwšx,y,z) gdje je: WjČi faktor vrednovanja ubrzanja u i-toj terci; a;„ je intenzitet ubrzanja vibracija u toj istoj terci u mlsČ. Tijek vrijednosti faktora vrednovanja fFČ,; u frekvencijskom rasponu zanimljivom sa stajališta izloženosti vibracijama (6,3 do 1250 Hz) pokazuje si. 1. Procjene sveukupne izloženosti vibracijama koje se prenose na ruke, sukladno se preporukama međunarodne norme ISO 5349-1-2001 obavlja vektorskim zbrojem komponenata ubrzanja u pojedinim osima, te se izračunava prema relaciji: 2 2 2 (2) Dnevna izloženost, na osnovi koje se procjenjuju rizici izlaganja, uključuje i vrijeme izlaganja te se prema preporuci izračunava iz relacije: AČ) = a,Č (4) gdje je: Tukupno vrijeme dnevnog izlaganja vibracijama intenziteta a;,Č dok je TČ frekventno vrijeme (raspoloživo vrijeme od 8 A odnosno 28800 s). Ukoliko se tijekom radnoga dana mijenja razina vibracija ili se mijenja njihova frekvencijska karakteristika, valja dnevnu izloženost izračunati iz relacije: 1 Č Č(8)=JČIČ.v/-7:. (5) gdje je: a;,„ sveukupna izlože nost vibracijama (rezultantni vek tor) za i-tu operaciju, AČje broj i-te operacije, a TJe vrijeme trajanja te iste operacije. Imajući na umu sve ranije reče Slika 1. Krivulja vrijednosti faktora vrednovanja Wjjj za vibracije prenesene na ruke no, dnevna se izloženost može izFigure 1 Frequency-weighting curve WjČi for hand-transmitted vibration računati prema relaciji: Č(8): 1 (a L+«AČi+«L)-Či+(«, L2 +«AČ2 +«L2)-Č2 + - + («, hwxN Č ČhwyN Č ČhwzN) ČN (6) SMANJENJE DNEVNE IZLOŽENOSTI Iz relacije (6) jasno proizlazi da se dnevna izlože nost radnika može smanjiti na tri načina: 1) organizacijom na radilištu tj. kombiniranjem radnih aktivnosti tijekom smjene 1) smanjenjem vremena izlaganja 3) prigušenjem vibracija u onom frekvencijskom ras ponu u kojem su ruke najosjetljivije. - Daily exposure reduction possibilities Sve se te mogućnosti smanjenja izloženosti vibracijama koriste. U ovome se radu razmatra treći način smanjenja dnevnog izlaganja vibracijama - smanjenje izlaganja prigušenjem. Kako je poznato, svi ozbiljniji proizvođači ručnih mehaniziranih sredstava rada ulažu velike napore kako bi prigušili vibracije koje nastaju radom pogonskog motora i alata. Prigušenje se obično ostvaruje prigušnim elastičnim amortizerim, kao i pri |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 15 <-- 15 --> PDF |
V. Goglia, J. Žgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: I DIO Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 115-119 gušnim materijalima na prihvatnim ručkama. Ukoliko je razina vibracija na prihvatnim ručkama i nakon mjerenja prije spomenutih prigušnih elemenata iznad dopuštene razine, radnicima koji rukuju takvim sredstvima sugerira se uporaba antivibracijskih rukavica. Međutim, treba istaći velik broj znanstvenika s rezervom gleda na učinkovitost njihove primjene (Koton, 2002). O njihovoj učinkovitosti stručna javnost je upoznata vrlo malo ili nikako. Kakve rukavice treba koristiti, rasprave su koje se vode dugi niz godina, a da se pravi čimbenici u tim raspravama uopće ne koriste. Pri izboru rukavica na raspolaganju stoji velik broj proizvođača koji kao prigušne elemente u rukavicama ugrađuju razne materijale. Učinkovitost pojedinih rukavica u prigušenju vibracija upitna je, te ju treba pobliže upoznati. No, prije nego li se pozabavimo ispitivanjem prigušnih svojstava rukavica, treba spomenuti koji su sve zahtje vi kojima rukavice moraju udovoljiti. Rukavice moraju biti gipke kako bi omogućile nesmetano rukovanje u svim uvjetima. Moraju imati dobra toplinsko-izolacijska svojstva, moraju pružati zahtijevanu razinu zaštite od mehaničkih povreda, te na kraju trebaju omogućiti prigušenje vibracija. Pozabavit ćemo se ovim posljednjim zahtjevom, iako treba naglasiti da i neki od prethodno spomenutih mogu izravno utjecati na izloženost vibracijama kao osjetljivost sustava šaka-ruka. Tako primjerice krute rukavice smanjuju prihvatnu silu, brzo umaraju rukovatelja, pa se sa sredstva kojim se ridcuje, na ruke rukovatelja prenose vibracije sve viših razina. Isto tako slabija toplinsko izolacijska svojstva omogućuju pothladivanje ruku rukovatelja te povećavaju njihovu osjetljivost na vibracije. ISPITIVANJE ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA - Antivibration gloves testing Ispitivanje prigušnih svojstava rukavica može se načelno provesti na dva načina: 1) ispitivanje prigušnih svojstava u skladu s preporukama sadržanima u normama i 2) ispitivanje u stvarnim - pogonskim uvjetima. adi) Metodu mjerenja i ocjenjivanja vibracijskog prijenosnog faktora antivibracijskih rukavica propisuju norme ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996. Ista je norma na engleskom jeziku 2000. godine preuzeta kao hrvatska norma pod oznakom HRN EN ISO 10819-2000. Normom se određuje metoda laboratorijskog mjerenja, analize rezultata mjerenja i izvještavanja o prigušnim svojstvima rukavica za vibracije koje se s prihvatnih ručki prenose na ruke rukovatelja u frekvencijskom rasponu od 31,5 do 1250 Hz. U normi se posebno naglašava da na razinu vibracija koje se prenose preko rukavice na ruku može utjecati velik broj utjecajnih parametara, pa se stoga rezultati dobiveni propisanom metodom ispitivanja ne mogu koristiti za ocjenu rizika po zdravlje rukovatelja uslijed izloženosti vibracijama. U uvodu se naglašava da je norma razvijena kao odgovor na rastuće zahtjeve za zaštitom ljudi od rizika prekomjernom izlaganju vibracijama koje se prenose na ridce. Isto se tako jasno naglašava činjenica da prema postojećim saznanjima ne postoje okolnosti u kojima su rukavice pokazale prigušna svojstva koja bi spriječila posljedice od vibracija. Prema svim dosadašnjim saznanjima, zaštitne rukavice ne osigiffavaju značajno prigušenje vibracija u frekvencijskom području ispod 150 Hz. Imajući na umu da su ruke najosjetljivije upravo u tom frekvencijskom području, samo je po sebi jasno da rukavice ne mogu pružiti zaštitu koju očekujemo. Štoviše, neki tipovi rukavica čak pojačavaju vibracije u najosjetljivijem frekvencijskom rasponu. Norma propisu je postupak mjerenja vibracija koje se prenose na dlan te ne daje uvid u prijenos vibracija na prste. Budući da se ocjena zaštite koju pružaju ridcavice može dati tek onda kada se utvrdi prijenosni faktor prema prstima, navodi se niKnost određivanja drukčijeg mjernog postupka kojim će se utvrditi i taj prijenosni faktor. Tijekom mjerenja operater se smješta na postolje elastično ovješeno, prima ručku sustava s mehaničkim pobuđivanjem. Shematski prikaz mjernog sustava dan je na si. 2. Tijekom mjerenja nadziru se i prihvatna i posmična sila, te ih u izvješću o rezultatima mjerenja treba navesti. Tijekom mjerenja treba održavati prihvatnu silu u rasponu 30 ± 5 jVte posmičnu silu u rasponu 50 ± 8 JV. Temperatura i vlažnost unutar prostora u kojemu se ispitivanje obavlja također su definirani (20 ± 5 "C; relativna vlažnost 70 %). Za ocjenu prigušnih svojstava Slika 2. Shematski prikaz sustava za ispitivanje antivibracijskih rukavica Figure 2 Schematic representation of the antivibration gloves testing system |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTTVIBJIACIJSKIH RUKAVICA: I DIO rukavica rabe se dva vibracijska spektra (M i H) kako to pokazuje si. 3. Kod svakog vibracijskog spektra istovremeno se mjere vibracije na referentnoj točki prihvatne ručke, kao i na dlanu operatera sa i bez rukavice. Na temelju rezultata mjerenja izračunavaju se vred Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 115-119 cijskog spektra M je dovoljno da bude < 1, iako se radi o frekvencijskom rasponu značajnijem sa gledišta osjetljivosti ruku na vibracije. Za prijenosni faktor kod vibracijskog spektra H traži se da bude < 0,6. Traži se da rukavice pokažu znatno bolja prigušna svojstva kod viših frekvencija, iako se radi o području vrlo niske osjetljivosti sa stajališta sustava šaka-ruka. I. I za one rukavice koje udovoljavaju kriterijima koji se postavljaju za "antivibracijske rukavice", napominje se da to ne znači da će uporaba takvih rukavica otkloniti rizik izlaganja vibracijam. Samo po sebi se nameće pitanje svrsishodnosti takvih ispitivanja. Nedostatke propisane norme iznose u svojim radovima i drugi istraživači (Griffin, 998; Hewitt, 1998; Dong et al. 2002; Reynolds, D. D. i Wolf, E. 2005). Slika 3. Spektri vibracija M i H tijekom ispitivanja antivibracijskih rukavica Figure 3 Spectra M and H during anti-vibration gloves testing novane vrijednosti ubrzanja vibracija, te se njihovim omjerom određuje prijenosni faktor za oba vibracijska spektra. Norma sugerira da se za "antivibracijske rukavice" ne mogu smatrati one koje ne udovoljavaju kriterijima: - prijenosni faktor za vibracijski spektar M < 1 - prijenosni faktor za vibracijski spektar H < 0,6. Nakon što je provedeno ovo zasigurno složeno utvrđivanje vrijednosti prijenosnih faktora u normi, jasno se naglašava da udovoljavanje kriterijima ne podrazumijeva da će uporaba takvih rukavica otkloniti rizik izlaganja vibracijama. Treba istaknuti neke nelogičnosti sadržane u normi: 1. Već se u Uvodu ističe da prema postojećim saznanjima ne postoje rukavice koje mogu učinkovito prigušiti vibracije. Ipak, propisuje se skup i kompliciran postupak ispitivanja njihovih prigušnih svojstava 2. Prigušna se svojstva ispituju u frekvencijskom rasponu koji nije toliko zanimljiv sa stajališta rizika od izlaganja vibracijama, prijenosni faktor kod vibraad2) Mjerenje prigušnih svojstava zaštitnih rukavica u stvamim-pogonskim uvjetima podrazumijeva mjerenje vibracija na prihvatnim ručkama te na ruci rukovatelja onda kada se između ručke i ruke stavi zaštitna rukavica. Mjerenja se obavljaju u frekvencijskom rasponu koji je odličujući za procjenu rizika izlaganja vibracijama tj. u području najveće osjetljivosti. Ispitivanja se obavljaju na ručkama mehaniziranih sredstava rada na kojima rukavice i trebaju pokazati svoja zaštitna svojstva. Ispitivanja se obavljaju pri režimima rada koji su najzastupljeniji tijekom rukovanja određenim mehaniziranim sredstvom rada. Odnos između rezultantnih vektora vrednovanih ubrzanja dobivenih mjerenjem uz uporabu određenog tipa zaštitnih rukavica i bez njih služi kao mjerilo njihove prigušne učinkovitosti. Ovakva je metoda ispitivanja primijenjena pri ispitivanju rukavica na Šumarskom fakultetu u Zagrebu uz suradnju stručnjaka zaštite na radu Hrvatskih šuma d.o.o.. Ispitan je veći broj različitih tipova zaštitnih rukavica. Ispitivanjem su dobiveni vrijedni rezultati s kojima će stručna javnost detaljnije biti upoznata u drugom dijelu ovoga rada. ZAKLJUČAK Ispitivanje prigušnih svojstava antivibracijskih rukavica po procediffi koju propisuju međunarodne norme ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996 te nacionalna norma HRN ISO 10819-2000, ne daju rezultate koji - Conclusion se s pouzdanošću mogu koristiti za ocjenu kvalitete pojedinih tipova antivibracijskih rukavica. Takav zaključak sugeriraju i same norme kako je to u prethodnom tekstu i naglašeno. Nasuprot njima, mjerenje razine vi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 17 <-- 17 --> PDF |
V. Goglia, J. Žgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: I DIO Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 115-119 bracija u pogonskim uvjetima na sredstvima rada na zasniva se na znatno jednostavnijem postupku mjerekojima će se određeni tip rukavica i koristiti, koji je nja i na realnijoj procjeni antivibracijskih svojstava zarazvijen na Šumarskom fakultetu u Zagrebu uz suradštitnih rukavica. nju stručnjaka zaštite na radu Hrvatskih šuma d.o.o., LITERATURA – References Goglia, V. 1997. Ergonomic parameters of forest asurement methods for assessing effectiveness mechanisation – measuring and evaluation proof anti-vibration gloves. International Journal of blems. Mehanizacija šumarstva 22, 209–217. Industrial Ergonomics, 32, 283–298. S u c h o m e l , J., M. S l a n c i k , 2005. Influence of soReynolds, D.D., E. Wolf, 2005. Evaluation of anti- me ergonomic criterims on modelling and optivibration gloves test protocols associated with mization technology in forestry. Proceedings of the revision of ISO 10819. Industrial Health, 43, the International Conference „Management of 556–565. human potential in enterprises“, Zilina, 354–359. ISO 10819-1996. Mechanical vibration and shock – Kacian, N., 1999. Occupational diseases in Croatia, Hand-arm vibration – Method for the measureWork and Safety 3(1), 83–89. ment and evaluation of the vibration transmissi- Koton, J., 2002. Prevention of hand-arm vibration bility of gloves at the palm of the hand. Interna syndrome by using antivibration gloves. Medy-tional Standard Organization, Geneva. cyna Pracy, 53, 423–431. ISO 5349-1-2001. Mechanical vibration – MeasureG r iff n , M. J. 1998. Evaluating the effectiveness of ment and evaluation of human exposure to hand gloves in reducing the hazards of hand-transmittransmitted vibration. Part 1: General require ted vibration. Ocupational and Environmental ments. International Standard Organization, Geneva. Medicine, 55, 340–348. Hewitt, S. 1998. Assessing the performance of anti-HRN EN ISO 10819-2000. Mehaničke vibracije i udavibration gloves – a possible alternative to ISO ri – Vibracije ruke – Metoda mjerenja i ocjenji10891- 1996. Annals of Occupational Hygiene, vanja vibracijskog prijenosnog faktora rukavica 42, 245–252. na dlanu ruke (ISO 10819:1996; EN ISO 10891:1996). Državni zavod za normizaciju i Dong, R. G., T. W. McDowell, D. E. Welkome, mjeriteljstvo, Zagreb. W. P. Smutz, A. W. Schopper, C. Warren, J. Z. Wu, S. Rakheja, 2003. On-the hand me- SUMMARY: Exposure to vibration of higher intensity over a longer period of time often causes permanent health damages. Occupational deseases play an important role in many activities in forestry, too. Among many protective measures taken against excessive exposure to hand-transmitted vibration is the use of anti-vibration gloves. The assessment of their efectiveness is a complex procedure which doesn´t always yeald expected results. There is a number of anti-vibration gloves available nowdays and it is a very responsible taks to make the right choice. The vibration transmissibility of the anti-vibration gloves can be assessed by using measurement and evaluation procedures prescribed by ISO 10819-1996 and EN ISO 10819-1996 as well as the National Standard HRN ISO 10819-2000, or by field-testing. The paper deals with advantages and disadvantages of these two assessment methods. K e y w ord s : ergonomics, vibration, anti-vibration gloves, testing |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 18 <-- 18 --> PDF |
120 |