DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 83     <-- 83 -->        PDF

zokrvina ljepljiva kozja krv je uspravni listopadni grm
visine 1,5 do 2,0 m, jajastih do ehptičnih listova s obje
strane gusto žljezdasto dlakavih i pomalo ljepljivih, po
čemu je ova vrsta i dobila ime (lat. glutinosus: ljepljiv).
Cvjetovi su dvospolni, izrazito jednosimetrični s dvostrukim
vjenčićem. Vjenčić je žučkast s crvenkastom do
ružičastocrvenom nijansom. Plod je mesnata boba, a kako
se razvija iz svakog od dva blisko smještena cvijeta, i
bobe se pojavljuju srasle u parovima, jarko crvene boje
(u srodnika ovoj biljci, crvenom pasjem grožđu (Lonicera
xylosteum), bobe sadrže gorki khkozid ksilostin, koje
ih čini otrovnima, posebno za neke vrste divljači, dok u
ljudi mogu izazvati proljev i povraćanje).


Ljepljiva kozokrvina cvjeta u lipnju i srpnju. Najčešće
je susrećemo u subalpskom i alpskom području


Frković, A. (2007). Crveno jezero - zaštićeni spomenik prirode
na poštanskoj marki. Šumarski list 9-10, str. 486-487.


KNJIGE I ČASOPISI


gdje naseljava kamena staništa na čistinama u pojasu
bukovih i munikinih šuma.


Spomenimo na kraju daje poštanska marka "Crveno
jezero", djelo zagrebačkih dizajnera Orsata Franko
vi ča i Ivane Vučić, koju smo predstavili u jednom
od prošlih brojeva "Šumarskog lista" Č, proglašena
najljepšom poštanskom markom u Hrvatskoj za
2007. godinu. Upravo je ova marka između 35 izdanja
hrvatskih poštanskih maraka u toj godini osvojila 36
posto glasova ljudi iz Hrvatske i inozemstva, koji su
glasovali putem glasačkih listića. Drugo mjesto, s 12
posto glasova, zauzela je prigodna poštanska marka iz
serije "Svjetionici - Porer".


Alojzije Frković


ATLAS ŠUMSKIH OŠTEĆENJA


Dijagnoze bolesti drveća


Pod gornjim naslovom početkom 2008. godine tiskanje
prijevod njemačke knjige Farbatlas Waldschaden
(Diagnose von Baumkrankheiten). To je treće izdanje
autoraGiinter Hortmann, Franz Nienhaus i Hainz
Butin. Prema odobrenju njemačkog editora (Eugen
U1 m e r KG, Stuttgart) knjigu su preveli Ivan Z r i n š caki
Zlatko Li sj ak, a tiskao ITD Gaudeamus d.o.o.
Požega.


Prevedeni rukopis za hrvatsko izdanje recenzirali su
prof. dr. se. Milan Glavaš (Šumarski fakultet Zagreb),
dr. se. Milan Per nek (Šumarski institut Jatrebarsko) i
mr. se. Petar Jurj ević (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb).


Knjiga je tiskana na 266 stranica. Uz kratke tekstove
sadrži 658 vrlo jasnih slika koje joj daju izuzetnu
vrijednost.


Atlas šumskih oštećenja je djelo namijenjeno šumarima
u praksi za brzo determiniranje uzročnika štete.
U knjizi su prikazane štete koje na glavnim šumskim
vrstama nastaju kao posljedica ekstremnih vremenskih
nepogoda, nedostataka ili viška hranjiva u tlu,
imisija, kiselih kiša, pesticida, štetnih kukaca i uzročnika
bolesti, pretežito gljiva. U nekim slučajevima
ukazuje se i na greške drva. Također su date upute za
korištenje knjige, a na nekoliko stranica objašnjeni su
važni stručni pojmovi.


U prvom dijelu knjige obrađene su četinjače (smreka,
bor, jela, ariš i duglazija), a u drugom dijelu hstače (buk


va, hrast, javor, jasen, brijest, trešnja, lipa, grab, breza,
oskoruša, jarebika, brekinja, joha i topola). Knjiga završava
s nekoliko stranica reklamnih poruka sponzora.