DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 80 <-- 80 --> PDF |
u potrazi za tajanstvenom sedmicom uočene su suptilne veze koje postoje između broja atoma u klorofilu i rasta drveća. Umnožak perioda maksimalnih amplituda prirasta i recipročnog broja atoma u klorofilu daje koeficijente pulsacije debljinske i visinske stridcture. Svaka vrsta drveća ima svoj period prirasta, frekvenciju koja određuje brzinu rasta. Na visinski rast djeluje sila gravitacije kojom visinsko rastenje postaje prisilno. Brzina prisilnog visinskog rasta određena je kvadratom recipročnog broja atoma u klorofilu. Amplituda širenja krošnje, omjer je broja dana u godini i broja atoma u klorofilu. Omjer širenja grana određenje univerzalnom konstantom 2.664. Amplituda diKine debla je eigenvrijednost 4.669, njezina skalirana eigenvrijednost 4.090 amplituda je dužine krošnje, a njihov zbroj 8.759 amplituda je visinskog rasta. Omjeri veličina debla prema ograncima, ogranaka prema granama, grana prema grančicama, grančice prema izdancima, dolaze sve bliže i bliže broju 4.669, što se više približavaju vrhu stabla. Ovo udvostručenje poznato je pod imenom bifurkacija. Udvostručenje perioda, opće je prirodno načelo. Fizičar Mitchel F e i g e n baum preslikavajući logističku jednadžbu, otkrio je prirodni dinamički model, matematički dokaz kaosa u prirodi. Na temelju čisto kvalitativnog modela Feigenbaum je dobio kvantitativno, numeričko predviđanje. Dinamički sustav, je onaj sustav kojem se stanje tijekom vremena mijenja, sidcladno s nekim pravilom ili postupkom koji zovemo dinamika. Brzina promjene, rasta i razvoja šuma može se izmjeriti i modelirati nelinearnim jednadžbama. To su kompleksne jednadžbe rasta i razvoja šume. Kompleksne jednadžbe prigušenih gibanja debljinske strukture i jednadžbe prisilnih gibanja visinske strukture. Koeficijent otpora rastu k jedini je nelinearni parametar u jednadžbama, a koji oscilira između vrijednosti Oil . Brzinu rasta pojedinog stabla ili sastojine modeliramo iteracijama koeficijenta otpora rastu. Jednostavno iteracijama, usklađujemo brzinu modela s brzinom rasta drveća. Na jednostavan način detektira se disipativna struktura šume, šuma u ravnoteži, blizu ravnoteže i struktiffa šume daleko od ravnoteže. Holistički pristup, ijedan od prvih razrađenih opisa samoorganizirajućih sustava bila je teorija disipativnih stridctura belgijskog kemičara i fizičara Ilya Prigoginea. Teorija disipativnih struktura govori o kretanju od reda prema neredu i sve većoj entropiji. Prema drugom zakonu termodinamike, dok entropija raste energija se gubi nepovratno. Rasipanje energije koja je nepovratna na molekularnoj razini prati suprotan proces uređenog kaosa na subatomskoj razini. Pojam disipativna uveo je kako bi objasnio koherentno ponašanje u sustavima daleko od stanja ravnoteže. Prema Prigo gineu, disipativne strukture su otoci reda u moru nereda, održavajući i povećavajući svoj red na način da povećavaju nered svog okruženja. Svjetska monetama ekonomija je disipativna, disipativna je ekonomija Europske Unije, disipativna je ekonomija Republike Hrvatske, a ekonomija Hrvatskog šumarstva ovisi o disipativnoj strukturi šuma. Brzina rasta u jednadžbama označena je grčkim slovom "F, baš kao i Schrodingerova valna jednadžba. Schrodingerova jednadžba je linearna i preslikava trodimenzionalno subatomske titrajne sustave kao uzbiu"kano more. Kompleksne jednadžbe rasta i razvoja šuma su nelinearne, preslikavaju rast i razvoj šuma u pet i više dimenzija. Rješenja su kompleksni brojevi koji preslikani u koordinatni sustav tvore dendrograme, u kojima okomiti smjerovi prikazuju amplitude ili multidimenzionalne vektore, a vodoravni smjerovi prikazuju prostor i vrijeme. Kompleksni brojevi topološka su dimenzija, a skupovi kompleksnih brojeva fraktalna dimenzija šume. Stabla u šumi su fraktali čija se učestalost može preslikati u koordinatni sustav. Integracijom kompleksnih brojeva dobiva se prirast, a daljnjom integracijom rast debljinske i visinske stridcture. Kompleksne jednadžbe rasta i razvoja šuma, suvremeni su alati za višedimenzionalno modeliranje sastojinske debljinske i visinske stridcture. Kvalitativni modeli za kvantitativno, numeričko predviđanje rasta i prirasta šuma, kvalitativni model za numeričko bonitiranje staništa, kvalitativni modeli za numeričku procjenu brzine rasta, dijagnozu vitalnosti i detekciju disipativne strukture sastojine. Za prirodoslovce, teorije ne znače ništa, ako nisu osnovane na prirodnim zakonitostima i poduprte odgo |