DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 56 <-- 56 --> PDF |
A. P. B. Krpan: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET I ZAVOD ZA ŠUMARSKE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 157-170 unije. Europsko vijeće zasjeda u Lisabonu u ožujku 2000. godine, gdje predsjednici vlada zemalja članica Europske unije donose strateške ciljeve kojima će se povećati zaposlenost, osnažiti ekonomske reforme i društvenu koheziju u sljedećem desetljeću, a koji se temelje na znanju (“postati najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija na svijetu temeljena na znanju, sposobna za samoodrživi ekonomski rast s brojnijim i boljim radnim mjestima i većom društvenom povezanošću”). Strategija je razrađivana u brojnim preporukama, priopćenjima i akcijskim planovima, na temelju kojih su na najvišoj političkoj razini donesene Ključne smjernice u više dokumenata: Prema europskom istraživačkom prostoru, Europska povelja za istraživače, Kodeks o novačenju znanstvenika, Akcijski plan za mobilnost, Akcijski plan za znanost i društvo i Akcijski plan 3 %). Bolonjska reforma visokoobrazovnog sustava u Hrvatskoj na državnoj je razini određena Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. te usmjerena podzakonskim aktima i odnosnim dokumentima Sveučilišta. U reformu doktorskih studija uključuje se Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj R. Hrvatske, koja donosi deset temeljnih načela za organizaciju doktorskih studija. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje Republike Hrvatske 14. srpnja 2006. donosi Načela za uspostavu poslijediplomskih doktorskih studija koja sadrže Opća načela, Načela studiranja i Organizacijska i financijska načela. Šumarski fakultet u Zagrebu najstarija je visokoobrazovna strukovna institucija jugoistočne Europe, koja korijene vuče iz Visokog gospodarsko-šumarskog učilišta osnovanog 1860. u Križevcima i Šumarske akademije zasnovane 1898. u Zagrebu. Od 1920. do 1960. djeluje u sklopu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a potom kao samostalni fakultet u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Do danas je na Fakultetu diplomiralo 4580 studenata šumarstva i 1647 stude nata drvne tehnologije. Akademske titule magistra znanosti i magistra specijalista stekla su 343 studenta, od kojih 246 u znanstvenom polju šumarstvo, a 97 u znanstvenom polju drvna tehnologija. Obranjeno je ukupno 190 doktorata i to 139 u znanstvenom polju šumarstvo i 51 u znanstvenom polju drvna tehnologija. Uvidom u povijesnu dokumentaciju Fakulteta razvidno je da su sve promjene nastavnih planova usmjerene ka usklađenju obrazovnog profila i potrebitih znanja u kontekstu rastućih zahtjeva struke i rastućih stručnih i znanstvenih spoznaja. Neposredno prije Bolonje (2000), na Fakultetu je provedena reforma uvođenjem modulnog sustava obrazovanja, nastala kao odgovor na zahtjeve za diferenciranim znanjima unutar struke. U najnoviju reformu obrazovnoga sustava bili su uključeni svi nastavnici Šumarskoga fakulteta putem rasprava i prijedloga na razini Zavoda. Povjerenstva su se pri izradbi prijedloga studija oslanjala na prethodno spomenute platforme te vlastita i druga iskustva, poglavito iskustva šumarskih fakulteta iz Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i drugih zemalja članica EU, u cilju dosizanja kompatibilnosti, kao nužne pretpostavke slobodnog kretanja subjekata u obrazovnom sustavu Europe. Posebnu vrijednost daje činjenica da su u reformu studija putem većeg broja radionica, osim stručnjaka sa Šumarskog fakulteta, uključeni stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva R. Hrvatske, članovi Akademije šumarskih znanosti i znanstvenici Šumarskog instituta Jastrebarsko. Šumarska operativa uključila se putem Hrvatskog šumarskog društva te menadžmenta i stručnih službi Trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. Zagreb. Visokoškolski obrazovni sustav na Šumarskom fakultetu Sveučilišta ob reb u Zagrebu uu reformira reformirareformiran nn j jje ee n nna aa nači načinačin nn d dda aa s ssu usustavljena tri ovn obrazovna aa stupnj stupnjstupnja aa prem premprema aa shem shemshemi ii 3 33 + ++ 2 22 + 3 (2) odnosno 120 + 180 (120) ECTS bodova. 2. STRUKTURA REFORMIRANOG STUDIJA NA ŠUMARSKOM FAKULTETU The reformed study structure at the Faculty of Forestry Na Šumarskom su se fakultetu do Bolonjske reforme u četverogodišnjem studiju obrazovala dva profila stručnjaka u zvanju diplomiranog inženjera: diplomirani inženjer šumarstva i diplomirani inženjer drvne tehnologije. U poslijediplomskom sustavu obrazovali su se magistri znanosti, magistri specijalisti te doktori znanosti. Bolonjskom reformom su utemeljena tri stupnja visokoškolskog obrazovanja: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski. Shema je strukture studija prikazana na slici 1. 2.1. Preddiplomski studiji – Undergraduate study Iz slike 1 vidljivo je da su na Šumarskom fakultetu izrađena i od strane Sveučilišta u Zagrebu prihvaćena tri programa preddiplomskih studija: Šumarstvo, Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša i Drvna tehnologija. Obrazovni program preddiplomskih studija traju tri mi ii p godine (6 semestara). P PPo oo semestru studenti moraju pri kupiti 30 ECTS bodova ili 180 ECTS bodova tijekom cijelog studija. Predmeti su obvezni i izborni, jednosemestarski s pridodanim vrijednostima ECTS bodova. Završetkom preddiplomskog studija stječe se stručni naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea), stječu se kompetencije za individualni i timski |