DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 38     <-- 38 -->        PDF

S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146
ti za intenzivnije gospodarenje, kako bi zahvatima njege od čega je 40 % ili 16 000 m3 drveta za energiju, koje
i pomlađivanja šuma povećali njihovu kvalitetu, a istodanas
najvećim dijelom ostaje u šumi i propada. Samo
vremeno dobili tržišno vrijednu biomase za energiju. to je dovoljan motiv da se udruženi izbore za svoje


Privatni šumoposjednici Gorskog kotara raspolažu mjesto na tržištu i uđu u lanac proizvođača bioenergije
s oko 3 000 000 m3 drvne pričuve, godišnjim prirastom kako za domaće, tako i za inozemno tržište.
od oko 80 000 m3, godišnjim etatom od oko 40 000 m3


ZAKLJUČNE NAPOMENE - Conclusive remarks


Šume privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj, zauzimaju
površinu od 581 770 ha, što je 22 % od ukupne površine
šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj.
Ukupna drvna zaliha u privatnim šumama Hrvatske iznosi
78 301 000 m3 što je 20 % od ukupne drvne zalihe
cijelog šumskogospodarskog područja. Prosječna drvna
zaliha je 163 m3/ha a prirast 4,4 m3/ha ili 2,7 %.


Šume privatnih šumoposjednika unutar područja s
kojom upravlja Uprava šuma podružnica Delnice zauzimaju
površinu od 22 380 ha. One su danas razvrstane
u raznodobne šume, što nije dobar put za njihovo buduće
gospodarenje. Imajući u vidu njihovo stanje glede
uzgojnog oblika, bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva
vrsta drveća koje ih tvore, s tim šumama bi trebalo
gospodariti kao sa šumama visokog uzgojnog oblika ili
sjemenjačama koje su regularne i preborne te šumama
niskog uzgojnog oblika ili panjačama. Šume visokog
uzgojnog oblika su regularne ili jednodobne sjemenjače
koje imaju površinu od 13 264 ha i preborne sjemenjače
s površinom od 6 085 ha. Šume niskog uzgojnog oblika
su regularne panjače površine od 3 031 ha.


Svrstavanjem tih šuma pod jedan nazivnik, raznodobnosti,
uz ostalo, onemogućava se provođenje onih nužnih
uzgojnih zahvata koji bi ih usmjerili u pravcu veće stabilnosti,
produktivnosti i potrajnosti ili održivog razvoja.


Na temelju iznesenih strukturnih pokazatelja, posebno
drvne zalihe i prirasta ovih šuma, možemo zaključiti
da je današnje stanje u privatnim šumama ovog
područja jednako loše i zabrinjavajuće kao i u ostalim
privatnim šumama u Hrvatskoj.


Razloge takvog stanja možemo tražiti u šumarskoj
nestručnosti onih koji u njima izvode zahvate, raslojavanju
sela, usitnjenosti posjeda, socijalnom statusu
vlasnika, nesigurnosti privatnog vlasništva, dužini proizvodnog
ciklusa, slaboj kontroli i sankcioniranju te
nepoštivanju zakonskih propisa.


Objektivni razlozi koji otežavaju gospodarenje u
tim šumama su:


Usitnjenost posjeda (prosječna površina čestice je s
predznakom dvije nule). Neriješeni imovinsko pravni
odnosi, kao i nestimulativni način rješavanja vlasništva,
koji je spor i skup. Neusklađenost katastra kultura
sa stvarnim stanjem na terenu, kao i neusklađenost ka


tastra i gruntovnice. Gospodarenje na razini katastarske
čestice onemogućava kompleksnije gospodarenje
šumskim resursima. Predrasude vlasnika ka udruživanju
u gospodarenju (Zadruge) zbog negativnih iskustava
u bližoj prošlosti, te bijeg mlađeg, vitalnijeg stanovništva,
iz ruralnih prostora u gradove.


Šumovlasnici, ponajprije udruga šumovlasnika, težište
rada na povećanju kvalitete šuma trebali bi usmjeriti
na ova područja kroz zahvate i druge aktivnosti:


Zahvati njege i obnove u prebornim šumama putem
prebornih sječa. Zahvati njege i obnove u regularnim
šumama visokog i niskog uzgojnog oblika. Njega i popunjavanje
s plemenitim vrstama bjelogorice i crnogorice
onih površina na kojima se danas događa prirodna
sukcesija pionirskih vrsta drveća. Podizanje kultura
plemenitih, brzorastućih i tržišno vrijednih vrsta bjelogorice
i crnogorice na napuštenim pašnjačkim i drugim
površinama. Organizacija pridobivanja i plasiranja na
tržište drva, za bioenergiju, nakon izvedenih zahvata
njege, podizanja i obnove šuma.


Preborno gospodarenje najviše odgovara jelovim
šumama ili šumama u kojima je jela prevladajuća vrsta,
kao na primjer u mješovitim šumama jele i bukve,
jele, bukve i smreke, jele i smreke.


Odabiranjem stabala za sječu ili doznakom stabala u
prebornoj šumi treba se ispuniti cilj gospodarenja, a to je:


Uzgajanje mješovitih prebornih sastojina koje osiguravaju
kvalitetan prirast i stabilnost sastojine, obilan
prirodni pomladak, maksimalno korištenje produkcijske
sposobnosti staništa, postizanje najveće vrijednosti
proizvodnje.


Sječom u prebornoj šumi istodobno se provodi njega
i pomlađivanje, formira preborna struktura, iskorištava
šuma i održava njezina higijena. Tu imamo dvije
skupine uzgojnih postupaka, i to njegu mladog naraštaja
– pomlatka i mladika i prebiranje, u koje spadaju
proreda i iskorištavanje zrelih stabala. Svi su postupci
u prebornoj šumi vremenski i prostorno koncentrirani
te čine nerazdvojivu cjelinu. Ako izostane jedna od navedenih
radnji, struktura se preborne sastojine narušava,
što utječe na prirast, pomlađivanje i stabilnost.


Izvodeći doznaku stabala u prebornoj šumi nužno je
imati u vidu ciljeve koje ta doznaka mora ispuniti a to su: