DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 22 <-- 22 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 stranjenija i najvrjednija preborna sastojina na području Gorskog kotara. Prema Vukeliću i Baričeviću (2001) ova asocijacija je u prvim istraživanjima nazvana Fagetum croaticum australe abietetosum (Horvat 1938), nakon toga i najčešće Abieti-Fagetum dinaricum, a u novijim radovima opisana je pod imenom Omphalodo-Fagetum. Razlozi tomu leže u činjenici što do danas neka pitanja nisu riješena na zadovoljavajući način, posebno kada je riječ o sintaksonomskoj problematici panonsko bukovo-jelove šume i asocijacije Abieti-Fagetum. Pridolaze na nadmorskim visinama od 600 do približno 1100 m na karbonatnim supstratima, svim ekspozicijama i na raznim nagibima . Ova asocijacija ima veći broj subasocijacija, varijanta i facijesa. Glavne vrste drveća u ovoj asocijaciji (Abieti-Fagetum dinaricum) su: obična jela (Abies alba Mill), obična bukva (Fagus sylvatica L.), gorski javor ( Acer pseudoplatanus L.) i gorski brijest (Ulmus glabra Huds.) Jelova šuma s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950) Ova zajednica dolazi u visokogorskom pojasu, na onim prostorima gdje su stijene silikatnoga sastava. Na području Gorskog kotara nalazimo je u široj okolici jezera Lokvarka i Bajer, u Sungerskom lugu i Zalesini i u dolinama između Skrada i Ravne gore, na nadmorskim visinama od 670 do 950 m. Florni je sastav osobit zbog izrazito acidofilnih vrsta biljaka. U sloju drveća je jela, sloj grmlja nije izražen, a u prizemnom je rašću s najvišim stupnjem udjela paprat Blechnum spicant, po kojoj je asocijacija i dobila ime. Gorska smrekova šuma s pavlovcem (Aremonio- Piceetum abietis Ht. 1950) a Razvija se na dubokim, lesiviranim tlima tipa kal se kokambisol, na terenima blagih reljefnih formi, u prostranim uvalama i u vrtačama. Takvi tereni su najčešće pod jakim utjecajem mraza na kojeg je smreka otporna, kao i na niže temperature zraka i povećanu vlažnost. U sloju drveća prevladava smreka koja daje glavno obilježje izgledu asocijacije i svojstvena je vrsta drveća. Jelova šuma s milavom (Calamagrostio-Abietetum Ht. 1950) U ovu zajednicu pripadaju jelove šume koje se razvijaju na kamenim blokovima i teškim edafskim prilikama. U usporedbi s drugim šumskim zajednicama ta zajednica zauzima redovito male površine, rijetko veće od 10 ha, a najviše ih ima podno Risnjaka, u smjeru jugoistoka prema Crnomu lugu, kao i Park šuma Golubinjak. U sloju drveća je svojstvena i dominantna jela, a primiješane su pojedinačno smreka i lipa, prema kojima su izdvojene dvije subasocijacije: piceetosum u višim i tilietosum u nižim položajima terena (R a u š 1987). Pretplaninska bukova šuma s urezicom (Homogino alpinae-Fagetum sylvaticae /Ht. 1938/ Borh. 1963 Na visini od 950 do 1500 metara bukva u dinarskim planinama u Hrvatskoj ponovno gradi snažan vegetacijski pojas. U sloju drveća prevladava bukva, primiješan joj je gorski javor. Sloj grmlja čine vrste pretplaninskoga pojasa, kao što su Salix grandifolia, Rubus saxatilis, Rosa pendulina i dr. Ova sastojina na nižim nadmorskim vis inama, na manjim nagibima i tamo gdje postiže veće dimenzije ima gospodarski karakter, dok u višim i strmijim položajima ima zaštitnu ulogu. NEKI STRUKTURNI POKAZATELJI PRIVATNIH ŠUMA GORSKOG KOTARA Some structural indicators of private forests in Gorski Kotar Šume privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj, na osnovi podataka Šumsko-gospodarske osnove Šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, zauzimaju površinu od 581 770 ha, što je 22 % od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj, a koja iznosi 2 688 687 ha. Ukupna drvna zaliha u privatnim šumama Hrvatske iznosi 78 301 000 m3, što je 20 % od ukupne drvne zalihe cijelog šumsko-gospodarskog područja. Prosječna drvna zaliha je 163 m3/ha, a prirast 4,4 m3/ha ili 2,7 %. U tablici 1. i slici 2. prikazani su podaci o površinama državnih i privatnih šuma u Gorskom kotaru. Ovi se podaci odnose na privatne šume bivše općine Delni- Tablica 1. Površina šuma bivše općine Delnice Table 1 Forest area of the former municipality of Delnice Površina šuma Forest area Vlasništvo Obraslo Ownership Forested Državne šume 75297 State forest Privatne šume 18228 Private forest Ukupno 93525 Total Neobraslo Non-forested ha 82259 23816 106075 |