DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Grgurević: SUZANIN PERIVOJ Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 147-155 ni svagdanjim upadima Turaka, bez prestanka nas zarobljavaju, jedne ubijaju, druge odvode u ropstvo, stvari nam pljačkaju, odvode stoku, pale sela i zaseoke; polja od kojih smo živjeli, bivaju koje opustošena, a koje ostaju pusta, jer su zarobljeni oni, koji su ih obrađivali, i mjesto voćem tmjem rode, svoj spas branimo samo bedemima, i zadovoljni smo, što se još opsjedaju i ne napadaju čak i gradovi naše Dalmacije, zbog nekog, ne znam kojega, prividnoga mirovnog ugovora. Štede se dakle samo gradovi, a sve je ostalo izloženo pljački i otimanjima." Svakako u takovom okružju nema mjesta žardinu, locusu amoenusu u kojem bi njegov vlasnik uživao u miru, ljepoti oplemenjene prirode i nadarbini svega onoga što priroda daje. Jasno, zbog velike površine (ali i stoke - čridi) takav perivoj bi mogao biti samo izvan grada, je u prenapučenom gradu, tadašnjem Splitu, stiješnjenom u zidine Dioklecijanove palače veličine 215 X 180 m živjelo oko 5 000 stanovnika, a za kuge taj bi se broj prepolovio. Je li takav perivoj uopće mogao postojati sa stručnog gledišta i bez obzira na njegov smještaj? Zasigurno ne. Bio bi to ogroman vartal: "Kon njih se vijahu stabla perivoja / Ka se zelenjahu, nebiše im broja". Miješaju se čempresi, borovi, vrbe, dubi, hrasti, jele, zatim voćke: jabuke, dunje, bajami, smokve, orasi, lješnjaci, kesteni, kruške, šipci, naranče... ecc. razno mirisno i ljekovito bilje, kontinent i Sredozemlje, bilje koje jednostavno ne može zajednički uspijevati jer su različitih stanišnih zahtjeva i botaničkih svojstava. Slika 4. Platane u Trstenom (fotografija oko 1920. god.) Pitanje je odakle Maruliću poznavanje bilja, bar po Figure 4 Plane trees in Trsteno (photograph datingfrom about 1920) narodnim imenima. Jer jele rastu u kontinentu na većim nadmorskim visinama, vrbe uz vodu. Hrastovi (česmike, blaga) jer se pretpostavlja da je Trsteno u početku ne) rastu i u primorju, lješnjaci u kontinentu kao i kestebilo poljsko dobro. Na koncu i kamena ploča ugrađena ni, pa i neko voće. Vjerojatno je on dolazio u kontakt sa u šetnici kraj dvorca 1502. godine je hvalospjev zarČmw seljacima i majstorima (drvodjelcima?), ali nisu isTrsteno, isto kao što je Suzanin perivoj na neki način ključeni ni njegovi izleti u unutrašnjost. hvalospjev ljepoti prirode i čovjekovog rađa. Osjeća se dah renesanse, miris prirode i ljepota ljudskog umijeća. Očito je hrvatskim nazivima bilja koje je u glavnini ostalo do danas obogatio botaniku i prvi je hrvatski književnik koji spominje bilje u svom djelu, pa bi ga mogli nazvati i ocem hrvatskih botaničkih naziva bilja. Ostaje pitanje odakle mu inspiracija za opis perivoja. Je li predložak pronašao u nekom dubrovačkom đardinu toga vremena? To bi značilo daje imao kontakte s Dubrovnikom i Dubrovčanima, što nije isključeno, ali podataka nemamo. Svakako najsličniji i najviše odgovara opisuje čuveno Trsteno, velikaške obitelji Gučetić, koje je podignuto u Marulovo vrijeme. Trsteno ima vrućac (potok), 90 "klonđi" (stupova) i dugu ođrinu, veliku površinu i bogatstvo bilja, koje je u izvornom stanju jako slično onom u Suzani: hrasti, bo Slika 5. Trsteno (reprodukcija stare fotografije) Gučetićev ljetni rovi, čempresi, bogatstvo voća i samoniklog ljekovitog kovac bilja, južnog voća koje se na području Dubrovnika uz Figure 5 Trsteno (reproduction of an old photograph) Gučetić´s gajalo već u XVI. stoljeću. Možda je bilo i "čridi" (sto-summer residence |