DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 147-155 UDK 630* 272 SUZANA’S PARK Dražen GRGUREVIĆ* SAŽETAK: Marko Marulić, veliki renesansni književnik “otac hrvatske književnosti” kako ga s pravom nazivaju, napisao je poznati spjev “Suzanu”, u kojemu je opisao perivoj ili vartal, žardin prvi puta u hrvatskoj književnosti. U njemu spominje i razno bilje koje raste u perivoju, također prvi puta u našoj literaturi. Taj nas napis svrstava u malobrojne europske narode koji su rano, u renesansi, opisali perivoj. Postavlja se pitanje odakle Maruliću nadahnuće za žardin, jer u njegovom gradu Splitu ili njegovoj okolici ugroženoj od Turaka takav vartal nije mogao postojati. Moguće su na njega utjecali kontakti s dubrovačkim renesansnim književnicima, odnosno poznavanje dubrovačkih perivoja, ponajprije Trstena, ali o tome nemamo potvrde, osim neizravni susreti s Petrom Hektorovićem koji je prijateljevao i dopisivao sa piscima iz Dubrovnika ka. Petar Hektorović, ,, hvarsk hvarskhvarski ii književni književniknjiževnik kk i ii Maruliće MarulićeMarulićev vv suvremenik opisao je svoj perivoj Tvrdalj, a on je jako sličan Suzaninu žardinu. Isto tako postoji mogućnost da je Marko Marulić za svojih putovanja u Italiju vidio neki renesansni perivoj i donio odgovarajuću literaturu. Imamo podatak da je u svojoj bogatoj knjižnici imao Crescenziev Ruralium Commodorum. Kako je u mladosti učio grčki vjerojatno je bio upoznat s Alkinojevim vrtom iz Odiseje. Moguć je i utjecaj Boccaccievog Dekamerona, koji je u uvodu trećeg dana opisao perivoj. Marulićev, odnosno Suzanin perivoj ostavio nam je dosta otvorenih pitanja glede struke, ali i velikana Marka Marulića. MARULIĆEVA “SUZANA” PRVI SPOMEN I OPIS PERIVOJA I NAZIVA BILJA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI IN HIS “SUZANA”, MARULIĆ MENTIONS AND DESCRIBES A PARK AND NAMES THE PLANTS FOR THE FIRST TIME IN CROATIAN LITERATURE Marko Marulić jedan je od najvećih hrvatskih Najpoznatije djelo napisao je na latinskom: De inknjiževnika. Rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. stitutione bene vivendi per exempla santorum – Ustagodine, a umro 15. siječnja 1524. godine. Roditelji, nova o čestitom životu po primjerima svetaca. Tiskana otac Nikola i majka Dobrica imali su osim Marka još je 1506. godine u Veneciji. 5 sinova i dvije kćeri. Marko Marulić je tipičan reU velikim europskim kulturnim središtima XVI. i nesansni intelektualac, obrazovan i svestran pa ga XVII. stoljeća tiskano je više od 40 izdanja, a najmanje bez razloga upoređuju s najvećim intelektualcima 16 puta na latinskom. U XVII. stoljeću djelo je preve deno na talijanski, njemački, francuski, portugalski i onog vremena. Svoje “libre” piše na hrvatskom i la češki.1 tinskom. * Dražen Grgurević, dipl. ing., krajobrazni arhitekt, Marulić M., Institucije I, Književni krug, Split 1986 (Opći podaRooseweltova 29, Split ci: D. Šimundža). |