DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 40     <-- 40 -->        PDF

S. Matić, D. Delač: UZGOJNI ZAHVATI KAO MJERA POVEĆANJA VRIJEDNOSTI PRIVATNIH ŠUMA . Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 121-146
Pojavom energetske krize, udio drva u energetskoj
bilanci najrazvijenijih europskih zemalja svakim danom
sve više raste. Cijela je Europa prihvatila drvo iz
šume i svakim danom ga sve više traži kao značajan i
obnovljiv izvor bioenergije.


Iako hrvatsko šumarstvo danas na tom području radi
tek prve i stidljive korake, ne postoji nikakav razlog
da se šumoposjednici Gorskog kotara ne uključe u taj


europski trend. Raspolažu s oko 3 000 000 m3 drvne
pričuve, godišnjim prirastom od 80 000 m3, godišnjim
etatom od 40 000 m3 od čega je 40 % ili 16 000 m3 drvo
tanjih dimenzija pogodno za energiju, koje danas najvećim
dijelom ostaje u šumi i propada. Samo to je dovoljan
motiv da se udruženi izbore za svoje mjesto na
tržištu i uđu u lanac proizvođača bioenergije, kako za
domaće tako i za inozemno tržište.


LITERATURA – References


Ammon, V., 1944: Das Plenterprinzip in der schweizerischen
Forstwirthschaft. 150 str., Bern-Leipzig.


Anić, I., S. Matić, M. Oršanić, S. Mikac, M.
Blašković, 2006: Strukturni odnosi i šumskouzgojni
postupci raznodobnim bukovim sastojinama
hrvatskih Dinarida, Glasnik za šumske pokuse,
posebno izdanje, 5, Zagreb, str. 7–28.


Burschel, P., & J. Hus, 1997: Grundriss des Waldbaus.
Parey Bucherlag, Berlin, 487 str.


D e k a n i ć , I., 1962: Elementi za njegu mladih sastojina
u poplavnom području posavskih šuma. Glasnik
za šumske pokuse. knj. 15. Zagreb. str. 119–196.


Ettinger, J., 1890: Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj
i Slavoniji. Hrvatsko-slavonsko šumarsko
družstvo, 193 str.


Flury, Ph., 1933: Über die Wachstumsverhaeltnisse
des Plenterwaldes. Zürich.


Fr a n c i sko v i ć , S., 1938 i 1939: Prilog proučavanju
taksacionih elemenata u prebornim šumama. Šumarski
list. Zagreb.


Klepac, D., 1953: O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj
šumi Zalesina. Glasnik za šumske pokuse


11. Zagreb. str. 181–238.
Klepac, D., 1994: Različiti modeli potrajnog gospodarenja
u malim privatnim šumama. Zbornik radova:
Savjetovanje, Privatne šume u Hrvatskoj,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zaghreb,
str. 63–77.
Leibundgut, H., 1945: Waldbauliche Untersuchungen
über den Aufbau von Plenterwaeldern. Mitt.


d. Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchw.
Matić, S., 1973: Prirodno pomlađivanje kao faktor
strukture sastojina u šumama jele s rebračom
(Blechno-Abietetum Horv.). Magistarski rad,
146 str., Zagreb.
Mati ć , S., 1979a: Ekološke i strukturne karakteristike
prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru.
Drugi kongres ekologa Jugoslavije, str. 741–765,
Zagreb.


Matić, S., 1983: Utjecaj ekoloških i strukturnih čimbenika
na prirodno pomlađivanje prebornih šuma
jele i bukve u Gorskom kotaru. Glasnik za
šumske pokuse 21: Zagreb, str. 223–400.


M a t i ć , S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na
stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina
hrasta lužnjaka. Glasnik za šumarske pokuse


25. Zagreb, str. 261–268.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: Neke karakteristike
i problemi prebornih šuma obične jele
(Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Šum. list CXX
(3–4): 91–99, Zagreb.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996a: Bukove šume
Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu šuma
središnje i jugoistočne Europe. U: B. Mayer (ur.),
Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
i Šumarski institut u Jastrebarskom, str. 113–124,
Zagreb.
M a t i ć , S., Š. K o r p e l , 1995: Silviculture of Beech
Stands in Central and South-Eastern Europe. 6th
IUFRO beech symposium, Ukraine.
Matić, S., J. Skenderović, 1992: Uzgajanje šuma.
U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, Šumarski
fakultet Zagreb i “Hrvatske šume” p.o. Zagreb,
81–97, Zagreb.
M a t i ć , S., M. H a ra pi n , 1986: Uzgajanje i zaštita
šuma. U: B. Prpić (ur.), Šumarstvo i prerada drveta
Jugoslavije, str. 177–194, Beograd.
Matić, S., 1994: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije
privatnih šuma u Hrvatskoj. Zbornik
radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj u
ozračju Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju
Europskih šuma. HAZU, Zagreb, str. 39–61.
M a t i ć , S., 1994a: Prilog poznavanju broja biljaka i
količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i
pošumljavanje. Šumarski list 3–4, Zagreb, str.
71–79.