DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Prikaz po vrstama drveća


Smreka. Navedeno je nekoliko abiotskih uzročnika,
19 vrsta kukaca i 20 vrsta gljiva. Materija obuhvaća
34 stranice sa 108 slika.


Bor. Na isti način štete na boru prikazane su na 40
stranica sa 138 slika. Kod bora susrećemo 23 gljive i
34 kukca. Također su prikazane štete od drugih uzroka
i greške drva.


Jela. Kod jele na 10 stranica i kroz 30 slika susrećemo
se sa 13 gljiva, 8 kukaca, imelom i štetama od drugih
uzročnika.


Ariš. Ariš je obrađen na 9 stranica, a oštećenja su
prikazana u 27 slika. Uz ostale uzročnike obuhvaćeno
je 9 gljiva i 4 kukca.


Duglazija. Oštećenja na duglaziji obrađuju se na 15
stranica i pomoću 36 slika. Ovdje nailazimo na 10 gljiva
i 6 kukaca.


Bukva. Bukvi je posvećeno 35 stranica na kojima
nalazimo 94 slike. Uz 17 gljiva i 11 kukaca, brojna abiotska
oštećenja, prikazane su štete od voluharica i značenje
patološke srži bukve.


Hrast. Hrast je obrađen na 33 stranice kroz 88 slika.
Među gljivama susrećemo 24, a među kukcima 16


vrsta. Nadalje se upoznajemo s kompleksnim uzročnicima
šteta, uzročnicima venuća i virusima.


Javor. Na 9 stranica i pomoću 20 slika uz opće uzročnike
nailazimo na 14 gljiva i 3 kukca.


Jasen. Na samo 7 stranica i 14 slika upoznajemo se
s abiotskim čimbenicima, 2 kukca, 6 gljiva i bakterijskom
bolesti jasena.


Brijestu, divljoj trešnji, lipi, grabu, brezi, jarebiki,
oskoruši i brekinji dat je prostor na 21 stranici sa
53 slike. Tu susrećemo 27 vrsta gljiva i 8 vrsta kukaca.


Joha. U novije vrijeme pojavljuju se velike štete na
johi, pa je od strane autora više obrađena nego u ranijim
izdanjima. Problematiku johe iščitavamo na 7 stranica
i kroz 21 sliku, 10 gljiva i 3 kukca.


Topola. Štete na topoli obrađene su na 10 stranica i
29 slika. Uz fitoplazme, viruse, abiotske čimbenike i
bakterije navedeno je 8 vrsta gljiva i 4 vrste kukaca.


U cijeloj knjizi navedene su 122 gljive i 93 vrste
kukaca.


Na kraju je naveden popis od 246 izvora literature
kojim su se autori koristitli za pisanje ovoga djela, te
registar svih pojmova sadržanih u njemu.


Mišljenje


Poznato je da u europskoj stručnoj literaturi postoje
napisana djela ovakvoga tipa (Njemačka, Austrija, Mađarska,
Slovačka, Češka i dr.). U nas je godinama potreba
za sličnim priručnikom na što su ukazivali brojni
kolege. Međutim, do sada istoga nismo imali na hrvatskom
jeziku.


Kolega Zlatko Lisjak, dipl. ing. šumarstva ishodio
je dozvolu za prijevod i tiskanje njemačkoga originala,
što je uz pomoć suradnika i učinio.


Koristim priliku da dam na znanje da je kolega
Lisjak sklon pisanju djela od samog početka radnoga
vijeka i da rezultate toga susrećemo u struci. On je i u
ovom atlasu najavio daljnje aktivnosti.


Na kraju valja reći da je Atlas šumskih oštećenja
njemačkih autora dobro došao našoj struci, kao prvo
djelo takvoga tipa na hrvatskom jeziku. Svima koji su
radili na izdavanju Atlasa, posebno Zlatku Lisjaku,
upućujem čestike i pohvale. Uvjeren sam da će svim
korisnicima ovaj Atlas biti od velikoga značenja, pa ga
tako i preporučam.


Ujedno koristim priliku da vas obavijestim da je iz
tiska izašao sličan priručnik – djelo naših i bečkih
stručnjaka – o kojem ću dati prikaz nakon skorašnje
promocije.


Prof. dr. sc. Milan Glavaš


L’ITALIAFORESTALE E MONTANA
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti Firenze)


Iz broja 5/6, rujan-prosinac 2007. g. izdvajamo:
tak planskih zahvata proizlazi iz vrste vlasništva (preko
50 % privatni posjedi), usitnjenosti parcela (prosjek


Antonio Nosenzo, Roberta Berrettti, Fabio manji od 1 ha), te potcijenjene vrijednosti materijala iz
Meloni : Analiza biomase i drvnih sortimenata iz uzgojnih sječa.
bukovih panjača Piemonta


U regiji Piemonte bukva je iza kestena najzastuplje-


Više od polovice talijanskih šuma su panjače. Ve-nija vrsta. Zauzima površinu od 136.000 ha, od čega na
ćina njih su jednostavne panjače, ili panjače u konverpanjače
otpada 90 % tj. preko 100.000 ha. Rasprostraziji
s izostankom potrebnih uzgojnih zahvata. Nedosta-njenost bukve je homogena na planinskoj zoni Pie