DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTTVIBJIACIJSKIH RUKAVICA: I DIO rukavica rabe se dva vibracijska spektra (M i H) kako to pokazuje si. 3. Kod svakog vibracijskog spektra istovremeno se mjere vibracije na referentnoj točki prihvatne ručke, kao i na dlanu operatera sa i bez rukavice. Na temelju rezultata mjerenja izračunavaju se vred Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 115-119 cijskog spektra M je dovoljno da bude < 1, iako se radi o frekvencijskom rasponu značajnijem sa gledišta osjetljivosti ruku na vibracije. Za prijenosni faktor kod vibracijskog spektra H traži se da bude < 0,6. Traži se da rukavice pokažu znatno bolja prigušna svojstva kod viših frekvencija, iako se radi o području vrlo niske osjetljivosti sa stajališta sustava šaka-ruka. I. I za one rukavice koje udovoljavaju kriterijima koji se postavljaju za "antivibracijske rukavice", napominje se da to ne znači da će uporaba takvih rukavica otkloniti rizik izlaganja vibracijam. Samo po sebi se nameće pitanje svrsishodnosti takvih ispitivanja. Nedostatke propisane norme iznose u svojim radovima i drugi istraživači (Griffin, 998; Hewitt, 1998; Dong et al. 2002; Reynolds, D. D. i Wolf, E. 2005). Slika 3. Spektri vibracija M i H tijekom ispitivanja antivibracijskih rukavica Figure 3 Spectra M and H during anti-vibration gloves testing novane vrijednosti ubrzanja vibracija, te se njihovim omjerom određuje prijenosni faktor za oba vibracijska spektra. Norma sugerira da se za "antivibracijske rukavice" ne mogu smatrati one koje ne udovoljavaju kriterijima: - prijenosni faktor za vibracijski spektar M < 1 - prijenosni faktor za vibracijski spektar H < 0,6. Nakon što je provedeno ovo zasigurno složeno utvrđivanje vrijednosti prijenosnih faktora u normi, jasno se naglašava da udovoljavanje kriterijima ne podrazumijeva da će uporaba takvih rukavica otkloniti rizik izlaganja vibracijama. Treba istaknuti neke nelogičnosti sadržane u normi: 1. Već se u Uvodu ističe da prema postojećim saznanjima ne postoje rukavice koje mogu učinkovito prigušiti vibracije. Ipak, propisuje se skup i kompliciran postupak ispitivanja njihovih prigušnih svojstava 2. Prigušna se svojstva ispituju u frekvencijskom rasponu koji nije toliko zanimljiv sa stajališta rizika od izlaganja vibracijama, prijenosni faktor kod vibraad2) Mjerenje prigušnih svojstava zaštitnih rukavica u stvamim-pogonskim uvjetima podrazumijeva mjerenje vibracija na prihvatnim ručkama te na ruci rukovatelja onda kada se između ručke i ruke stavi zaštitna rukavica. Mjerenja se obavljaju u frekvencijskom rasponu koji je odličujući za procjenu rizika izlaganja vibracijama tj. u području najveće osjetljivosti. Ispitivanja se obavljaju na ručkama mehaniziranih sredstava rada na kojima rukavice i trebaju pokazati svoja zaštitna svojstva. Ispitivanja se obavljaju pri režimima rada koji su najzastupljeniji tijekom rukovanja određenim mehaniziranim sredstvom rada. Odnos između rezultantnih vektora vrednovanih ubrzanja dobivenih mjerenjem uz uporabu određenog tipa zaštitnih rukavica i bez njih služi kao mjerilo njihove prigušne učinkovitosti. Ovakva je metoda ispitivanja primijenjena pri ispitivanju rukavica na Šumarskom fakultetu u Zagrebu uz suradnju stručnjaka zaštite na radu Hrvatskih šuma d.o.o.. Ispitan je veći broj različitih tipova zaštitnih rukavica. Ispitivanjem su dobiveni vrijedni rezultati s kojima će stručna javnost detaljnije biti upoznata u drugom dijelu ovoga rada. ZAKLJUČAK Ispitivanje prigušnih svojstava antivibracijskih rukavica po procediffi koju propisuju međunarodne norme ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996 te nacionalna norma HRN ISO 10819-2000, ne daju rezultate koji - Conclusion se s pouzdanošću mogu koristiti za ocjenu kvalitete pojedinih tipova antivibracijskih rukavica. Takav zaključak sugeriraju i same norme kako je to u prethodnom tekstu i naglašeno. Nasuprot njima, mjerenje razine vi |