DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 19 <-- 19 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 UDK 630* 923 + 231 + 242 + 245 UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA U GORSKOM KOTARU SILVICULTURAL TREATMENTS AS A METHOD OF INCREASING THE VALUE OF PRIVATE FORESTS IN GORSKI KOTAR Slavko MATIĆ*, Damir DELAČ** SAŽETAK: U radu su izneseni podaci o privatnim šumama Gorskog kotara koje zauzimaju 22 % od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta. Izneseni su temeljni stanišni podaci i podaci o šumskim zajednicama u kojima se one razvijaju, kao i strukturni pokazatelji koji daju realnu sliku njihovog današnjeg stanja. Iako su ove šume, za razliku od ostalih privatnih šuma kod nas, već 30 godina uređene, one još uvijek pokazuju sve slabosti koje su uočljive i u ostalim privatnim šumama (usitnjenost, mala drvna zaliha i dr.). Zbog toga valja istaći da je velika pogreška danas svrstavati ove šumee u raz- u raz nodobne, jer su one u stvarnosti 60 % visoke regularne, 13 % panjače , a 27 % preborne šume. Opisani su uzgojni zahvati i drugi radovi koje u njima treba provoditi, kako bi im se povećala gospodarska i općekorisna vrijednost. Izneseni su podaci o strukturnim pokazateljima tih šuma na površini cijelog Gorskog kotara, koji ustvari na najbolji način ocrtavaju njihovo današnje stanje, posebno glede gospodarske i općekorisne vrijednosti. Opisani su zahvati njege i obnove koje treba provoditi u prebornim šumama putem prebornih sječa, kao i zahvati njege i obnove u regularnim šumama visokog i niskog uzgojnog oblika. Preporučeni su radovi njega i popunjavanje s plemenitim vrstama bjelogorice i crnogorice onih površina na kojima se danas događa prirodna sukcesija pionirskih vrsta drveća. Preporučene su i opisane one vrste drveća koje su prikladne za podizanje kultura plemenitih, brzorastućih i tržišno vrijednih vrsta bjelogorice i crnogorice na napuštenim pašnjačkim i drugim površinama. Posebno je istaknuta važnost organizacije radova na pridobivanju i plasiranju na tržište drva za bioenergiju nakon izvedenih zahvata njege, podizanja i obnove šuma. Ključne riječi: preborne šume, regularne šume, raznodobne šume, njega, pomlađivanje, pionirske vrste, šumske kulture, bioenergija. UVOD – Introduction Gorski kotar je najšumovitiji dio Hrvatske. Gorani Sve do početka izgradnje Lujzinske ceste Rijekasu oduvijek njegovali specifičan odnos prema šumi, Delnice-Karlovac, šume Gorskog kotara bile su pod znajući živjeti s njom i od nje, vodeći brigu o potrajno-slabijim utjecajem čovjeka. U to vrijeme su to bile presti šumskoga kompleksa, shvaćajući ga uvjetom svoga težno prašume bukve s manjom primjesom jele (Kleboljitka i opstanka na tom području. pac 1953). Nakon dovršenja ceste 1809. počinje intenzivnije iskorištavanje šuma i to uglavnom bukovine, koja je u to doba bila gospodarski interesantnija * Akademik Slavko Matić, Hrvatska akademija znanosti vrsta drveća. Bukva se, uglavnom, koristila za proizi umjetnosti, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb vodnju drvenog ugljena i pepela, koji su se morskim ** Damir Delač, dipl. ing. šum., Hrvatsko šumarsko društvo, Trg Mažuranića 11, Zagreb putem transportirali u druge zemlje (Matić 1983). |