DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 36 <-- 36 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 Johe (Alnus sp.) la, ogrjev, energetsko drvo. Ikričavo drvo je jako traže- Crna joha (Alnus glutinosa L.). Vrsta s vrlo širokim mm no na tržištu. okomitim i horizontalnim arealom. Rasprostire se u Prilikom osnivanja šumskih kultura obične breze okomitom rasponu od nizinskih staništa do visinskih sadi se 1 000–2 000 sadnica po hektaru. dijelova Alpa. Zbog širokog areala postoji mogućnost diferenciranja u klimatske rase različitih osobina. Posjeduje sposobnost brzog rasta i velikog prirasta te otpornosti na mraz. Crna joha u nas obilno pridolazi u nizinskim šumama Podravine, Posavine, Pokuplja i Podunavlja, u smjesi sa drugim vrstama ili tvori čiste sastojine. Prirodne sastojine uspijevaju na posebnim stojbinama koje su uvjetovane edafskim i hidrološkim čimbenicima. Uzgojno je sve interesantnija zbog ekološke konstitucije pionirske vrste, brzorastućih i meliorativnih osobina te mnogostruke uporabne vrijednosti drva. Ekološka konstitucija određuje crnu johu, uz poljski jasen, kao temeljnu vrstu za biološku pripremu u procesu obnove degradiranih nizinskih stojbina. U dobi od 60 godina postiže visine preko 35 m. Kulminacija tečajnog volumnog prirasta nastupa u 20. godini i iznosi oko 20 m3/ha. Do dobi od 50 godina na I. bonitetu proizvede oko 700 m3/ha. Drvo joj ima veliku primjenu posebno u proizvodnji namještaja. Kod nas se još javljaju bijela joha (Alnus incana L) i zelena joha (Alnus viridis/Chaih/Lam et D.C.) ali su im proizvodne mogućnosti i vrijednost drva na tržištu male pa nisu interesantne za podizanje šumskih kultura. Prilikom osnivanja šumskih kultura johe sadi se 3 000–5 000 sadnica po ha. Breze (Betula sp.) Obična breza (Betula pendula Roth.). Postiže visine do 30 m i debljine do 60 cm prsnog promjera. Doživi starost do 100 godina. U Hrvatskoj obična breza najviše dolazi na Papuku, Psunju, Bilogori, Kalniku, u banijsko- kordunskoj regiji, Lici i Gorskom kotaru. Zbog svojih bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva ona je pionirska vrsta drveća koja osvaja izvanšumske površine i stojbine koje se prirodno pomlađuju unutar areala klimatogenih vrsta drveća. (Rauš i Matić 1994). To su ponajprije nekadašnje poljoprivredne površine, opožareni tereni, stojbine unutar areala hrasta kitnjaka i obične bukve, preborne šume jele i bukve i sl. Kad je u smjesi s drugim vrstama drveća rast joj je skroman. Brzi rast koji ima u mladosti usporava se, a u dobi od 40 godina je preraste smreka, a bukva u 60. godini. U dobi od 60-80 godina volumni prirast joj iznosi 5 m3/ha krupnoga drva. U dobi od 80 godina postiže 26 m visine, 32 cm srednji prsni promjer, 389 m3/ha drvnog obujma i prosječni volumni prirast od 4 m3/ha. Drvo breze ima široku uporabu kao stolarsko, tokarsko, rezbarsko drvo, furniri, celuloza, umjetna svi- Trešnja (Prunus sp.) Trešnja divlja (Prunus avium L.). Prirodni areal divlje trešnje pruža se po cijeloj Europi, s izuzetkom dalekog sjevera. Izrazita je vrsta svjetla. U mladosti do dobi od 40 godina je brzorastuća vrsta drveća. Nakon toga usporava rast, da bi u dobi od 50–60 godina prestala s visinskim prirašćivanjem (P i nt ar i ć 2002). Na kvalitetnim staništima doseže visinu od i do 30 m, prsni promjer od 40–50/60 cm i prosječni volumni prirast od godišnje 8 m3/ha. Drvo crvene boje spada među najljepše od svih vrsta drveća. Ima veliku cijenu na tržištu i vrlo je tražena za proizvodnju furnira posebno pri izradi namještaja. Ima tendenciju jakog grananja te je nužno obavljati njege rezanjem grana kad stablo dosegne prsni promjer od 10–15 cm. Prije toga treba raditi na formiranju krošanja. Prilikom osnivanja kultura dobro ju je saditi u manjim grupama i miješati s drugim vrstama drveća. Saditi oko 3 000 biljaka po hektaru. Sorbus sp. Od roda Sorbus kod nas pridolaze oskoruša (Sorbus domestica L.), jarebika (Sorbus aucuparia L.), brekinja (Sorbus torminalis /L./ Crantz), mukinja (Sorbus aria /L./ Crantz), mukinjica (Sorbus chamaemespilus /L./ Crantz) i mukinja planinska (Sorbus mougeotti Soy. Will. et Godr.). Od navedenih vrsta u Gorskom kotaru bi se s gospodarskog stajališta mogle podizati šumske kulture od ovih sorbusa: Jarebika (Sorbus aucuparia L.). Vrsta planinskih i brdskih šuma. Naraste do 20 m visine i prsnog promjera 25–30 cm. S obzirom na stanište tolerantna je vrsta. U mladosti raste brzo, a nakon 20 godina oslabi. U Europi je vrlo cijenjana za izradu pokućstva. Brekinja (Sorbus torminalis /L./ Crantz). Kod nas dolazi od kitnjakovih šuma do šuma jele i bukve. Ettinger (1890) u Šumarskom listu navodi da je na šumsku i gospodarstvenu izložbu u Beču 1866. godine iz slunjske pukovnije poslan eksponat koluta brekinje promjera 54 cm i starosti 194 godine. Danas u Hrvatskoj takvih primjeraka više nema. Drvo je brekinje velike gustoće, a kod nas se nekad koristilo u stolarstvu i tokarstvu, posebno je bilo cijenjeno zbog visokog sjaja i otpornosti na vitoperenje. Danas na europskom tržištu postiže vrlo visoku cijena, najviše služi za proizvodnju vrlo kvalitetnog namještaja. |