DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 58 <-- 58 --> PDF |
A. P. B. Krpan: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET I ZAVOD ZA ŠUMARSKE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 157-170 rad u privatnom poduzetništvu i stručnim zadaćama u tuje se u slobodi odabira izbornih predmeta na tri razišumarstvu, urbanom šumarstvu, zaštiti prirode i okoli-ne: iz ostalih preddiplomskih programa na Šumarskom ša, drvnoj preradbi i obradbi te kompetencije za upis na fakultetu u Zagrebu, iz studija biotehnologije u Hrvatdiplomske studije. Upis programa i tijek izvođenja proskoj te studija na ostalim fakultetima i visokim učilištigrama definiran je Statutom Fakulteta i drugim aktima. ma u zemlji i inozemstvu. Pokretljivost studenata u preddiplomskom studiju oči 2.2. Diplomski studiji – Graduate study Na Fakultetu su razvijeni programi diplomskih studija za obrazovni profil Šumarstvo, Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša te programi za studije Drvnotehnološki procesi i Oblikovanje proizvoda od drva. Diplomski studij Šumarstvo ima dva smjera i to: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem i Tehnike, tehnologije i manadžment u šumarstvu. Programi traju dvije godine ili 4 semestra uz sakupljanje 120 ECTS bodova ukupno. Završetkom studija stječe se akademski naziv magistra inženjera (Mag. ing.) struke prema završenom programu (primjer: magistar inženjer šumarstva). Broj izbornih predmeta po semestru je znatno veći u odnosu na preddiplomski studij i pruža šire mogućnosti gradnje vlastitoga obrazovnog profila. Također je povećana mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti studenata prema domaćim i stranim obrazovnim institucijama. Studiji kod pristupnika razvijaju kompetencije i sposobnosti za upravljanje i donošenje samostalnih i timskih stručnih (poslovnih) odluka, sposobnost uključivanja u razvojne tokove struke te nastavak obrazovanja na doktorskim studijima. Završivši diplomski studij pristupnik je osposobljen za poslove veće složenosti u šumarstvu, od šumarije i revira kao najnižih šumarskih strukturnih jedinica do najviših na vertikalnoj skali, poslovi županijskih i republičkih institucija pod čijim je ingerencijama šumarstvo, inspekcijske službe, poslove i zadaće šumarskog poduzetništva, poslove i zadaće u razvojnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama, poslove prometa šumskim proizvodima na domaćem i ino tržištu i prometa opreme, zadaće strukovne publicistike i medija vezanih za struku; poslove veće složenosti u urbanom šumarstvu i zaštiti šuma i prirode te preradbi i obradbi drva. 2.3. Poslijediplomski studiji – Postgraduate study Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima dugu tradiciju u poslijediplomskom obrazovanju, najprije kroz izradbu i obranu doktorata, a u kasnijem razdoblju uspostavom magistarskih znanstvenih i specijalističkih studijskih programa. Prvi je doktorat na Fakultetu (Poljoprivredno- šumarski fakultet) obranjen 4. lipnja 1923. godine. Do tada su doktorati branjeni na inozemnim fakultetima ili na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u okviru kojega je od 1898. do 1918. djelovala Šumarska akademija. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu do sada je ukupno obranjeno 190 doktorata. Na osamostaljenom Šumarskom fakultetu (od 1960.) usustavljen je poslijediplomski studij za šumarstvo i drvnu tehnologiju (za magistra znanosti i magistra specijalista te doktorski studiji) za više znanstvenih područja. Prvi je magisterij obranjen 31. 8. 1964., od kada su šumarskoj struci i znanosti na oba fakultetska smjera predana ukupno 343 magistara znanosti i magistara specijalizanata, od kojih na Šumarskom odsjeku njih 246. Poslijediplomski studijski programi smatraju se sastavnicom cijeloživotnog obrazovanja, posebno u smi slu prijenosa novih znanstvenih spoznaja u tijeku visokokvalitetnoga istraživačkog i profesionalnog usavršavanja i njihovog pretakanja u praksu. Prema dosadašnjim iskustvima za poslijediplomske studije iskazuju interes sljedeći partneri: javni privredni sektor pri čemu se primarno misli na državno poduzeće za gospodarenje šuma u državnom vlasništvu (79 % svih šuma u Hrvatskoj) koje s više od 9500 zaposlenika obavlja djelatnost u više od 170 regionalno raspoređenih organizacijskih jedinica; državna administracija (upravne i inspekcijske službe MPŠVG – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i ureda državne uprave u županijama); privatni sektor predstavljen širokim rasponom šumarskih poduzetnika koji obavljaju uslužne djelatnosti u šumarstvu (izvođenje radova, trgovina, promocija..); interesna udruženja privatnih šumovlasnika; znanstvenoistraživački sektor i svi ostali kojima će ovakvo obrazovanje omogućiti povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovanja njihovih tvrtki. 2.3.1. Doktorski studiji – Doctoral study Iako je o doktorskom studiju bilo govora i na rani- veza između Europskog prostora visokog obrazovanja jim ministarskim konferencijama (Bolonja 1999., Prag (EHEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA) te 2001.), ministri iz 33 europske zemlje 2003. godine u nužnost uspostave trećeg ciklusa visokog obrazovanja Berlinu utvrđuju prioritete za ubrzano stvaranje jačih (doktorskog studija) u okviru Bolonjskog procesa. Pri |