DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 34     <-- 34 -->        PDF

S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146
njegu panjače čišćenjem ili negativnim odabira-Radove na njezi čišćenjem i pomlađivanjem obavnjem,
ljamo u panjačama na isti način, poštujući načela koja
njegu panjače proredom ili pozitivnom odabira-uvažavamo i u šumama sjemenjačama.


njem.


NJEGA I POPUNJAVANJE S PLEMENITIM VRSTAMA BJELOGORICE
I CRNOGORICE ONIH POVRŠINA NA KOJIMA SE DOGAĐA
PRIRODNA SUKCESIJA PIONIRSKIH VRSTA DRVEĆA
Tending and restocking with valuable broadleaved and coniferous species of those
areas which are subject to natural succession of pioneer tree species


U današnjim gospodarskim i socijalnim uvjetima u
Hrvatskoj, uočava se sustavno smanjenje obradivih i
povećanje napuštenih poljoprivrednih površina. Danas
se u Hrvatskoj nalazi oko 300 000 ha napuštenih poljoprivrednih
površina koje su prepuštene spontanom
razvoju i prirodnoj sukcesiji šumskih vrsta drveća i
grmlja. U tom prirodnom procesu postoje uočene zakonitosti
gdje se prve javljaju pionirske vrste drveća,
potom prijelazne, a na kraju tog ciklusa, koji može
trajati više od 100 godina, javljaju se glavne ili klimatogene
vrste.


Te vrste dolaze na pripremljene stanišne uvjete u
kojima su pionirske i prijelazne vrste drveća degradirano
šumsko tlo, nepogodno za klimatogene vrste, pretvorile
u šumsko tlo, koje je u stanju pedoklimaksa na
kojima se uspješno mogu razvijati klimatogene vrste
(hrastovi, bukva i jela).


Poznavanje šumsko-uzgojnih svojstava pionirskih
vrsta drveća, što znači poznavanje njihovih bioloških
svojstava, ekoloških zahtjeva, gospodarskih i općekorisnih
vrijednosti, postaje nužnost i temeljna pretpostavka
uspjeha njihova uzgajanja. Elementi šumskouzgojnih
svojstava su i fenološke osobine, osobine sjemena
i plodova, što uz doradu rasplodnog materijala i
utvrđivanje valjanosti šumskog sjemena, upotpunjuje
neophodna saznanja o pionirskim vrstama drveća.


Temeljne vrste drveća koje nose obilježje pionirskih
su vrste iz roda joha, vrba, topola, breza i dr. Naše
domaće, autohtone vrste drveća ostalih rodova, s izuzetkom
rodova hrastova, bukve i jele, spadaju u prijelazne
vrste drveća koje zajedno s pionirskim postupno
osvajaju napuštena poljoprivredna i ostala zemljišta.


Pionirske, prijelazne ili sporedne vrste drveća su
vrste široke ekološke valencije glede onih ekoloških
čimbenika koji su značajni za njihovo širenje i uspijevanje
na određenim stojbinama. One imaju niz šumsko-
uzgojnih osobina koje im daju prednost u odnosima
s glavnim vrstama drveća, posebice glede pomlađivanja
i rasta u prvim godinama života. To su vrste koje
su često nazočne u strukturi naših klimatogenih šumskih
zajednica koje tvore autohtone vrste kao što su
hrastovi, obična bukva i obična jela.


Ako se pomlađivanje u klimatogenim šumskim zajednicama
odvija u normalnim sastojinskim i stojbinskim
uvjetima, postotak učešća pionirskih vrsta u omjeru
smjese je relativno nizak. Ako ti uvjeti odstupaju od
normalnih, njihovo učešće je tim veće. To se posebice
odnosi na sastojine degradirane strukture zbog sušenja
ili nekih drugih razloga, s poremećenim odnosima u tlu i
na tlu, gdje se dogodilo zamočvarenje ili zakorovljavanje.
Takva tla obično izgube svojstva koja obilježavaju
šumsko tlo, pa su za jedno dulje vrijeme izgubljena za
uspijevanje sastojina glavnih vrsta drveća, ali zato stoje
na raspolaganju pionirskim vrstama drveća.


Pionirske vrste drveća su poželjne u omjeru smjese
svih naših klimatogenih šumskih zajednica, ali u jednom
manjem postotku, zbog njihove raznolikosti koja je
jedan od preduvjeta veće stabilnosti i produktivnosti.


S obzirom na današnje dosta složene i nepovoljne
ekološke uvjete za naše glavne vrste drveća koji se oslikavaju
u sušenju i propadanju, značenje pionirskih vrsta
drveća je sve veće. One su danas vrlo često ona “treća”
vrsta koja zamjenjuje nestalu vrstu, kao što je to slučaj u
prebornim šumama sa smrekom ili u nizinskim šumama
s crnom johom, koje često zauzimaju mjesto i ulogu nestale
obične jele ili nizinskog brijesta.


One postaju nezamjenjive u biološkoj pripremi staništa,
ako se radi o površinama unutar suvislih sastojina
na kojima se dogodilo sušenje i degradacija šumskog
tla. Stvaraju uvjete u tlu i na tlu za ponovni povratak
glavne vrste drveća, kao i ponovno formiranje suvisle
prirodne strukture tih sastojina. Isto tako proizvodnja
drvne mase i općekorisnih vrijednosti na površinama
gdje se sade, svakim danom je značajnija.


Napuštene poljoprivredne i ostale površine nalaze se
i u sustavu privatnih šumoposjednika u Gorskom kotaru,
a one su podvrgnute prirodnoj sukcesiji i postupku
postupnog osvajanja od pionirskih i prijelaznih vrsta.


Iz strukture regularnih šuma visokog uzgojnog oblika
privatnih šuma u Gorskom kotaru vidljivo je da se tu,
uz ostale, nalaze šume tvrde bjelogorice s površinom od
1 406 ha i prosječnom drvnom zalihom od 92 m3/ha, te
šume ostale meke bjelogorice s površinom od 1 310 ha i
prosječnom drvnom zalihom od 8 m3/ha. Vrijednosti