DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 30 <-- 30 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 skijofilnošću jele da u određenom vremenu i strukturnim uvjetima pređu u gornje položaje u sastojini. Omjer smjese preborne šume ovisi o nizu čimbenika, a ponajprije o karakteristikama staništa i o načinu prebornog gospodarenja. Preborna šuma je mješovitog karaktera, u čijem omjeru smjese dominira obična jela, a uz nju je najzastupljenija obična bukva. Od ostalih vrsta u omjeru smjese obično pridolaze gorski javor, mliječ, i j obični jasen, gorski brijest i obična smreka. Smatra se kako j jje ee optimalan omjer smjese kada je zastupljenos jenost tt obične jele od 60 do 80 %. Međutim preborno možemo žemo gospodariti na jelovim staništima ukoliko se u omjer mjeru uu smjese nalazi minimalno 10 % jele po drvnoj zalihi, a isto tako ako se u sastojini javlja brojniji ponik, pomladak i mladik jele. Ovo je posebno značajno za šume u privatnom vlasništvu, iz kojih je jela nestajala zbog pogrešnog gospodarenja (intenzivna sječa). Prebornim uzgojnim postupcima istodobno njegujemo i pomlađujemo, oblikujemo i održavamo prebornu strukturu te iskorištavamo zrela stabla i ona koja se moraju užiti iz opravdanih razloga. Važno je napomenuti da se preborno može sjeći u svakoj uređenoj i neuređenoj šumi, a preborno gospodariti i sjeći samo u prebornoj šumi, gdje obična jela ima učešće u strukturi sastojine. Karakteristična preborna struktura, uravnotežene preborne šume nije samo prirodni fenomen. Ona nestaje i moguće ju je trajno održati samo sistematičnim planskim šumskim gospodarenjem tj. sustavnim prebornim sječama. I uravnotežena preborna šuma s optimalnom strukturom, s vertikalnim sklopom, bez prebornih sječa, prepuštena nagomilavanju drvne mase i samoregulacijskim procesima postepeno osiromašuje stablima donje i srednje etaže i pretvara se u jednoslojnu strukturu s horizontalnim sklopom. Preborna šuma se ne može identificirati s prašumom, jer je ona proizvod prirode i gospodarenja. Preborna šuma je samo jedan stadij u razvojnom procesu prašume. Umjeće je šumara da gospodarske preborne šume trajno održava u optimalnom prebornom stadiju u kojima najviše dolaze do izražaja gospodarske i općekorisne funkcije šume. Odabiranje stabala za sječu ili doznaka stabala u prebornoj šumi je vrlo odgovoran i stručan posao, s kojim bi se trebao ispuniti cilj gospodarenja u prebornoj šumi, a to je: uzgajanje mješovitih prebornih sastojina koje osi guravaju kvalitetan prirast i stabilnost sastojine, obilan prirodni pomladak, staništa, postizanje najveće vrijednosti proizvodnje. maksimalno korištenje produkcijske sposobnosti Odabiranjem stabala za sječu i sječom u prebornoj šumi istodobno se provodi njega i pomlađivanje, formira preborna struktura, iskorištava šuma i održava njezi na higijena. Prema tomu gospodarenje u prebornoj šumi obuhvaća dvije skupine uzgojnih postupaka; njegu mladog naraštaja – pomlatka i mladika i prebiranje, u koje ide proreda te iskorištavanje zrelih stabal la (slika 9). Svi su postupci u prebornoj šumi vremenski i i prostorno koncentrirani te čine nerazdvojivu cjelinu (Matić i Skenderović 1992, Matić i dr. 2001). Ako izostane jedna od navedenih radnji, struktura se preborne sastojine poremeti, što utječe na prirast, pomlađivanje i stabilnost. Izvodeći doznaku stabala u prebornoj šumi nužno je imati u vidu ciljeve koje ta doznaka mora ispuniti, a to su: a. Stalno pomlađivanje. Prirodno pomlađivanje temeljni je preduvjet trajnog održavanja preborne strukture o kojoj ovisi opstojnost, produktivnost i stabilnost čitavog ekosustava. Dokazana je čvrsta povezanost između preborne strukture, ekoloških čimbenika i čimbenika pomlađivanja (Matić 1979a, 1973, Matić et al 1996). Održavanjem preborne strukture utječe se na one ekološke čimbenike (svjetlo, vlaga, humus, ugljični dioksid) koji su odlučujući za kvalitetno prirodno pomlađivanje. b. Njega sastojine. Njegom u prebornoj sastojini osiguravamo budućnost stablima s pozitivnim odlikama, bez obzira u kojem se sloju sastojine ona nalazila. Dakle, i ovdje na neki način izabiremo stabla budućnosti, pomažemo im, uklanjamo iz njihove okolice stabla koja im smetaju, a to mogu biti i vrsna prekobrojna stabla. Istodobno se čisti u grupama pomlatka i mladika, a prorjeđuje u gru tka i pr pama letvika i stupovlja, ,, te ettee prebiru prekobrojna zrela stabala kao i stabala kojima je opao prirast. lja c. Stalno održavanje preborne strukture. Normalni broj stabala u debljinskim stupnjevima (uravnoteženo stanje) definiran je Liocourtovim zakonom. U slučaju “nesklada” s uravnoteženim stanjem to se regulira pravilno izvedenom doznakom, postupnim dovođenjem strukture sastojine u stanje blisko uravnoteženom. d. Iskorištavanje sastojine. Funkcija iskorištavanja preborne sastojine ostvaruje se kroz funkcije njege, stalnog prirodnog pomlađivanja i prebiranja zrelih i prekobrojnih stabala. Osim toga pravilo je doznačiti stabla zadnjeg, najvišeg debljinskoga razreda ili stabla čiji je prsni promjer dosegnuo sječivu zrelost (slika 9). e. Sanitarno-higijenska funkcija. Uz stabla koja doznačujemo kako bi ispunili navedene funkcije, doznakom vadimo i sva stabla koja su oštećena, deformirana, zaražena, rakasta, dvovrha, i sl. U normalnoj prebornoj sastojini siječemo onu drvnu masu koja je jednaka prirastu kumuliranom tijekom |