DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 52 <-- 52 --> PDF |
D. Grgurević: SUZANIN PERIVOJ Opisivanje koliko je i kakvih je sve biljaka imao taj vrt i kako one u njemu bijahu sređene bilo bi isuviše opširno. Ali, od sviju onih što uspijevaju u našem podneblju ne bijaše ni jedne jedine koje tamo ne bi bilo u izobilju. Na sredini pak vrta nalazila se livada s nježnom travom, čije zagasito zelenilo prekidaše tisuća raznovrsnih cvjetića. Ona je bila okružena veoma zelenim i sasvim požutjelim narančama i limunima koji su svojim plodovima, i sazrelim i nesazrelim, a i svojim cvjetnim granam u isti mah godili i oku i čulu mirisa. Nasred te livade bio je vodoskok od bijela mramora, remek-djelo kiparske umjetnosti. Iz njega je, ne znam da li pomoću prirodne ili umjetno podešene snage, kroz nekakvu figuru, koja je stajala na jednom stupu podignutom na njegovoj sredini, put neba šikljao toliko silan mlaz vode da je bio u stanju pokretati jedan mlinski kamen, a zatim je, uz ugodno pljuskanje, padao natrag u bistro korito." Kako je Marulić došao do knjiga? Imamo primjerice podatak da je za Svete godine 1500 hodočastio Rimu.´Č Očito je Marul imao kontakte s "druge strane" Jadrana i literatura mu je bila dostupna. Ne samo literatura, već upoznavanje s kulturom i civilizacijom, kao uostalom i brojnim našim intelektualcima toga vremena. Suzanin perivoj nije samo literarna vizija zemaljskog raja, locus amoenus, već i inspiracija nastala na osnovi spoznaje u literaturi i viđenim ljetnikovcima (kako naslućuje i M. Tomasović u navedenom djelu pod 3, St. 20). Kojim ljetnikovcima, to je posebno pitanje koje ne isključuje renesansne perivoje u Italiji. Jer Marko Marulić renesansni je čovjek i živi u vrijeme procvata renesanse - rinascimenta u Europi koja ima snažan odjek i u Hrvatskoj. U to vrijeme u Firenzi bogata obitelj Medici gradi veličanstvene vile s perivojima. Mnoge od njih su kasnije preuređene, perivoji modernizirani u engleskom vrtnom izrazu, ali ostale su nam lunete - slike flamanca Justusa Utensa koji ih je naslikao po nalogu Ferdinanda I. Međicia. Ođ tih perivoja uz vile navest ćemo Poggio a Caiano, Villu Cafaggiola iz 15. stoljeća, zatim Villu u Carreggiu poznatu po obnovljenoj Platonovoj akademiji, Villu Međici u Fiesole i iznad svega Belvedere u Vatikanu od Donata Bramantea. Moguće je daje Marulić bio upoznat s ovim perivojima, iako su talijanski perivoji toga vremena bogatiji, s bazenima i kipovima, parterom od šimšira, temeljeni na teoretičarima poput L. B. Albertia, Francesca Colonne i posebno Sebastiana Serlia. U Suzani je opisan vrtal, dakle očit je utjecaj P Cresenzia, pa i L. B. Albertia, ali i Alkinojevog pa i ´ Runje P., O oporukama Marka Marulića i njegovom posjetu Rimu godine 1500 - CoUoqvia Maruliana VI, Split, Književni krug Split, 1992-6. Šumarski list br. 3-4, CXXXII (2008), 147-155 Slika 13. Vila i perivoj Poggio a Caiano iz XV. stoljeća (preoblikovano u XIX. stoljeću Figure 13 Villa and park Poggio a Caiano from the 15 century (remodelled in the 19 century) Slika 14. Vila i perivoj Pratolino iz XVI. stoljeća (preoblikovano u XIX. stoljeću - vila Demidoff)) Figure 14 Villa and park Pratolino from the 16 century (remodelled in the 19 century) Slika 15. VilaPretaia Figure 15 Villa della Pretaia Boccaccievog vrta. Takvi su i ostali naši renesansni perivoji, jer su nastali u našim uvjetima. Ustvari, oni su samo po vremenu nastanka renesansni. Vjerojatno gaje nadahnulo i splitsko polje bogato potocima, pogotovo u usporedbi što bi moglo biti da nije turskog pustošenja. |