DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 59     <-- 59 -->        PDF

A. P. B. Krpan: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET I ZAVOD ZA ŠUMARSKE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 157-170
tome su kao najvažniji prioriteti istaknuti: interdisciplinarnost,
sustavan pristup osiguranju i unapređenju
kakvoće visokog obrazovanja, pokretljivost studenata i
istraživača te povezivanje u mreže izvrsnosti.


“Doktorski programi su studiji trećeg ciklusa koji
pretpostavljaju izvorno istraživanje za stjecanje akademskog
stupnja doktora znanosti (dr. sc.). Doktorski
su programi ključni za razvitak EHEA i ERA te predstavljaju
vezu između ta dva procesa. Glavnu odgovornost
za izobrazbu istraživača na različitim stupnjevima
njihove karijere imaju sveučilišta. Ona moraju odgovoriti
na izazove obrazovanja mladih istraživača, ne
samo za potrebe akademskog tržišta, već i za potrebe
ostalih sektora i tržišta radne snage poput industrije,
poduzetništva, trgovine, javnih ustanova i organizacija,
istraživačkih organizacija itd.”


Rektori europskih sveučilišta donose 2003. u Grazu
deklaraciju o Europi znanja i središnjoj ulozi sveučilišta
u istraživanjima i na istraživanjima temeljenom visokom
obrazovanju uz naglašavanje da kompetitivnost,
konkurentnost i izvrsnost treba balansirati sa socijalnom
kohezijom, odnosno uključivanjem što većeg
broja ljudi u visoko obrazovanje. Dogovorena su temeljna
načela na kojima će europska sveučilišta izgrađivati
istraživačku i inovacijsku strategiju u duhu Europe
znanja.


Europska komisija u lipnju 2003. donosi, a Europsko
vijeće i Europski parlament prihvaćaju Priopćenje


o potrebi razvijanja istraživačke profesije i istraživačkih
karijera. Briga za oblikovanje istraživačke karijere
sastavni je dio doktorskog programa. Priopćenje donosi
osnovne smjernice koje treba ostvariti doktorski program:
povećati zapošljivost istraživača kroz razvijanje
općih kompetencija i vještina koje su potrebne za zapošljavanje;
preuređivanje strukture i organizacije doktorskih
programa i uključivanje u Bolonjski proces;
bolje organizirano osposobljavanje kroz doktorski program;
sustavni razvoj supervizije i mentorstva; potpuno
integriranje studenata doktorskih studija u istraživanje
ali i otvaranje putova za dodatno profiliranje njihove
karijere, ne samo unutar istraživanja; osigurati
financiranje i odgovarajuća socijalna prava za studente
doktorskih studija te organizirani pristup mobilnosti.
Europska udruga sveučilišta (EUA) pokreće 2004.
projekt o doktorskim programima u kojemu sudjeluje
49 europskih sveučilišta iz 22 zemlje, članice EU. Na
konferenciji EUA u Maastrichtu iste godine zacrtani su
okviri institucijske politike u području doktorskog
obrazovanja. Konferencija u Salzburgu 2005. razrađuje
preporuke Doktorskog projekta EUA i zaključke iz
Maastrichta donoseći deset temeljnih načela za organizaciju
doktorskih studija: doktorski studij se treba temeljiti
na stjecanju znanja kroz izvorno istraživanje;
doktorski studij i razvitak istraživačke karijere treba


biti sastavni dio institucijske strategije i politike; bogatu
raznolikost doktorskih programa u Europi treba
očuvati; doktorandi su istraživači u ranoj fazi profesionalne
istraživačke karijere, odnosno profesionalci s
odgovarajućim pravima; supervizija i procjenjivanje
kandidata treba biti transparentno i temeljiti se na
ugovornim odnosima u kojima se jasno definiraju prava
i odgovornosti; doktorski programi trebaju nastojati
ostvariti kritičnu masu ekspertize kroz stvaranje doktorskih
škola ili mreže izvrsnosti; osposobljavanje treba
trajati u pravilu 3–4 godine u punom radnom vremenu;
inovativnu strukturu programa i razvitak općih
kompetencija treba ostvarivati kroz interdisciplinarnost;
povećati mobilnost, ukloniti brojne prepreke i
osigurati odgovarajuće financijske instrumente za njezino
provođenje; osigurati odgovarajuće financiranje i
sustav za osiguranje kvalitete doktorskih programa.


Konferencija održana lipnja 2006. u Beču raspravlja
Povelju i Kodeks razvijajući instrumente za podržavanje
doktorskih kandidata: jasno definirani ciljevi i
projekt doktorskog istraživanja; plan osposobljavanja
i plan supervizije za svakog doktoranda; obvezni dio
programa kroz predmete i module; kolokviji i radionice
vezane za istraživanja; osposobljavanje za opće vještine;
institucionalizirano praćenje i vođenje kroz karijeru;
sudjelovanje u organiziranju znanstvenih događanja
i preuzimanje odgovornosti za dio posla (poster
sekcije); sudjelovanje u tijelima koja donose odluke.


U okviru reforme poslijediplomskih studija na Šumarskom
su fakultetu izrađeni programi poslijediplomskih
doktorskih studija te poslijediplomskih specijalističkih
studija: doktorski studij Šumarstvo (dva smjera)
i doktorski studij Drvna tehnologija te osam programa
specijalističkih studija šumarstva i dva programa specijalističkih
studija drvne tehnologije (slika 1). Za navedene
je programe dobivena privremena dopusnica i po
njima se trenutno provodi treći stupanj visokoškolskog
obrazovanja.


Uvažavajući primjedbe recenzenata i izvjestitelja
za program doktorskog studija Šumarstvo te Načela za
uspostavu poslijediplomskih doktorskih studija Nacionalnog
vijeća za visoko obrazovanje Republike Hrvatske
od 14. srpnja 2006. te ostalih domaćih i europskih
smjernica, odlučili smo se za suštinsku reviziju prve
verzije programa doktorskog studija, kako bi se što je
moguće više približili europskim zahtjevima i principima
obrazovanja doktoranata. Revizijom je predložen
jedan doktorski studij Šumarstvo s tri smjera i to:



Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje,

Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu

Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita
šuma.
Doktorski studiji traju tri godine. Studenti ostvaruju
ECTS bodove iz tri bodovne skupine. Prve se dvije bo