DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 27 <-- 27 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJEJIA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH SUMA . Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 121-146 Slika 8. Grafički prikaz strukture po debljinskim razredima u državnim šumama Figure 8 Graphic presentation of structures per diameter classes in state forests Na slici 8. donosimo grafički prikaz postotnih odlogorice i ukupno za prebome šume u vlasništvu nosa učešća po debljinskim razredima cmogorice, bjedržave. NEKI STRUKTURNI POKAZATELJI PRIVATNIH SUMA NA POVRŠINI CIJELOG GORSKOG KOTARA Some structural indicators of private forests in the entire area of gorski kotar Prema Šumsko-gospodarskoj osnovi (Milković 2006), šume privatnih šumoposjednika onog područja Gorskog kotara s kojim upravlja Uprava šuma podružnica Delnice, zauzimaju površinu od 22 380 ha. One su u skladu s Pravilnikom o uređivanju šuma razvrstane u raznodobne šume. Takva podjela, nažalost nije optimalno rješenje, posebno sa znanstvenoga i stručnoga kriterija, imajući u vidu konkretno stanje sastojina glede uzgojnog oblika, bioloških svojstava, ekoloških zahtjeva vrsta drveća koje tvore te šume. Navedene šume dijele se na šume sjemenjače površine 19 350 ha i panjače površine 3 031 ha. Prema konkretnoj situaciji na terenu, ove šume, glede uzgojnog i strukturnog oblika, trebalo bi svrstati u regularne ili jednodobne sjemenjače visokog uzgojnog oblika, prebome sjemenjače visokog uzgojnog oblika te regularne panjače niskog uzgojnog oblika. To je nužno ako želimo u njima provoditi odgovarajuće uzgojne zahvate, postaviti realni cilj gospodarenja, održati i uvažavati načelo potrajnosti ili načelo održivog razvoja, kako bi primjenom odgovarajućih zahvata povećali njihovu kvalitetu, proizvodnost i vrijednost, te im osigurali prirodnost i vječnost. Uvažavajući navedena načela formirali smo tablicu br. 8, u kojoj smo prema podacima šumsko-gospodarske osnove dobili podatke za regularne šume visokog uzgojnog oblika, prebome šume i šume panjače. Na temeljem podataka navedenih u gornjoj tablici, možemo zaključiti da ukupna površina privatnih šuma u Gorskom kotam iznosi 22 380 ha, na kojoj se nalazi 2 958 319 mČ drvne pričuve s prosječnom drvnom zalihom od 125 mČ/ha i prirastom od 3,9 mVha. Ako bi detaljnije analizirali tablicu 8. zaključili bi da regulame šume visokog uzgojnog oblika, bez sjemenjača meke i tvrde bjelogorice, zauzimaju površinu od 10 547 ha, drvna zaliha iznosi 163 mČ/ha, ukupna drvna zaliha je 1 512 843 mČ, a prosječni prirast je 4,4 mVha. U ovu analizu nismo uzeli šume ostale tvrde i meke bjelogorice, jer su to šume u nastajanju u procesu prirodne sukcesije na golim površinama Prebome šume zauzimaju površinu od 6 085 ha, drvna zaliha iznosi 188 mČ/ha, ukupna drvna zaliha je 1 087 185 mČ, a prosječni prirast je 4,4 mČ/ha. Šume panjače imaju površinu od 3 031 ha, drvna zaliha iznosi 62 mČ/ha, ukupna drvna zaliha je 216 459 mČ, a prosječni prirast je 2,6 mČ/ha. Iako smo svjesni da su temeljni podaci izneseni u Šumsko-gospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske, rezultat suvremenih, ali ipak ekstenzivnih metoda procjene stmktumih vrijednosti privatnih šuma, ipak smo uvjereni da su oni dobri pokazatelji na temelju kojih možemo planirati i izvoditi zahvate njege, obnove i planiranja budućeg gospodarenja. Na temelju ovih podataka možemo zaključiti da nam strukturni pokazatelji |