DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 34 <-- 34 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 njegu panjače čišćenjem ili negativnim odabira-Radove na njezi čišćenjem i pomlađivanjem obavnjem, ljamo u panjačama na isti način, poštujući načela koja njegu panjače proredom ili pozitivnom odabira-uvažavamo i u šumama sjemenjačama. njem. NJEGA I POPUNJAVANJE S PLEMENITIM VRSTAMA BJELOGORICE I CRNOGORICE ONIH POVRŠINA NA KOJIMA SE DOGAĐA PRIRODNA SUKCESIJA PIONIRSKIH VRSTA DRVEĆA Tending and restocking with valuable broadleaved and coniferous species of those areas which are subject to natural succession of pioneer tree species U današnjim gospodarskim i socijalnim uvjetima u Hrvatskoj, uočava se sustavno smanjenje obradivih i povećanje napuštenih poljoprivrednih površina. Danas se u Hrvatskoj nalazi oko 300 000 ha napuštenih poljoprivrednih površina koje su prepuštene spontanom razvoju i prirodnoj sukcesiji šumskih vrsta drveća i grmlja. U tom prirodnom procesu postoje uočene zakonitosti gdje se prve javljaju pionirske vrste drveća, potom prijelazne, a na kraju tog ciklusa, koji može trajati više od 100 godina, javljaju se glavne ili klimatogene vrste. Te vrste dolaze na pripremljene stanišne uvjete u kojima su pionirske i prijelazne vrste drveća degradirano šumsko tlo, nepogodno za klimatogene vrste, pretvorile u šumsko tlo, koje je u stanju pedoklimaksa na kojima se uspješno mogu razvijati klimatogene vrste (hrastovi, bukva i jela). Poznavanje šumsko-uzgojnih svojstava pionirskih vrsta drveća, što znači poznavanje njihovih bioloških svojstava, ekoloških zahtjeva, gospodarskih i općekorisnih vrijednosti, postaje nužnost i temeljna pretpostavka uspjeha njihova uzgajanja. Elementi šumskouzgojnih svojstava su i fenološke osobine, osobine sjemena i plodova, što uz doradu rasplodnog materijala i utvrđivanje valjanosti šumskog sjemena, upotpunjuje neophodna saznanja o pionirskim vrstama drveća. Temeljne vrste drveća koje nose obilježje pionirskih su vrste iz roda joha, vrba, topola, breza i dr. Naše domaće, autohtone vrste drveća ostalih rodova, s izuzetkom rodova hrastova, bukve i jele, spadaju u prijelazne vrste drveća koje zajedno s pionirskim postupno osvajaju napuštena poljoprivredna i ostala zemljišta. Pionirske, prijelazne ili sporedne vrste drveća su vrste široke ekološke valencije glede onih ekoloških čimbenika koji su značajni za njihovo širenje i uspijevanje na određenim stojbinama. One imaju niz šumsko- uzgojnih osobina koje im daju prednost u odnosima s glavnim vrstama drveća, posebice glede pomlađivanja i rasta u prvim godinama života. To su vrste koje su često nazočne u strukturi naših klimatogenih šumskih zajednica koje tvore autohtone vrste kao što su hrastovi, obična bukva i obična jela. Ako se pomlađivanje u klimatogenim šumskim zajednicama odvija u normalnim sastojinskim i stojbinskim uvjetima, postotak učešća pionirskih vrsta u omjeru smjese je relativno nizak. Ako ti uvjeti odstupaju od normalnih, njihovo učešće je tim veće. To se posebice odnosi na sastojine degradirane strukture zbog sušenja ili nekih drugih razloga, s poremećenim odnosima u tlu i na tlu, gdje se dogodilo zamočvarenje ili zakorovljavanje. Takva tla obično izgube svojstva koja obilježavaju šumsko tlo, pa su za jedno dulje vrijeme izgubljena za uspijevanje sastojina glavnih vrsta drveća, ali zato stoje na raspolaganju pionirskim vrstama drveća. Pionirske vrste drveća su poželjne u omjeru smjese svih naših klimatogenih šumskih zajednica, ali u jednom manjem postotku, zbog njihove raznolikosti koja je jedan od preduvjeta veće stabilnosti i produktivnosti. S obzirom na današnje dosta složene i nepovoljne ekološke uvjete za naše glavne vrste drveća koji se oslikavaju u sušenju i propadanju, značenje pionirskih vrsta drveća je sve veće. One su danas vrlo često ona “treća” vrsta koja zamjenjuje nestalu vrstu, kao što je to slučaj u prebornim šumama sa smrekom ili u nizinskim šumama s crnom johom, koje često zauzimaju mjesto i ulogu nestale obične jele ili nizinskog brijesta. One postaju nezamjenjive u biološkoj pripremi staništa, ako se radi o površinama unutar suvislih sastojina na kojima se dogodilo sušenje i degradacija šumskog tla. Stvaraju uvjete u tlu i na tlu za ponovni povratak glavne vrste drveća, kao i ponovno formiranje suvisle prirodne strukture tih sastojina. Isto tako proizvodnja drvne mase i općekorisnih vrijednosti na površinama gdje se sade, svakim danom je značajnija. Napuštene poljoprivredne i ostale površine nalaze se i u sustavu privatnih šumoposjednika u Gorskom kotaru, a one su podvrgnute prirodnoj sukcesiji i postupku postupnog osvajanja od pionirskih i prijelaznih vrsta. Iz strukture regularnih šuma visokog uzgojnog oblika privatnih šuma u Gorskom kotaru vidljivo je da se tu, uz ostale, nalaze šume tvrde bjelogorice s površinom od 1 406 ha i prosječnom drvnom zalihom od 92 m3/ha, te šume ostale meke bjelogorice s površinom od 1 310 ha i prosječnom drvnom zalihom od 8 m3/ha. Vrijednosti |