DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 59 <-- 59 --> PDF |
A. P. B. Krpan: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET I ZAVOD ZA ŠUMARSKE Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 157-170 tome su kao najvažniji prioriteti istaknuti: interdisciplinarnost, sustavan pristup osiguranju i unapređenju kakvoće visokog obrazovanja, pokretljivost studenata i istraživača te povezivanje u mreže izvrsnosti. “Doktorski programi su studiji trećeg ciklusa koji pretpostavljaju izvorno istraživanje za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.). Doktorski su programi ključni za razvitak EHEA i ERA te predstavljaju vezu između ta dva procesa. Glavnu odgovornost za izobrazbu istraživača na različitim stupnjevima njihove karijere imaju sveučilišta. Ona moraju odgovoriti na izazove obrazovanja mladih istraživača, ne samo za potrebe akademskog tržišta, već i za potrebe ostalih sektora i tržišta radne snage poput industrije, poduzetništva, trgovine, javnih ustanova i organizacija, istraživačkih organizacija itd.” Rektori europskih sveučilišta donose 2003. u Grazu deklaraciju o Europi znanja i središnjoj ulozi sveučilišta u istraživanjima i na istraživanjima temeljenom visokom obrazovanju uz naglašavanje da kompetitivnost, konkurentnost i izvrsnost treba balansirati sa socijalnom kohezijom, odnosno uključivanjem što većeg broja ljudi u visoko obrazovanje. Dogovorena su temeljna načela na kojima će europska sveučilišta izgrađivati istraživačku i inovacijsku strategiju u duhu Europe znanja. Europska komisija u lipnju 2003. donosi, a Europsko vijeće i Europski parlament prihvaćaju Priopćenje o potrebi razvijanja istraživačke profesije i istraživačkih karijera. Briga za oblikovanje istraživačke karijere sastavni je dio doktorskog programa. Priopćenje donosi osnovne smjernice koje treba ostvariti doktorski program: povećati zapošljivost istraživača kroz razvijanje općih kompetencija i vještina koje su potrebne za zapošljavanje; preuređivanje strukture i organizacije doktorskih programa i uključivanje u Bolonjski proces; bolje organizirano osposobljavanje kroz doktorski program; sustavni razvoj supervizije i mentorstva; potpuno integriranje studenata doktorskih studija u istraživanje ali i otvaranje putova za dodatno profiliranje njihove karijere, ne samo unutar istraživanja; osigurati financiranje i odgovarajuća socijalna prava za studente doktorskih studija te organizirani pristup mobilnosti. Europska udruga sveučilišta (EUA) pokreće 2004. projekt o doktorskim programima u kojemu sudjeluje 49 europskih sveučilišta iz 22 zemlje, članice EU. Na konferenciji EUA u Maastrichtu iste godine zacrtani su okviri institucijske politike u području doktorskog obrazovanja. Konferencija u Salzburgu 2005. razrađuje preporuke Doktorskog projekta EUA i zaključke iz Maastrichta donoseći deset temeljnih načela za organizaciju doktorskih studija: doktorski studij se treba temeljiti na stjecanju znanja kroz izvorno istraživanje; doktorski studij i razvitak istraživačke karijere treba biti sastavni dio institucijske strategije i politike; bogatu raznolikost doktorskih programa u Europi treba očuvati; doktorandi su istraživači u ranoj fazi profesionalne istraživačke karijere, odnosno profesionalci s odgovarajućim pravima; supervizija i procjenjivanje kandidata treba biti transparentno i temeljiti se na ugovornim odnosima u kojima se jasno definiraju prava i odgovornosti; doktorski programi trebaju nastojati ostvariti kritičnu masu ekspertize kroz stvaranje doktorskih škola ili mreže izvrsnosti; osposobljavanje treba trajati u pravilu 3–4 godine u punom radnom vremenu; inovativnu strukturu programa i razvitak općih kompetencija treba ostvarivati kroz interdisciplinarnost; povećati mobilnost, ukloniti brojne prepreke i osigurati odgovarajuće financijske instrumente za njezino provođenje; osigurati odgovarajuće financiranje i sustav za osiguranje kvalitete doktorskih programa. Konferencija održana lipnja 2006. u Beču raspravlja Povelju i Kodeks razvijajući instrumente za podržavanje doktorskih kandidata: jasno definirani ciljevi i projekt doktorskog istraživanja; plan osposobljavanja i plan supervizije za svakog doktoranda; obvezni dio programa kroz predmete i module; kolokviji i radionice vezane za istraživanja; osposobljavanje za opće vještine; institucionalizirano praćenje i vođenje kroz karijeru; sudjelovanje u organiziranju znanstvenih događanja i preuzimanje odgovornosti za dio posla (poster sekcije); sudjelovanje u tijelima koja donose odluke. U okviru reforme poslijediplomskih studija na Šumarskom su fakultetu izrađeni programi poslijediplomskih doktorskih studija te poslijediplomskih specijalističkih studija: doktorski studij Šumarstvo (dva smjera) i doktorski studij Drvna tehnologija te osam programa specijalističkih studija šumarstva i dva programa specijalističkih studija drvne tehnologije (slika 1). Za navedene je programe dobivena privremena dopusnica i po njima se trenutno provodi treći stupanj visokoškolskog obrazovanja. Uvažavajući primjedbe recenzenata i izvjestitelja za program doktorskog studija Šumarstvo te Načela za uspostavu poslijediplomskih doktorskih studija Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Republike Hrvatske od 14. srpnja 2006. te ostalih domaćih i europskih smjernica, odlučili smo se za suštinsku reviziju prve verzije programa doktorskog studija, kako bi se što je moguće više približili europskim zahtjevima i principima obrazovanja doktoranata. Revizijom je predložen jedan doktorski studij Šumarstvo s tri smjera i to: – Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje, – Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu – Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita šuma. Doktorski studiji traju tri godine. Studenti ostvaruju ECTS bodove iz tri bodovne skupine. Prve se dvije bo |