DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 21 <-- 21 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJEJIA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH SUMA . Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 121-146 Slika 1. Karta Gorskog kotara s pripadajućim općinama Figure 1 Map of Gorski Kotar with municipalities oštre i sa snježnim pokrivačem u prosjeku godišnje 106 dana. Ljeta su kratka, svježa i vrlo ugodna. Vlage ima u izobilju (prosječna zračna vlaga 80 %) što pogoduje bujnosti šumskog pokrivača i čestoj magli. Prosječno padne oko 2000 mm oborina; Skrad 1670, Zalesina 1886 mm, Delnice 2177 mm, Fužine 2710 mm, Platak 3369 mm, a Lividraga gotovo 4000 mm. Područje Gorskog kotara je najvećim dijelom obilježeno s bukovim i bukovo-jelovim šumama koje su prostorno raspoređene u skladu s osobinama staništa. Na ovom mjestu donosimo temeljne podatke o najznačajnijim šumskim zajednicama Gorskog kotara. Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae Ht. 1938) Brdska bukova šuma u Hrvatskoj smatra se optimumom bidcove šume kod nas (Vukelić i Baričević 2003). U dinarskom području raste najčešće na smedem tlu na vapnencu i crnici na vapnencu. U sloju drveća prevladava edifikator bukva. U nižim područjima primiješani su još hrast kitnjak i obični grab, a u višim gorski javor, mliječ, obični jasen i gorski brijest. Sloj je grmlja često vrlo bogat. Bukova šuma s rebračom (Blechno-Fagetum syl vaticae Ht. 1950) Acidofilna bukova šuma s rebračom pridolazi samo fragmentarno u Gorskom kotaru i to u oklolici Crnoga Luga i Broda na Kupi. Razvoj ove zajednice uvjetovanje silikatnom podlogom na kojoj se razvijaju smeđa kisela tla koja su na strmim nagibima podložna eroziji. U flomom sastavu prevladavaju biljke acidofilnih europskih bukovih i hrastovih šuma uz učešće nekih koje toj fitocenozi daju prijelazno obilježje prema acidofilnim šumama četinjača (Vukelić i Baričević 2003). Na degradiranim staništima ove fitocenoze podižu se šumske kulture četinjača. Dinarska bukovo-jelova šuma (Abieti-Fagetum di naricum Treg. 1957J Dominantna asocijacija na području Gorskog kotara koja uspijeva na vapnencima i dolomitima a gospodari se, odnosno njeguje i pomlađuje, prebomim načinom. Pravilnim gospodarenjem zadržava prebomu strukturu koja takvim sastojinama osigurava optimalno pomlađivanje i maksimalan prirast. Ovo je najraspro |