DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 37 <-- 37 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 Mukinja (Sorbus aria /L./ Crantz). Raste sporo do prosječne visine od 12 metara, rjetko postigne visinu od 20 m i prsni promjer do 40 cm. Drvo je velike gustoće i vrlo je trajno. Ima veliku uporabu u stolarstvu. Sorbuse možemo saditi u šumskim kulturama sadnjom 3 000 sadnica po hektaru. Prunus sp. Sremza (Prunus padus L). Dolazi u nizinskim šu- mama, ali se u Središnjim Alpama penje do visine od 1900 m, gdje postiže visine od 20 m i prsne promjere od 50 cm. Drvo je srednje gustoće, a nalazi uporabu kod finih stolarskih i tokarskih radova. U šumskim kulturama se sadi 3 000 biljaka po hektaru. Kruške (Pirus sp.) Divlja kruška (Pirus pyraster L). Do 15 m visoko drvo koje pridolazi gotovo u cijeloj Europi. Visinski doseže i do 1 500 m n.v. Drvo joj je teško, čvrst i trajno. Ima široku uporabu. Njezin furnir ima visoku cijenu, a tražena je kao stolarsko i tokarsko drvo. Kulture se osnivaju s 2 500 sadnica po hektaru. Orah (Juglans sp.) Crni orah (Juglans nigra L.) Drvo koje potječe iz Sjeverne Amerike gdje naraste do 50 m visine. Ugrožavaju ga kasni mrazevi, ali manje nego obični orah. Sjeme mu sazrijeva u listopadu i studenom i klijavost mu je 50 % do 60 %. Traži duboka, plodna rastresita tla koja su drenirana. Osniva se sadnjom jednogodišnjih biljaka u razmacima sadnje biljka od biljke 0,75 m, a red od re da 8 m. Ako se sade plodovi razmak između biljaka je 0,5 m a redova 8 m. Plodove treba saditi u jesen bez skidanja vanjske ljuske. U dobi od 90 godina postiže promjer 50 cm i visinu oko 30 m. Ukupna produkcija u tom periodu iznosi oko 1 120 m3/ha i to u dovršnom sijeku oko 450 m3/ha, a tijekom proreda 570 m3/ha s prosječnim volumnim prirastom oko 12,5 m3/ha. Drvo mu ima široku primjenu i visoku cijenu, kao i drvo običnog oraha. Pionirske, prijelazne ili sporedne vrsta drveća imaju značajnu ulogu u strukturi svih naših prirodnih šuma, a posebno su značajne za podizanje njihovih kultura radi dobivanja kvalitetnog i vrijednog drva. Njihova se uloga odnosi na pozitivan utjecaj kod biološke pripreme stojbine zamočvarene ili zakorovljene nakon sušenja glavne klimatogene vrste drveća. Isto tako one su značajne kod podizanja novih šuma pošumljavanjem na tlima koja su izgubila svojstva šumskog tla, gdje stvaraju uvjete za povratak klimatogene vrste drveća. S obzirom da se pionirske vrste drveća odlikuju svojstvima brzog rasta, njihova je uloga značajna kod proizvodnje drveta. Drvo tih vrsta nalazi primjenu u mehaničkoj i kemijskoj preradi kao i u proizvodnji energije. Podizanje energetskih šuma kratkim ophodnjama i s ss kr malim razmacima sadnje imati će sve značajnije mjesto u šumarstvu Hrvatske. Poznavanje šumsko-uzgojnih svojstava pionirskih vrsta drveća, postaje nužnost i pretpostavka uspješnog gospodarenja s tim vrstama drveća. ORGANIZACIJA PRIDOBIVANJA I PLASIRANJA NA TRŽIŠTE DRVA ZA BIOENERGIJU NAKON IZVEDENIH ZAHVATA NJEGE, PODIZANJA I OBNOVE ŠUMA Organizing the utilisation and marketing of timber for bioenergy after the applied tending treatments, establishment and regeneration of forests Hrvatsko šumarstvo ima velike mogućnosti proizvodnje i korištenja drva za bioenergiju. Danas posjeduje 2 688 687 ha šuma i šumskog zemljišta, u kojima se nalazi 397 963 000 m3 drvne zalihe s godišnjim prirastom od 10 526 000 m3, gdje se svake godine u zahvatima njege i obnove sječe bruto godišnji etat od 6 564 000 m3. Uz ovakve prirodne resurse i korištenje drvnog volume- g vo na, koji danas kao otpad ostaje u šumi, mogli b bbi ii od da i našnjih 1 300 000 m3 proizvesti oko 3 000 000 m3 drva za energiju (M a t i ć 2007). Ukoliko bi intenzivnije gospodarili primjenom novih saznanja hrvatske šumarske znanosti, mogli bi povećati etat na oko 7 300 000 m3, te zahvatima njege povećati količinu drva za bioenergiju na oko 4 200 000 m3. To je novi proizvod koji traži primjenu novih tehnologija u uzgajanju i iskorištavanju šuma. Ostvareni ili sječivi etat predstavlja neto volumen proizvedenih drvnih sortimenata posječenog godišnjeg etata. Razlika između bruto etata krupnog drva stabala iz kojega se izrađuju drvni proizvodi i ostvarenog neto sječivog etata količine proizvedenih sortimenata godišnje, drvni je materijal koji danas kao otpad ostaje u šumi, predstavlja količinu od 40 % bruto etata, a koji može dobro poslužiti za pridobivanje energije. Pojavom energetske krize, udio drva u energetskoj bilanci najrazvijenijih europskih zemalja, svakim danom sve više raste. Potreba za energijom je sve veća, tako da se tijekom prošlog stoljeća deseterostruko povećala. Danas kada je biomasa postala novi proizvod, tržišno vrijedan i tražen, hrvatsko šumarstvo se mora opredijeli |