DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 35 <-- 35 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 prosječne drvne zalihe po ha ukazuju nam da se tu radi o rice. U tu svrhu nužno je rabiti bjelogorične vrste iz ro površinama na kojima se događa sukcesija pionirske i prijelazne šumske vegetacije. Da bi se povećala gospodarska i općekorisna vrijednost, biološka raznolikost te ubrzao razvoj tih šuma, nužno je obavljati njege čišćenjem i njege popunjava njem s vrijednim vrstama drveća bjelogorice i crnogo da divlje trešnje, kruške, jabuke te javora, jasena, lipe, mukinje, jarebike, oskoruše, brekinje, sremze, oraha i dr. Od crnogoričnih vrsta u obzir dolazi vrste iz roda smreke, ariša i bora. Izbor vrsta drveća ovisi o stanišnim uvjetim koji vladaju na površini koja se tretira, gdje tlo i klima imaju odlučujuću ulogu. PODIZANJE KULTURA PLEMENITIH, BRZORASTUĆIH I TRŽIŠNO VRIJEDNIH VRSTA BJELOGORICE I CRNOGORICE NA NAPUŠTENIM PAŠNJAČKIM I DRUGIM POVRŠINAMA Establishing cultures of valuable fast-growing and marketable broadleaved and coniferous species on abandoned pastures and other areas Da bi se privela šumskoj kulturi obešumljena šumska i napuštena poljoprivredna zemljišta, nužno je podizati kulture plemenite bjelogorice i crnogorice. Te vrste drveća, koje imaju pionirska i prijelazna svojstva, mogu dobro uspijevati u širokom spektru stanišnih uvjeta s obzirom na svojstva tla i na klimatske uvjete. Kako bi pravilno odredili vrstu koju ćemo saditi, moramo poznavati njena šumsko-uzgojna svojstva, što znači njihova biološka svojstva, ekološke zahtjeve, gospodarske i općekorisne vrijednosti. Te vrste drveća sposobne su da tijekom trajanja jedne ophodnje, odnosno njihovog gospodarskog životnog vijeka, stvore takve uvjete u, i na tlu, koji će ići u prilog uspijevanju neke od klimatogenih vrsta drveća (jela, bukva i hrastovi) Ovdje ćemo navesti samo one vrste koje mogu uspijevati u ekološkim uvjetima Gorskog kotara, a čija je tržišna vrijednost u našim i europskim uvjetima vrlo značajna. Od bjelogoričnih vrsta drveća preporučamo ove rodove i njihove vrste: Javori (Acer sp.) Gorski javor (Acer pseudoplatanus L.). Vrsta koja prema Pintariću (2002) u dobi od 90 godina postiže značajne dimenzije, s vrijednim deblom i visinama do 32 m. Iako mu je prirast nešto niži od prirasta bukve, njegova vrijednost je nekoliko puta veća, pa ga uz ostalo i to svrstava među plemenite bjelogorice. Jednogodišnje sadnice se lako proizvode, dosegnu visinu oko 30–40 cm pa se mogu odmah rabiti za podizanje šumskih kultura. Ako ga sadnimo u razmacima od 2 x 2 m u dobi od 100 godina, postigne obujam od 384 m3/ha i 38 i vis prirast od 7,0 m3/ha. Ima široku uporabu i visoku cijenu na tržištu. Javor mlječ (Acer platanoides L.). U mladosti raste brže nego gorski javor i dosegne visine preko 30 m. Obnova i način podizanja kultura slični su kao kod gorskog javora, prirast je nešto niži, kao i životna dob, vi- sine i debljine. Ima široku primjenu u uporabi drveta, a vrijednost na tržištu mu je nešto viša od bukve. Javor gluhać (Acer obtusatum Kit.). Javlja se i u šu- mama jele i bukve na visokom kršu. Vrijedna vrsta za pošumljavanje viših krških područja. Osnivanje kultura javora obavlja se sadnjom 4 000–5 000 biljaka po ha. Jasen (Fraxinus sp.) Obični jasen (Fraxinus excelsior L.). Dolazi na staništima s vlažnim tlima u zajednicama koje su prilagođene dugom ležanju snijega. Čest je u smjesama s bukvom, gorskim javorom, mliječom, planinskim brijestom i jelom. Na dobrim staništima postiže visine preko 40 m, a prsni promjer preko 100 cm. Najbolje ga je uzgajati do dobi od 60-80. g. kad postiže visinu oko 28 m, srednji prsni promjer 31 cm, obujam ukupne drvne mase od 623 m3/ha i prosječni dobni prirast od 5,3 m3/ha (P i nt a ri ć 2002). Uporaba njegovog drveta ima široku primjenu u gospodarstvu i solidnu tržišnu vrijednost. Kulture se podižu sadnjom 5 000–10 000 biljaka po hektaru (Matić 1994a). Lipe (Tilia sp.) Malolisna lipa (Tilia cordata Mill.) Raširena je skoro u cijeloj Europi, posebno u sjevernom i istočnom djelu. Doživi duboku starost i postiže velike promjere (100 do 300 cm). Na boljim staništima postigne visinu od 35–40 m i promjere preko 100 cm. Do 50 godina starosti su joj prinosi veći od bukve. Drvo ima široku primjenu. Velelisna lipa (Tilia platyphyllos Scop). Odgovara joj klima srednje i jugoistočne Europe. Podnosi hladnija klimatska područja od malolisne lipe i nema bitnije razlike u zahtjevima na klimu od nje. Na kvalitetnim staništima postiže visinu od 35 m i promjer oko 200 cm. Drvo ima slična tehnička svojstva kao i malolisna lipa. Pri podizanju šumskih kultura lipa sadi se i do 5 000 biljaka po hektaru. |