DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 69     <-- 69 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXII (2008), 171-175
UDK 630* 156 + 132


JELEN FRATAR – JEDINSTVENA POJAVA U JELENA OBIČNOGA


RED DEER HUMMEL – A UNIQUE FEATURE IN A RED DEER STAG


Dean KONJEVIĆ*, Uwe KIERDORF**, Zdravko JANICKI*,
Alen SLAVICA*, Krešimir SEVERIN*


SAŽETAK: Jeleni bez rogova, bilo da je riječ o potpunom nedostatku rogova
ili zakržljalim rogovima u obliku kvrga, mogu se povremeno uočiti u
raznim oblicima uzgoja jelenske divljači. U anglosaksonskoj literaturi ovakve
se jelene naziva hummel. U ovome je radu predstavljen slučaj prividno bezrogog
jelena (jelen fratar – sukladno tradicionalnom nazivlju u nas), odstrijeljenog
tijekom razdoblja rike 1981. godine na području Sokolovca, Hrvatska.
Jelen je procijenjen na 5 godina starosti, te je neposredno po odstrjelu vagnuo
200 kg. Jelen je posjedovao mala rožišta s neznatnom količinom tkiva
roga (kvrge). Nadalje je uočen nesrazmjer u visini između lijevoga (17 mm) i
desnoga (35 mm) rožišta. Sukladno literaturi ova se pojava dovodi u svezu s
kvantitativno ili kvalitativno nedostatnom ishranom tijekom prve godine života,
kada se rožište razvija, rezultirajući njihovom nedostatnom razvijenošću.
Kako rast rogovlja započinje tek kada rožišta dosegnu odgovarajuću visinu,
nedostatna razvijenost rožišta ima za posljedicu potpunu bezrožnost ili pak
nalaz zakržljalih rogova u obliku kvrga. No, i određeni drugi čimbenici mogu
imati ulogu u genezi ovoga stanja. Činjenica je da rožišta u svome razvoju
ovise o androgenim hormonima pa nedostatna količina ovih hormona ili pak
nedostatna zastupljenost receptora za androgene smještenih na rogotvornoj
pokosnici (engl. antlerogenic periosteum), može rezultirati nedostatnim razvojem
rožišta i posljedičnom bezrožnosti.


K l j u č n e r i j e č i : jelen fratar, rožište, rogovlje, nepotpuni razvoj


UVOD – Introduction


Pod rogovljem podrazumijevamo koštane nastavke som rasta rogovlja, a sastoji se od četiri različite faze:
čeonih kostiju u mužjaka većine vrsta Jelena (kao i rasta, konačne mineralizacije, skidanja čupe i odbaciženki
irvasa i karibua, a samo iznimno i u ženki ostalih vanja rogovlja. Ciklus rasta rogovlja je periodična povrsta),
a koji godišnje prolaze redovitu potpunu regene-java koju u slučaju jelena iz umjerenih i arktičkih kliraciju
(Goss 1968, 1983). Shodno tomu, rogovlje matskih područja regulira količina dnevnog svjetla (fopredstavlja
jedini primjer potpune regeneracije, hi-toperiod). Pri tome je poznata činjenica kako rogovlje
stološki složenoga dijela tijela u sisavaca (L i 2003; jelena običnoga i jelena lopatara započinje svoj rast u
Kierdorf i Kierdorf 2007). Sam proces u kojemu proljeće, a rogovlje srnjaka u jesen (Bu ben ik 1990).
dolazi do rasta i odbacivanja rogovlja naziva se ciklu-Vrsna specifičnost jelenskog rogovlja u suglasju sa či


njenicom kako na svijetu obitavaju 53 različite vrste


Dean Konjević, dr. vet. med., prof. dr. sc. Zdravko Janicki, jelena, osigurava čitav spektar raznih oblika i veličina


doc. dr. sc. Alen Slavica & Krešimir Severin, dr. vet. med.:


rogovlja (P r ic e i dr. 2005). Rogovlje je povezano s


Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Sveučilište u
Zagrebu Veterinarski fakultet, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, koštanim nastavcima čeonih kostiju ili rožištima, koja
tel.: 2390 - 156, e-mail: dean.konjevicŽvef.hr predstavljaju ne samo fizičku i fiziološku vezu rogovlja


prof. dr. sc. Uwe Kierdorf: Zavod za biologiju,


i tijela, već osiguravaju i osnovu iz koje rogovlje raste.


Sveučilište u Hildesheimu, Marienburger Platz 22, 31 141
Hildesheim, Njemačka Sama uloga pokosnice u rastu rožišta i rogovlja poznata