DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 21     <-- 21 -->        PDF

S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJEJIA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH SUMA . Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 121-146
Slika 1. Karta Gorskog kotara s pripadajućim općinama


Figure 1 Map of Gorski Kotar with municipalities


oštre i sa snježnim pokrivačem u prosjeku godišnje 106
dana. Ljeta su kratka, svježa i vrlo ugodna. Vlage ima u
izobilju (prosječna zračna vlaga 80 %) što pogoduje
bujnosti šumskog pokrivača i čestoj magli. Prosječno
padne oko 2000 mm oborina; Skrad 1670, Zalesina
1886 mm, Delnice 2177 mm, Fužine 2710 mm, Platak
3369 mm, a Lividraga gotovo 4000 mm.


Područje Gorskog kotara je najvećim dijelom obilježeno
s bukovim i bukovo-jelovim šumama koje su
prostorno raspoređene u skladu s osobinama staništa.
Na ovom mjestu donosimo temeljne podatke o najznačajnijim
šumskim zajednicama Gorskog kotara.


Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio


orvalae-Fagetum sylvaticae Ht. 1938)


Brdska bukova šuma u Hrvatskoj smatra se optimumom
bidcove šume kod nas (Vukelić i Baričević
2003). U dinarskom području raste najčešće na smedem
tlu na vapnencu i crnici na vapnencu. U sloju drveća
prevladava edifikator bukva. U nižim područjima
primiješani su još hrast kitnjak i obični grab, a u višim
gorski javor, mliječ, obični jasen i gorski brijest. Sloj je
grmlja često vrlo bogat.


Bukova šuma s rebračom (Blechno-Fagetum syl


vaticae Ht. 1950)


Acidofilna bukova šuma s rebračom pridolazi samo
fragmentarno u Gorskom kotaru i to u oklolici Crnoga
Luga i Broda na Kupi.


Razvoj ove zajednice uvjetovanje silikatnom podlogom
na kojoj se razvijaju smeđa kisela tla koja su na
strmim nagibima podložna eroziji.


U flomom sastavu prevladavaju biljke acidofilnih
europskih bukovih i hrastovih šuma uz učešće nekih
koje toj fitocenozi daju prijelazno obilježje prema acidofilnim
šumama četinjača (Vukelić i Baričević
2003). Na degradiranim staništima ove fitocenoze podižu
se šumske kulture četinjača.


Dinarska bukovo-jelova šuma (Abieti-Fagetum di


naricum Treg. 1957J


Dominantna asocijacija na području Gorskog kotara
koja uspijeva na vapnencima i dolomitima a gospodari
se, odnosno njeguje i pomlađuje, prebomim načinom.
Pravilnim gospodarenjem zadržava prebomu
strukturu koja takvim sastojinama osigurava optimalno
pomlađivanje i maksimalan prirast. Ovo je najraspro