DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Prikaz po vrstama drveća Smreka. Navedeno je nekoliko abiotskih uzročnika, 19 vrsta kukaca i 20 vrsta gljiva. Materija obuhvaća 34 stranice sa 108 slika. Bor. Na isti način štete na boru prikazane su na 40 stranica sa 138 slika. Kod bora susrećemo 23 gljive i 34 kukca. Također su prikazane štete od drugih uzroka i greške drva. Jela. Kod jele na 10 stranica i kroz 30 slika susrećemo se sa 13 gljiva, 8 kukaca, imelom i štetama od drugih uzročnika. Ariš. Ariš je obrađen na 9 stranica, a oštećenja su prikazana u 27 slika. Uz ostale uzročnike obuhvaćeno je 9 gljiva i 4 kukca. Duglazija. Oštećenja na duglaziji obrađuju se na 15 stranica i pomoću 36 slika. Ovdje nailazimo na 10 gljiva i 6 kukaca. Bukva. Bukvi je posvećeno 35 stranica na kojima nalazimo 94 slike. Uz 17 gljiva i 11 kukaca, brojna abiotska oštećenja, prikazane su štete od voluharica i značenje patološke srži bukve. Hrast. Hrast je obrađen na 33 stranice kroz 88 slika. Među gljivama susrećemo 24, a među kukcima 16 vrsta. Nadalje se upoznajemo s kompleksnim uzročnicima šteta, uzročnicima venuća i virusima. Javor. Na 9 stranica i pomoću 20 slika uz opće uzročnike nailazimo na 14 gljiva i 3 kukca. Jasen. Na samo 7 stranica i 14 slika upoznajemo se s abiotskim čimbenicima, 2 kukca, 6 gljiva i bakterijskom bolesti jasena. Brijestu, divljoj trešnji, lipi, grabu, brezi, jarebiki, oskoruši i brekinji dat je prostor na 21 stranici sa 53 slike. Tu susrećemo 27 vrsta gljiva i 8 vrsta kukaca. Joha. U novije vrijeme pojavljuju se velike štete na johi, pa je od strane autora više obrađena nego u ranijim izdanjima. Problematiku johe iščitavamo na 7 stranica i kroz 21 sliku, 10 gljiva i 3 kukca. Topola. Štete na topoli obrađene su na 10 stranica i 29 slika. Uz fitoplazme, viruse, abiotske čimbenike i bakterije navedeno je 8 vrsta gljiva i 4 vrste kukaca. U cijeloj knjizi navedene su 122 gljive i 93 vrste kukaca. Na kraju je naveden popis od 246 izvora literature kojim su se autori koristitli za pisanje ovoga djela, te registar svih pojmova sadržanih u njemu. Mišljenje Poznato je da u europskoj stručnoj literaturi postoje napisana djela ovakvoga tipa (Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka i dr.). U nas je godinama potreba za sličnim priručnikom na što su ukazivali brojni kolege. Međutim, do sada istoga nismo imali na hrvatskom jeziku. Kolega Zlatko Lisjak, dipl. ing. šumarstva ishodio je dozvolu za prijevod i tiskanje njemačkoga originala, što je uz pomoć suradnika i učinio. Koristim priliku da dam na znanje da je kolega Lisjak sklon pisanju djela od samog početka radnoga vijeka i da rezultate toga susrećemo u struci. On je i u ovom atlasu najavio daljnje aktivnosti. Na kraju valja reći da je Atlas šumskih oštećenja njemačkih autora dobro došao našoj struci, kao prvo djelo takvoga tipa na hrvatskom jeziku. Svima koji su radili na izdavanju Atlasa, posebno Zlatku Lisjaku, upućujem čestike i pohvale. Uvjeren sam da će svim korisnicima ovaj Atlas biti od velikoga značenja, pa ga tako i preporučam. Ujedno koristim priliku da vas obavijestim da je iz tiska izašao sličan priručnik – djelo naših i bečkih stručnjaka – o kojem ću dati prikaz nakon skorašnje promocije. Prof. dr. sc. Milan Glavaš L’ITALIAFORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti Firenze) Iz broja 5/6, rujan-prosinac 2007. g. izdvajamo: tak planskih zahvata proizlazi iz vrste vlasništva (preko 50 % privatni posjedi), usitnjenosti parcela (prosjek Antonio Nosenzo, Roberta Berrettti, Fabio manji od 1 ha), te potcijenjene vrijednosti materijala iz Meloni : Analiza biomase i drvnih sortimenata iz uzgojnih sječa. bukovih panjača Piemonta U regiji Piemonte bukva je iza kestena najzastuplje- Više od polovice talijanskih šuma su panjače. Ve-nija vrsta. Zauzima površinu od 136.000 ha, od čega na ćina njih su jednostavne panjače, ili panjače u konverpanjače otpada 90 % tj. preko 100.000 ha. Rasprostraziji s izostankom potrebnih uzgojnih zahvata. Nedosta-njenost bukve je homogena na planinskoj zoni Pie |