DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 38 <-- 38 --> PDF |
S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146 ti za intenzivnije gospodarenje, kako bi zahvatima njege od čega je 40 % ili 16 000 m3 drveta za energiju, koje i pomlađivanja šuma povećali njihovu kvalitetu, a istodanas najvećim dijelom ostaje u šumi i propada. Samo vremeno dobili tržišno vrijednu biomase za energiju. to je dovoljan motiv da se udruženi izbore za svoje Privatni šumoposjednici Gorskog kotara raspolažu mjesto na tržištu i uđu u lanac proizvođača bioenergije s oko 3 000 000 m3 drvne pričuve, godišnjim prirastom kako za domaće, tako i za inozemno tržište. od oko 80 000 m3, godišnjim etatom od oko 40 000 m3 ZAKLJUČNE NAPOMENE - Conclusive remarks Šume privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj, zauzimaju površinu od 581 770 ha, što je 22 % od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj. Ukupna drvna zaliha u privatnim šumama Hrvatske iznosi 78 301 000 m3 što je 20 % od ukupne drvne zalihe cijelog šumskogospodarskog područja. Prosječna drvna zaliha je 163 m3/ha a prirast 4,4 m3/ha ili 2,7 %. Šume privatnih šumoposjednika unutar područja s kojom upravlja Uprava šuma podružnica Delnice zauzimaju površinu od 22 380 ha. One su danas razvrstane u raznodobne šume, što nije dobar put za njihovo buduće gospodarenje. Imajući u vidu njihovo stanje glede uzgojnog oblika, bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva vrsta drveća koje ih tvore, s tim šumama bi trebalo gospodariti kao sa šumama visokog uzgojnog oblika ili sjemenjačama koje su regularne i preborne te šumama niskog uzgojnog oblika ili panjačama. Šume visokog uzgojnog oblika su regularne ili jednodobne sjemenjače koje imaju površinu od 13 264 ha i preborne sjemenjače s površinom od 6 085 ha. Šume niskog uzgojnog oblika su regularne panjače površine od 3 031 ha. Svrstavanjem tih šuma pod jedan nazivnik, raznodobnosti, uz ostalo, onemogućava se provođenje onih nužnih uzgojnih zahvata koji bi ih usmjerili u pravcu veće stabilnosti, produktivnosti i potrajnosti ili održivog razvoja. Na temelju iznesenih strukturnih pokazatelja, posebno drvne zalihe i prirasta ovih šuma, možemo zaključiti da je današnje stanje u privatnim šumama ovog područja jednako loše i zabrinjavajuće kao i u ostalim privatnim šumama u Hrvatskoj. Razloge takvog stanja možemo tražiti u šumarskoj nestručnosti onih koji u njima izvode zahvate, raslojavanju sela, usitnjenosti posjeda, socijalnom statusu vlasnika, nesigurnosti privatnog vlasništva, dužini proizvodnog ciklusa, slaboj kontroli i sankcioniranju te nepoštivanju zakonskih propisa. Objektivni razlozi koji otežavaju gospodarenje u tim šumama su: Usitnjenost posjeda (prosječna površina čestice je s predznakom dvije nule). Neriješeni imovinsko pravni odnosi, kao i nestimulativni način rješavanja vlasništva, koji je spor i skup. Neusklađenost katastra kultura sa stvarnim stanjem na terenu, kao i neusklađenost ka tastra i gruntovnice. Gospodarenje na razini katastarske čestice onemogućava kompleksnije gospodarenje šumskim resursima. Predrasude vlasnika ka udruživanju u gospodarenju (Zadruge) zbog negativnih iskustava u bližoj prošlosti, te bijeg mlađeg, vitalnijeg stanovništva, iz ruralnih prostora u gradove. Šumovlasnici, ponajprije udruga šumovlasnika, težište rada na povećanju kvalitete šuma trebali bi usmjeriti na ova područja kroz zahvate i druge aktivnosti: Zahvati njege i obnove u prebornim šumama putem prebornih sječa. Zahvati njege i obnove u regularnim šumama visokog i niskog uzgojnog oblika. Njega i popunjavanje s plemenitim vrstama bjelogorice i crnogorice onih površina na kojima se danas događa prirodna sukcesija pionirskih vrsta drveća. Podizanje kultura plemenitih, brzorastućih i tržišno vrijednih vrsta bjelogorice i crnogorice na napuštenim pašnjačkim i drugim površinama. Organizacija pridobivanja i plasiranja na tržište drva, za bioenergiju, nakon izvedenih zahvata njege, podizanja i obnove šuma. Preborno gospodarenje najviše odgovara jelovim šumama ili šumama u kojima je jela prevladajuća vrsta, kao na primjer u mješovitim šumama jele i bukve, jele, bukve i smreke, jele i smreke. Odabiranjem stabala za sječu ili doznakom stabala u prebornoj šumi treba se ispuniti cilj gospodarenja, a to je: Uzgajanje mješovitih prebornih sastojina koje osiguravaju kvalitetan prirast i stabilnost sastojine, obilan prirodni pomladak, maksimalno korištenje produkcijske sposobnosti staništa, postizanje najveće vrijednosti proizvodnje. Sječom u prebornoj šumi istodobno se provodi njega i pomlađivanje, formira preborna struktura, iskorištava šuma i održava njezina higijena. Tu imamo dvije skupine uzgojnih postupaka, i to njegu mladog naraštaja – pomlatka i mladika i prebiranje, u koje spadaju proreda i iskorištavanje zrelih stabala. Svi su postupci u prebornoj šumi vremenski i prostorno koncentrirani te čine nerazdvojivu cjelinu. Ako izostane jedna od navedenih radnji, struktura se preborne sastojine narušava, što utječe na prirast, pomlađivanje i stabilnost. Izvodeći doznaku stabala u prebornoj šumi nužno je imati u vidu ciljeve koje ta doznaka mora ispuniti a to su: |