DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 107-114 UDK 630* 442 (001) INTENZITET ZARAZE ŽUTOM I BIJELOM IMELOM NA PODRUČJU UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA ZAGREB I KOPRIVNICA INTENSITY OF INFECTION WITH YELLOW MISTLETOE AND WHITE-BERRIED MISTLETOE ON THE AREA OF THE FOREST ADMINISTRATIONS ZAGREB AND KOPRIVNICA Marilena IDŽOJTIĆ1, Milan GLAVAŠ1, Marko ZEBEC1, Renata PERNAR1, Željka KUŠAN2, Đurđica LIST3, Mirjana GRAHOVAC-TREMSKI3 SAŽETAK. Istraživanje je provedeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Intenzitet zaraze žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.) istražen je za: 1. hrast kitnjak na području šest šumarija UŠP Zagreb i dvije šumarije UŠP Koprivnica; 2. hrast lužnjak na području sedam šumarija UŠP Zagreb i dvije šumarije UŠP Koprivnica. Za iste UŠP istražen je intenzitet zaraze bjelogoričnom bijelom imelom (Viscum album L. ssp. album) poljskog jasena, običnog bagrema, gorskog javora i crne johe. Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom za tri gospodarske jedinice UŠP Zagreb. Iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara. Podaci su analizirani kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara a i intenziteta zaraze žutom imelom kitnjaka i lužnjaka ka. K l j u č n e r i j e č i : žuta imela, bijela imela, lužnjak, kitnjak, poljski jasen, Hrvatske šume d.o.o., intenzitet zaraze 1. UVOD – Introduction U Hrvatskoj su do sada provedena opsežna istraži-cerris L., Q. frainetto Ten., Q. pubescens Willd., Q. ruvanja žute (Loranthus europaeus Jacq.) i bijele imele bra L. i Castanea sativa Mill. (I džo j t i ć i dr. 2005a, (Viscum album L.) na području kojim gospodare Hrvat2006b, 2006c, 2007a, 2007b, 2007c). Na području istih ske šume d.o.o. Zagreb. Te dvije vrste imela su poluna-UŠP provedena su i istraživanja intenziteta zaraze bjemetnice koje dolaze na različitim domaćinima (Barlogoričnom bijelom imelom (V. album ssp. album) za n e y i dr. 1998, Heg i 1981), a rasprostranjene su u vrste Fraxinus angustifolia Vahl, F. pennsylvanica kontinentalnom dijelu naše zemlje (I d žo jt i ć 2003, Marshall, Robinia pseudoacacia L., Populus alba L., P. I d ž o j ti ć i K o g e l n i k 2003, I džo j t i ć i dr. 2006a, nigra L., P. tremula L., P. ×canadensis Moench, Salix Zeb e c i I d ž o jt i ć 2006). Istraživanje intenziteta zaalba L., Prunus avium (L.) L., Pyrus pyraster Burgsd., raze žute imele do sada je u Hrvatskoj provedeno na Juglans nigra L., Tilia cordata Mill., Acer campestre području Uprava šuma podružnica (UŠP) Bjelovar, L., Carpinus betulus L. i Quercus petraea. Intenzitet Našice, Nova Gradiška, Osijek, Požega i Vinkovci za zaraze obične jele (Abies alba Mill.) jelinom imelom vrste Quercus robur L., Q. petraea (Matt.) Liebl., Q. ( V. album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) istražen je na području UŠP Delnice, Gospić, Senj, Ogulin, KarloIzv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić; prof. dr. sc. Milan Glavaš; vac, Zagreb, Bjelovar, Koprivnica i Našice te NacionalMarko Zebec, dipl. ing.; izv. prof. dr. sc. Renata Pernar; nog parka Plitvička jezera (Id ž o j t ić i dr. 2003, 2005b Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; idzojticŽsumfak.hr 2 Željka Kušan, dipl. ing.; Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, i 2008). Osim prethodno navedenoga, imele su u Hrvat Uprava šuma podružnica Zagreb skoj istražene i s drugih gledišta (E t ti ng e r 1889, 3 Đurđica List, dipl. ing., Mirjana Grahovac-Tremski, dipl. ing.; Klepac 1955, Domitrović 2003, Babić 2004, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Koprivnica P e r n a r i dr. 2005, 2007). 107 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 6 <-- 6 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 107-114 2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Research Area and Methods Istraživanje je provedeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Zagreb i Koprivnica, za žutu imelu i bjelogoričnu bijelu imelu. Domaćini na kojima su te imele praćene bili su: hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Q. robur), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), gorski javor (Acer pseudoplatanus) i crna joha (Alnus glutinosa). Za UŠP Zagreb istraživanje je provedeno na području deset šumarija: Dugo Selo, Kutina, Lipovljani, Novoselec, Popovača, Remetinec, Samobor, Velika Gorica, Zagreb i Zlatar, a za UŠP Koprivnica na području pet šumarija: Ivanec, Kloštar Podravski, Križevci, Re- paš i Sokolovac. Izabrani su odsjeci stariji od 30 godina, koji su zatim dijagonalno pregledani, u formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezaraženih stabala, te o broju grmova imele na zaraženim stablima. Prebrojavanje je rađeno okularnom metodom (prostim okom i dalekozorom), a obavili su ga djelatnici navedenih šumarija tijekom zime 2002/03. U tablicama 1 i 2 prikazan je broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema šumarijama i gospodarskim jedinicama za žutu imelu na kitnjaku, od nosno lužnjaku za područje UŠP Zagreb. Isto to prikazano je za područje UŠP Koprivnica u tablicama 4 i 5. Za bijelu imelu podaci o pregledanim odjelima i stablima prema šumarijama, gospodarskim jedinicama i do- maćinima prikazani su u tablici 3 (UŠP Zagreb), odnosno tablici 6 (UŠP Koprivnica). Kartiranje je napravljeno za UŠP Zagreb na osnovi digitaliziranih granica gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja. U programu ArcView GIS 3.3 (2002) napravljen je tematski sloj (karta) u kojemu je na razini odsjeka prikazana prostorna raspodjela intenziteta zaraze lužnjaka u jednoj, odnosno kitnjaka u dvije gospodarske jedinice. Pregledani odsjeci u kojima imela nije zabilježena prikazani su sivom bojom, dok su nepregledani odsjeci prikazani bijelom bojom. Za kitnjak i lužnjak iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara u pregledanim odsjecima UŠP Zagreb. Baza sadrži podatke o bonitetu, ekspoziciji, starosti, sklopu i srednjoj nadmorskoj visini. Podaci su obrađeni u StatSoft, Inc. (2001), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze žutom imelom. 3. REZULTATI – Results Rezultati su prikazani posebno za UŠP Zagreb i UŠP Koprivnica, a unutar tih uprava šuma podružnica posebno za žutu i bijelu imelu. 3.1. UŠP Zagreb 3.1.1. Žuta imela na kitnjaku Na hrastu kitnjaku žuta imela praćena je na području šest šumarija: Dugo Selo, Novoselec, Popovača, Samobor, Zagreb i Zlatar. Ukupno je pregledano 11 gospodarskih jedinica, 98 odjela i 15.168 stabala, od kojih je na 14,2 % zabilježena imela (tablica 1). Zaraza manja od 5 % bila je u GJ Popovačka Garjevica, Šumarije Popovača (2,1 %) i GJ Limbuš Sava, Šumarije Zagreb (3,3 %), dok je između 5 i 10 % zaraženih stabala bilo u GJ Zelinske šume, Šumarije Dugo Selo (5,2 %) i u GJ Popovačke prigorske šume, Šumarije Popovača (6,5 %). Zaraza veća od 10 % utvrđena je u GJ Javorac, Šumarije Samobor (13,8 %), GJ Marča, Šumarije Novoselec (16,0 %), kao i u GJ Markuševačka gora, Šumarije Zagreb (19,8 %), dok je zaraza veća od 20 % zabilježena na području GJ Tepec-Palačnik-Stražnik, Šumarije Tablica 1. UŠP Zagreb, Loranthus europaeus na Quercus petraea: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 1 Forest Administration Zagreb, Loranthus europaeus on Quercus petraea: number of examined compartments, pe number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. to f Šumarija Forest Office Dugo Selo Novoselec Popovača Samobor Zagreb Zlatar I, Gospodarska jedinica Management Unit Zelinske šume Veliki Jantak Marča Popovačke prigorske šume Popovačka Garjevica Javorac Tepec-Palačnik-Stražnik Sljeme-Medvedgradske šume Markuševačka gora Limbuš Sava Zlatarske prigorske šume Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments 3 1 5 11 20 2 3 9 28 6 4 88 Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees 382 75 294 2.731 2.267 29 37 1.041 5.317 329 155 15.168 Zaraženih stabala Infected Trees % 5,2 22,67 16,0 6,5 2,1 13,8 21,6 22,5 29,2 3,3 23,9 14,2 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 7 <-- 7 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pemar, Z. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 107-114 Samobor (21,6 %), GJ Sljeme-Medvedgradske šume. Na slikama 112 prikazanje intenzitet zaraze i prosŠumarije Zagreb (22,5 %), GJ Veliki Jantak, Šumarije torni raspored pregledanih odsjeka kitnjaka za GJ MarNovoselec (22,7 %) i GJ Zlatarske prigorske šume. kuševačka gora i GJ Sljeme-Medvedgradske šume. ŠuŠumarije Zlatar (23,9 %). Na zaraženim stablima promarije Zagreb, u kojima je zabilježena značajna zaraza sječno su bile dvije imele, a najveći broj imela na jedžutom imelom. nom stablu bio je 18 u odjelu 21, GJ Markuševačka gora. Šumarije Zagreb. Slika 2. UŠP Zagreb: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka kitnjaka za GJ Sljeme-Medvedgradske šume, Šumarija Zagreb. Figure 2 Forest Administration Zagreb: intensity of infection and the spatial arrangement of examined subcompartments of sessile oak in the Management Unit Sljeme-Medvedgradske šume, Forest Office Zagreb. 3.1.2. Žuta imela na lužnjaku Slika 1. UŠP Zagreb: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregleNa hrastu lužnjaku žuta imela praćena je na podrudanih odsjeka kitnjaka za GJ Markuševačka gora, Šumačju sedam šumarija: Dugo Selo, Kutina, Novoselec, Porija Zagreb. povača, Remetinec, Velika Gorica i Zagreb. Istraživanje Figure 1 Forest Administration Zagreb: intensity of infection and je provedeno za 10 gospodarskih jedinica i 103 odjela, the spatial arrangement of examined subcompartments of na uzorku od 7.713 stabala. Od ukupnog broja pregleda sessile oak in the Management Unit Markuševačka gora, Forest Office Zagreb. nih stabala 9,2 % bilo je zaraženo imelom (tablica 2). Tablica 2. UŠP Zagreb, Loranthus europaeus na Quercus robur. broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 2 Forest Administration Zagreb, Loranthus europaeus on Quercus robur.´ number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Šumarija Forest Office Gospodarska jedinica Management Unit Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees Zaraženih stabala Infected Trees % Dugo Selo Duboki Jarak Cmovščak 1 10 178 486 10,7 5,4 Kutina Novoselec Rutinske nizinske šume Žutica Veliki Jantak 4 14 7 139 1.155 550 5,0 3,3 8,4 Popovača Popovačke nizinske šume 13 669 9,6 Remetinec Velika Gorica Obreški lug Stupnički lug Turopoljski lug 12 23 15 523 2.792 1.008 16,83 11,50 7,74 Zagreb Limbuš Sava 4 213 7,51 Z 103 7.713 9,1 109 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 8 <-- 8 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pemar, Z. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE Do 10 % zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je u GJ Žutica (3,3 %) i GJ Veliki Jantak (8,4 %) Šumarije Novoselec, zatim u GJ Kutinske nizinske šume. Šumarije Kutina (5,0 %), slijede GJ Cmovšćak, Šumarije Dugo Selo (5,4 %), GJ Limbuš Sava, Šumarije Zagreb (7,5 %), GJ Turopoljski lug. Šumarije Velika Gorica (7,7 %) i GJ Popovačke nizinske šume. Šumarije Popovača (9,6 %). Između 10 i 20 % zaraženih od pregledanih stabala bilo je u GJ Duboki Jarak, Šumarije Dugo Selo (10,7 %), GJ Stupnički lug (11,5 %) i GJ Obreški lug (16,8 %), Šumarije Remetinec. Prosječni broj imela na stablu bio je 2, dok je najveći broj bio 12 (odjel 31 d, GJ Kutinske nizinske šume. Šumarija Kutina). Na slici 3 prikazan je intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lužnjaka za GJ Stupnički lug. Šumarije Remetinec, za koju je na uzorku od 2.792 stabla zaraza bila 11,5 %. Slika 3. USP Zagreb: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lužnjaka za GJ Stupnički lug, Šumarija Remetinec. Figure 3 Forest Administration Zagreb: intensity of infection and the spatial arrangement of examined subcompartments of pedunculate oak in the Management Unit Stupnički lug, Forest Office Remetinec. Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 107-114 3.1.3. Bijela imela zabilježena bijela imela, a na području Šumarije KutiNa području UŠP Zagreb, zaraza bijelom imelom na, na uzorku od 812 stabala, 7,3 % bilo je zaraženo bipraćena je za sljedeće vrste potencijalnih domaćina: jelom imelom. Zaraza stabala gorskog javora i crne jopoljski jasen, gorski javor i crna joha (tablica 3). he praćena je na području GJ Markuševačka gora, te je za gorski javor iznosila 3,5 %, a za crnu johu 29,7 %, Na području šumarije Lipovljani pregledana su ali na razmjerno malom uzorku. 3.072 stabla poljskog jasena, od kojih je na 2,5 % Tablica 3. UŠP Zagreb, Viscum album: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 3 Forest Administration Zagreb, Viscum album.- number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Domaćin Host Fraxinus angustifolia Acer pseudoplatanus Alnus glutinosa Šumarija Forest Office Kutina Lipovljani Zagreb Gospodarska jedinica Management Unit Kutinske nizinske šume Josip Kozarac Markuševačka gora 3.1.4. Analiza stanišnih i sastojinskih parametara 3.1.4.1. Hrast kitnjak Istraženi odsjeci nalazili su se na različitim ekspozicijama, koje su za analizu bile podijeljene u četiri grupe: 1. N, NE, NW; 2. S, SE, SW; 3. E; 4. W. Na svim tim ekspozicijama bilo je odsjeka zaraženih od 0 do 80 % i nije postojala pravilnost koja bi ukazivala na međuovisnost ekspozicije i zaraze imelom. Nadmorska visina od Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments 16 32 1 1 Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees 812 3.072 57 37 Zaraženih stabala Infected Trees % 7,3 2,5 3,5 29,8 sjeka bila je od 130 do 750 m. Odsjeci zaraženi više od 40 % bili su na n.v. između 350 i 700 m. Nije uočena korelacija između nadmorske visine i zaraze imelom. Bonitet istraženih odsjeka kitnjaka bio je od I do IV/V Odsjeci boniteta I i I/II bili su zaraženi 0-22 %, boniteta I/II-III 0-60 %, dok su odsjeci slabijega boniteta bili zaraženi od 0 do 80 %. Korelacija, međutim nije signifikantna. Starost analiziranih odsjeka bila je od 30 do |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 9 <-- 9 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 107-114 140 godina. Svi odsjeci stari do 60 godina bili su zara-ve zaraze imelom, ali međuovisnost nije signifikantaženi 0–40 %, a na starijim je odsjecima imela zabilje-na. Sklop je u analiziranim odsjecima bio u rasponu od žena na 0–80 % pregledanih stabala. S povećanjem stapotpunog do prekinutog, međutim nije utvrđena korerosti postoji trend povećanja intenziteta zaraze imelom, lacija zaraze imelom i toga parametra. ali međuovisnost nije signifikantna. Odsjeci uključeni u 3.2. UŠP Koprivnica istraživanje imali su potpuni, nepotpuni ili prekinuti 3.2.1. Žuta imela na kitnjaku sklop, no nije utvrđena međuovisnost ovoga čimbenika i Na hrastu kitnjaku žuta imela praćena je na po zaraze imelom. dručju dvije šumarije (Križevci i Sokolovac), 4 gospo 3.1.4.2. Hrast lužnjak darske jedinice i 9 odjela, na uzorku od 460 stabala. Od Većina istraženih odsjeka lužnjaka nalazi se na ravukupnog broja pregledanih stabala 7,8 % bilo je zanom terenu. Analizirani odsjeci nalaze se na nadmorraženo imelom. skoj visini 95–140 m. Obzirom na razmjerno male razIntenzitet zaraze imelom različit je za pojedine goslike u nadmorskoj visini, nema značajne međuovisno-podarske jedinice unutar navedenih šumarija (tablica 4), sti toga parametra i intenziteta zaraze lužnjaka žutom a u svima je iznosio manje od 10 %. Od tri pregledane imelom. Bonitet odsjeka bio je od I do III. Nije utvrđe-gospodarske jedine Šumarije Križevci najveća ja zaraza na korelacija između boniteta i zaraze imelom. Starost bila u GJ Kalnik-Kolačka (9,7 %), a nešto manja u GJ analiziranih odsjeka bila je između 30 i 160 godina, a Križevačke prigorske šume (7,0 %) i u GJ Jazmak-Kos70 % odsjeka staro je između 60 i 140 godina. Zaraza turač-Buk-Drobna (3,5 %,). U GJ Polum-Medenjak, Šuiznad 20 % zabilježena je samo za odsjeke starije od marije Sokolovac zaraženo je bilo 6,5 % pregledanih 110 godina, međutim sve do starosti od 120 godina ima stabala kitnjaka. Na zaraženim stablima prosječno su i odsjeka u kojima imela nije prisutna, odnosno s pove-bile 3 imele, a najveći broj imela na jednom stablu bio je ćanjem starosti odsjeka postoji trend povećanja njiho-11 (odjel 80, GJ Kalnik-Kolačka, Šumarije Križevci). Tablica 4. UŠP Koprivnica, Loranthus europaeus na Quercus petraea: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 4 Forest Administration Koprivnica, Loranthus europaeus on Quercus petraea: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj pregledanih odjela Šumarija Gospodarska jedinica Broj pregledanih stabala Zaraženih stabala Number of Examined Forest Office Management Unit Number of Examined Trees Infected Trees % Compartments Jazmak-Kosturač 1 29 3,5 Buk-Drobna Križevci Križevačke prigorske šume 3 200 7,0 Kalnik-Kolačka 3 185 9,7 Sokolovac Polum-Medenj ak 2 46 6,5 I, 9 460 7,8 3.2.2. Žuta imela na lužnjaku Najmanja zaraza, 2,1 % zabilježena je u GJ Repaš- Na hrastu lužnjaku žuta imela praćena je na po-G. Greda, Šumarije Repaš. U obje pregledne gospodardručju dvije šumarije (Križevci i Repaš), 3 gospodarske jedinice Šumarije Križevci zaraza lužnjaka bila je ske jedinice i 21 odjela, na uzorku od 1.817 stabala. Od iznad 20 % (GJ Jazmak-Kosturač-Buk-Drobna 22,1 %, ukupnog broja pregledanih stabala 11, 9 % bilo je za-GJ Križevačke prigorske šume 22,3 %). Na zaraženim raženo imelom (tablica 5). stablima prosječno su bile 4 imele, a najveći broj imela Tablica 5. UŠP Koprivnica, Loranthus europaeus na Quercus robur: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 5 Forest Administration Koprivnica, Loranthus europaeus on Quercus robur: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj pregledanih odjela Šumarija Gospodarska jedinica Broj pregledanih stabala Zaraženih stabala Number of Examined Forest Office Management Unit Number of Examined Trees Infected Trees % Compartments Jazmak-Kosturač 9 678 22,1 Križevci Buk-Drobna Križevačke prigorske šume 4 206 22,3 Repaš Repaš-G. Greda 8 933 2,1 I, 21 1.817 11,9 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 107-114 na jednom stablu bio je 20 (odjel 32, GJ Jazmak-Kos-stablu, te 30,8 % na području GJ Polum-Medenjak, Šuturač- Buk-Drobna, Šumarija Križevci). marije Sokolovac i prosječno 5 imela na zaraženim sta 3.2.3. Bijela imela blima, ali na uzorku od samo 26 stabala. U GJ Svibovica, Šumarije Kloštar Podravski 34,0 % od 97 pregledaNa području UŠP Koprivnica, zaraza bijelom ime nih stabala poljskog jasena bilo zaraženo imelom, s pro lom praćena je za obični bagrem i poljski jasen (tablica sječno 15 imela na zaraženim stablima, a najveći broj 6). Zaraza bagrema bila je 3,7 % na području GJ Križe imela na jednom stablu bio je 24. vačke prigorske šume, Šumarije Križevci, na uzorku od 191 stabla i jednom imelom na svakom zaraženom Tablica 6. UŠP Koprivnica, Viscum album: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 6 Forest Administration Koprivnica, Viscum album: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Domaćin Šumarija Gospodarska jedinica Host Forest Office Management Unit Fraxinus Kloštar Svibovica angustifolia Podravski Križevačke Robinia K„.evc, prigorske šume pseudoacacia Sokolovac Polum-Medenj ak 4. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Usporedbom podataka intenziteta zaraze, vidimo da je lužnjak nešto zaraženiji na području UŠP Koprivnica (11,9 %) nego UŠP Zagreb (9,2 %), dok je za kitnjak obrnuto, odnosno zaraženih je od pregledanih stabala na području UŠP Zagreb 14,2 %, a na području UŠP Koprivnica 7,8 %. Stanje zaraženosti žutom imelom za dvije istražene UŠP možemo usporediti i s rezultatima prethodnih istraživanja u drugim podružnicama (Idžojtić i dr. 2005a, 2006b, 2006c, 2007c). Za hrast lužnjak veća zaraza nego u UŠP Koprivnica zabilježena je samo u UŠP Požega (13,7 %). Slična zaraza kao za Zagreb i Koprivnicu bila je u UŠP Nova Gradiška (10,5 %) i Osijek (10,1 %), dok je manji intenzitet zaraze bio u UŠP Vinkovci (7,6 %), Bjelovar (7,1 %) i Našice (1,7 %), u kojoj je do sada zabilježena najmanja zaraza lužnjaka žutom imelom u Hrvatskoj. Intenzitet zaraze ee hrasta kitnjaka bio je veći nego u UŠP Zagreb samo u UŠP Našice (17,8 % zaraženih od pregledanih stabala), dok je slična zaraza bila u UŠP Požega (13,3 %). U ostalim, do sada istraženim podružnicama, zaraza kitnjaka bila je manja nego u UŠP Koprivnica (Osijek 7 %, Nova Gradiška 4,6 % i Bjelovar 3 %, što je do sada najmanja zaraza kitnjaka žutom imelom u Hrvatskoj). Prema prethodno navedenim istraživanjima, prosječno je na zaraženim stablima lužnjaka i kitnjaka bilo dva grma žute imele. Isto toliko grmova prosječno je zabilježeno na lužnjaku i kitnjaku na području UŠP Zagreb, dok je u UŠP Koprivnica taj broj nešto veći (četiri grma imele na lužnjaku i tri grma na kitnjaku). Na poljskom jasenu bijela imela prisutna je na 3,5 % pregledanih stabala u UŠP Zagreb (zajedno za Šumarije Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees Zaraženih stabala Infected Trees % 2 97 34,0 3 191 3,7 1 26 30,8 Discussion and Conclusion Lipovljani i Kutina). Prosječno su na zaraženim stablima bila 3 grma imele, a najviše je zabilježeno 47 grmova. Veća zaraza zabilježena je u prethodnim istraživanjima (Idžojtić i dr. 2006b, 2007c) samo za UŠP Nova Gradiška (7,3 %, Šumarije Jasenovac, Novska i Stara Gradiška), gdje je na jednom stablu zabilježeno 60 grmova imele, što je i najveći zabilježeni broj za tu vrstu do sada u Hrvatskoj. Manja zaraza bila je u šest šumarija UŠP Vinkovci (Cerna, Gunja, Ilok, Otok, Vinkovci i Vrbanja), gdje je iznosila 2,7 %, dok u Šumariji Slatina, UŠP Našice nije zabilježena. U prethodnim je istraživanjima također praćena međuovisnost intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom i stanišnih i sastojinskih parametara. Utvrđena je pozitivna korelacija između starosti i zaraze žutom imelom, ali ista, kao niti u ovim istraživanjima, nije bila signifikantna. Također je utvrđeno da su sastojine lošijeg boniteta bile više zaražene nego sastojine boljeg boniteta, a isto tako da su sastojine sa gustim i potpunim sklopom bile manje zaražene od onih s nepotpunim i prekinutim sklopom. Na području istraživanja u ovome radu te su međuovisnosti bile manje izražene. Istraženi sastojinski i stanišni parametri zajedno s nizom drugih čimbenika vezanih uz ekologiju i biologiju žute imele, njenih domaćina, kao i ptica koje su vektori njenog širenja, imaju veći ili manji utjecaj na rasprostranjenost te imele, odnosno intenzitet zaraze na pojedinom području i domaćinu. To su složeni ekološki odnosi za čije je tumačenje potreban tum multidisciplinarni pristup, a i ovo j jje ee istraživanje to e jedan doprinos. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 11 <-- 11 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 107-114 5. ZAHVALA – Acknowledgement Na podršci i odobrenju ovoga istraživanja zahvaljujemo Službi za ekologiju šuma Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb i rukovoditelju Službe mr. sc. Petru Jurjeviću, kao i prethodnim voditeljima UŠP Zagreb, Darku Vuletiću, dipl. ing. i UŠP Koprivnica, Anti Stankoviću, di pl. ing. Voditelju UŠP Zagreb, mr. sc. Stjepanu Petrešu, zahvaljujemo na odobrenju korištenja kartografskih podloga i ustupanju potrebnih podataka iz gospodarskih osnova. Zahvaljujemo djelatnicima svih šumarija koji su na terenu bilježili podatake. 7. LITERATURA References ArcView GIS 2002: Environmental Systems Research Institute, Inc., version 3.3. Babić, D. 2004: Stanje kemijskih elemenata u iglicama obične jele (Abies alba Mill.) zaražene bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis L.) na području GJ Litorić, Šumarije Vrbovsko. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, diplomski rad, 31 pp. Barney, C. W., F. G. Hawksworth, B. W. Geils 1998: Hosts of Viscum album. Eur. J. For. Path. 28: 187–208. D om i t ro v i ć , D. 2003: Istraživanje utjecaja bijele imele (Viscum album ssp. abietis L.) na prirast stabala obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, diplomski rad, 26 pp. E t t i n g e r, J. 1889: Upliv imele (liepak, Loranthus europeus) na prirast drva. Šum. list XIII: 169–172. H e g i, G. 1981: Illustrierte Flora von Mitteleuropa, Band III, Teil 1. Verlag Paul Parey, Berlin, Hamburg, 504 pp. Idžojtić, M., R. Pernar, M. Glavaš, M. Zebec, D. Diminić 2008: The incidence of mistletoe (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) on silver fir (Abies alba Mill.) in Croatia. Biologia (Bratislava) 63 (1): 81–85. Idžojtić, M., M. Zebec, R. Pernar 2007a: Intenzitet zaraze hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.) u Hrvatskoj. 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb, 20.–22. rujna 2007. Knjiga sažetaka, 25–26 pp. Idžojtić, M., M. Zebec, J. Medak 2007b: The incidence of yellow mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) on sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) in northwest Croatia. International Workshop on Chestnut Management in Mediterranean Countries: Problems and Prospects. 23–25 October 2007, Bursa, Turkey. Abstract book, 18 p. Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, J. Bećarević, K. Glova, S. Plantak 2007c: Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek. Šum. list 3–4: 125–135. I d ž o j t i ć , M., M. K o ge ln i k , J. F r a n j i ć , Ž. Škvorc 2006a: Hosts and distribution of Vis- cum album L. ssp. album in Croatia and Slovenia. Plant Biosystems 140 (1): 50–55. Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, P. Be u k , I. P rg i ć 2006b: Intenzitet zaraze žu- tom i bijelom imelom na području Uprava šuma podružnica Vinkovci i Nova Gradiška. Šum. list 9–10: 399–409. Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak 2006c: Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na području Uprave šuma podružnice Bjelovar. Šum. list 3–4: 101–111. Id ž oj t i ć , M., R. P e r nar, Z. L i s jak , H. Z d e lar, M. Ančić 2005a: Domaćini žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na području Uprave šuma podružnice Požega. Šum. list 1–2: 3–17. Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasović, N. Pavlus 2005b: Zaraza obične jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) u Hrvatskoj. Šum. list 11–12: 559–573. I dž oj t ić , M. 2003: Domaćini i rasprostranjenost bjelogorične bijele imele (Viscum album L. ssp. album) u Hrvatskoj. Šum. list 9–10: 439–447. Idž ojt i ć , M., M. K o ge ln i k 2003: Hosts of mistletoes in Croatia and Slovenia. In: Abstract book of the International Symposium on Vegetation in SE Europe, Otočec, Slovenia, May 29–31, 2003, 26 p. Idžojtić, M., R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Ab ramović, D. Janković, M. Pleše 2003: Intenzitet zaraze obične jele (Abies alba Mill.) imelom (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) na području Uprave šuma podružnice Delnice. Šum. list 11–12: 545–559. K l ep ac , D. 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih šuma. Šum. list 79: 231–243. Pernar, R., M. Bajić, M. Ančić, A. Seletkovi ć, M. I d ž o j t i ć 2007: Detection of mistletoe in digital colour infrared images of infested fir trees. Periodicum Biologorum 109 (1): 67–75. P e r n a r, R., M. B a j i ć , D. Vu l e t i ć, M. I d ž o j t ić , M. Ančić, A. Seletković 2005: Aerial high resolution imaging of the mistletoe for the asses |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski: INTENZITET ZARAZE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 107-114 ment of forest decline in fir stands. International STATSOFT, INC. 2004: STATISTICA (data analysis Society for Photogrammetry and Remote Sen- software system), version 7. www.statsoft.com. sing Symposium. In: Heipke C., K. Jacobsen & Zebec, M., M. Idžojtić 2006: Hosts and distribu- M. Gerke (ed.): High resolution Earth Imaging tion of yellow mistletoe, Loranthus europaeus for Geospatial Information; Vol. XXXVI, part Jacq. in Croatia. Hladnikia 19: 41–46. I/W3, Hannover 17. – 20. 05. 2005., Germany. SUMMARY: The intensity of infection of different hosts with yellow mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) and white-berried mistletoe (Viscum album L. ssp. album) was carried out in the area administered by Hrvatske šume d.o.o. (Croatian Forests Co.Ltd.), in the area of 10 forest offices of the Forest Administration Zagreb and 5 forest offices of the Forest Administration Koprivnica. The investigated hosts were: sessile oak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.), pedunculate oak (Q. robur L.), narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl), common locust (Robinia pseudoacacia L.), sycamore (Acer pseudoplatanus L.) and black alder (Alnus glutinosa /L./ Gaertn.). In the selected subcompartments older than 30 years, through a diagonal survey the number of infected and non-infected trees, as well as the number of mistletoe plants on infected trees was registered. The intensity of infection was very different in the individual compartments, management units and forest offices. The spatial distribution of the intensity of infection of the sessile and pedunculate oaks with yellow mistletoe in three management units was shown. In the area of the Forest Administration Zagreb from the total number of examined sessile oak trees 14.2 % were infected with yellow mistletoe. On the average on each of the infected trees there were 2 mistletoe plants, and the largest number on one tree was 18. The largest infection was noted in the Management Unit Zlatarske prigorske šume, of the Forest Office Zlatar (23.9 %). In the area of the Forest Administration Koprivnica 7.8 % of the examined sessile oak trees were infected with yellow mistletoe. On the infected trees there were 3 mistletoe plants on the average, and the largest number of plants on one tree was 11. In the Management Unit Kalnik-Kolačka, of the Forest Office Križevci, there was the largest infestation (9.7 %). In the area of the Forest Administration Zagreb, yellow mistletoe was observed on 9.2 % of the examined pedunculate oak trees. On the infected trees there were 2 mistletoe plants on the average, and the highest number of plants on one tree was 12. The largest infestation was found in the Management Unit Obreški lug, of the Forest Office Remetinec, where 16.8 % of the examined trees were infected. Yellow mistletoe was present on 11.9 % of the examined pedunculate oak trees in the area of the Forest Administration Koprivnica. On the average 4 mistletoe plants were growing on the infected trees, and the maximum number of plants counted on one tree was 20. The most infected management unit was Križevačke prigorske šume, of the Forest office Križevci, 22.3 %. For the sessile oak a data base of stand and habitat parameters was made out of the management facts (elevation, site quality, exposure, age and crown closure). The data were analyzed in order to establish whether there is a correlation between the mentioned parameters and the intensity of yellow mistletoe infestation. Out of the total number of examined narrow-leaved ash trees in the area of Forest Administration Zagreb (Forest Offices Lipovljani and Kutina), 3.5 %, were infected with white-berried mistletoe, with an average of 3 mistletoe plants per infected tree; the largest number of plants per tree was 47. K e y w o rd s : yellow mistletoe, white-berried mistletoe, pedunculate oak, sessile oak, narrow-leaved ash, Croatian Forests Co.Ltd., intensity of infection |