DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 85 <-- 85 --> PDF |
montskih Alpa. U 90-im godinama započeti su regionalni programi na poboljšanju stanja šuma s naglaskom na konverziju panjača, tako da su na površini od 2.500 ha obavljani razni zahvati. U ovom članku autori su obradili metodologiju klasifikacije potencijalnih sortimenata na bazi procjene stojećih stabala. Na cijelom teritoriju regije odabrano je 20 populacija bukve u konverziji. Obavljeni su potrebni dendrometrijski radovi: sastav vrsta, promjeri stabala iznad 7,5 cm, te visina uzoraka stabala radi sastavljanja visinske krivulje. Dvije populacije posebno su obrađene zbog ustanovljenja količine i kvalitete mogućih sortimenata. Na osnovi bitnih kvalitetnih obilježja (kvrge, zakrivljenost, pukotine, i druga oštećenja, minimalni promjer i dr.), izdvojena su “upotrebljiva” stabla (odnosi se na daljnju preradu) i svrstana u 5 kategorija: 1. trupci za furnir – bez kvrga, ožiljaka i drugih grešaka, 2. trupci za ljuštenje prve kvalitete – dozvoljena jedna zdrava srasla kvrga do 2,5 cm promjera i manje do 10 ožiljaka (znakovi na kori), 3. trupci za pilansku preradu prve klase – dozvoljene 3 zdrave srasle kvrge veće od 5 cm, te 10 do 30 ožiljaka, 4. trupci za ljuštenje druge kvalitete – dozvoljena je jedna veća zdrava kvrga i više od 10 ožiljaka, 5. trupci za pilansku preradu druge klase – dozvoljeno je više od jedne trule greške. Na prvoj reprezentativnoj površini ustanovljeno je 132 m3/ha, od čega 100 m3/ha otpada na bukvu (358 stabala/ ha). Po procjeni 34 % stabala zadovoljavaju kvalitetu za daljnju preradu. Od toga se može dobiti 6,8 m3 sortimenata/ha. Ostali dio drvne mase ima isključivo energetsku uporabu. Najviše je zastupljena kvaliteta trupaca za pilansku preradu druge kvalitete (51 %), zatim trupci za ljuštenje prve klase (23 %), pilanski trupci prve klase (22 %), te trupci za ljuštenje druge klase (4 %). Na drugoj reprezentativnoj plohi ustanovljeno je 380 m3/ha, od čega na bukvu otpada 360 m3/ha (510 stabala po ha). Po procjeni 34 % stabala zadovoljava kvalitetu za daljnju preradu. Od toga se može dobiti 46 m3 sortimenata/ha. Ostali dio mase je za energetsku uporabu. Po kvaliteti najveće je učešće trupaca za ljuštenje prve klase (57 %), zatim trupci za pilansku preradu prve klase (25 %), ostalo (18 %) su trupci za furnir. Ovo je prvo istraživanje o kvaliteti sortimenata bukve koji se mogu dobiti u bukovim panjačama u fazi konverzije. Specifičnost ovog istraživanja u regiji Piemont je ta, što je primijenjena originalna metodologija kvalifikacije sortimenata izravno u šumi na stojećim stablima. To je omogućila serija kvalitetnih i kvantitativnih parametara. Namjerno su izabrane dvije različite populacije, s niskom i dosta visokom drvnom masom po hektaru. U obje populacije o e da su izostale uzgoj e uočljiv uočljivuočljivo j jje no-tehničke faze, što se očituj očitujočituje u broju kvrga duž debla se e u i nedovoljno razvijenoj krošnji kod elitnih stabala. Buduće intervencije treba usmjeriti na oslobađanje kvalitetnijih stabala kako bi se mogle razviti obilnije krošnje koje se ne spuštaju niz deblo. Dobiveni podaci upućuju na to da se u ovim populacijama bukve potencijalno mogu proizvoditi i vredniji sortimenti koji će tako uvećati vrijednost biomase i omogućiti njeno korištenje kroz uzgojne radove. Orazio Ciancio, Francesco Iovino, Giuliano Menguzzato, Antonino Nicolaci: Uzgojni zahvati u bukovim panjačama koje su prošle uobičajeni turnus – procjena drvne mase Proizvodnja biomase za energetske svrhe tradicionalno je zastupljena u ogrijevnom drvetu, koje se u Italiji pretežito dobiva korištenjem panjača. U posljednje vrijeme proizvodnja je evidentno povećana, potvrđujući širenje tržišta. Do 50-ih godina drvo je bilo glavni izvor energije, ali je od 1951. do 1971. g. nastupilo razdoblje egzodusa stanovništva iz ruralnih područja i pojava novih energenata (plin i loživo ulje) što je utjecalo na smanjenje potrošnje ogrijevnog drveta. Od kraja 70-ih godina ponovo se javlja povećan interes za drvetom za ogrijev, čemu doprinosi i modernizacija sustava za zagrijavanje. Podaci državne statistike (ISTAT 1977. g.) pokazuju da od 5,1 m3 drveta za energiju 78 % potječe iz panjača, 13 % iz visokih šuma, te ostatak izvan šumskih sastojina. Povećano korištenje panjača proizlazi iz korištenja cijelih prirasta, što praktički podmiruje troškove kulturnih radova tijekom produktivnog ciklusa, kao i intervencije na poboljšanju stanja krajem turnusa. Uz panjače koje su stalno bile u tom režimu, postoje široke zone panjača koje godinama nisu korištene, te koje su prešle uobičajeni turnus sječe. Te šume, dijelom javno dobro, dijelom privatne iz raznih razloga (najviše financijskih) nisu kultivirane, te je ostao jedini izbor – konverzija u visoke šume. Šumsko područje južne Italije, a posebno Kalabrije obiluje panjačama bukve. 17 % površine Kalabrije (25.000 ha) su panjače, pretežito u državnom vlasništvu. Tu su odabrana tri područja: Kalabrijski Apenini, Catena Costiera, Sila i Aspromonte, gdje je odabrano 11 pokusnih površina veličine od 225 do 900 m2. Na tim je površinama utvrđeno: – broj panjeva, – broj izdanaka (stabala), – broj stabala sjemenjaka, – prsni promjer živih stabala i – visina na oko 30 % stabala. U toj fazi obilježena su stabla (iz panjeva) koja treba eliminirati u prvoj intervenciji, evidentirajući količinu i kvalitetu prorijeđenog materijala. Promjer, visina, oblik krošnje i gustoća glavni su kriteriji za odabir stabala (uz one suhe). |