DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 86 <-- 86 --> PDF |
u analizi podataka izdvojeni su sljedeći slučajevi: 1. panjače u kojima nije vršena proreda i to: a) panjače s više od 1.500 panjeva po ha b) panjače sa 1.000 do 1.500 panjeva po ha 2. panjače u kojima su prethodno vršene prorede: a) panjače s više od 1.000 panjeva po ha b) panjače s manje od 1.000 panjeva po ha Panjače u slučaju l.a) imaju 9.700 do 10.400 stabala po ha, skromnih dimenzija, od kojih je gotovo polovica suhih. Preko 50 % živih stabalaca imaju promjer manji od 6 cm. Zbog gustoće, ukupna masa je oko 360 mVha (starost je oko 50 godina). Godišnji prirast iznosi 7 mČ/ha. Za sječu je predviđeno 100 mVha, od čega na živa stabla otpada 52 %. U slučaju Lb) broj stabala je od 4.300 do 9.700 po ha, od kojih su 64 % živa stabla, većinom promjera do 12 cm. Drvna masa je također velika i iznosi 345 mČ/ha, s prirastom od 7 mČ/ha. Za sječu je predviđeno 25 do 55 % stabala ili 110 mVha. U ovom slučaju stabla većih dimenzija imaju zadovoljavajući izgled i dobru formu krošnje. Panjače u kojima su vršene prorede (2.a), 25 godina nakon prorede imaju 2.440 stabala po ha. Aktualna si Bukova panjača prije prorede Francesco Neri, Franco Piegai: Proizvodnost i troškovi prerade drvne biomase u čips Iveranjem drvne biomase u Italiji se bave brojne šumske organizacije koje proizvode značajne količine iverastog materijala- čipsa. To je sekundarni proizvod u šumskoj proizvodnji, dobiven od nekvalitetnog drvnog materijala, te predstavlja vrijedan izvor za komercijalizaciju grana, ovršaka i stabala od kojih se ne mogu napraviti vredniji sortimenti. Već više godina problematika obnovljive energije postala je primarna na internacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, zbog progresivnog smanjivanja zaliha fosilnih izvora energije i obveza prema protokolu iz Kyota za smanjenje stakleničkih plinova. Iz tih razloga znanstvena istraživanja usmjerena su na valorizaciju tuacija glede gustoće i drvne mase omogućava novu proredu intenziteta 11 % od broja stabala, što iznosi oko 130 mVha ili 33 % od mase. U tim uvjetima gustoće još uvijek je slab prizemni sloj, osim nešto malo jelovog podmlatka. U slučaju 2.b) sa oko 880 panjeva po ha i 2.400 stabala (sva živa), s glavninom promjera od 9 do 18 cm, predviđa se eliminacija od 40 % stabala, ili 67 mČ/ha. Zbog naslaga nerazgradenog listinca podrast je slab. Gospodarenje panjačama uključuje uz tehničko uzgojna gledišta i druga: socijalna, financijska, tržišna i ambijentalna. Autori predlažu da se u šumama državnog vlasništva, gdje panjače nisu dugo godina korištene, nastavi s konverzijom, birajući pritom metode koje će osigurati obnovu sjemenom i prirodnim putem zamijeniti prelazno stanje. Provjereno je, daje učinkovito prorjedom obuhvatiti 13 do 33 % drvne mase, ili 29 do 43 % stabala malih, ili srednjih dimenzija, što iznosi 50 do 100 mVha. Ovakve prorjede, napravljene u optimalnim vremenskim razmacima, osigurat će postepenu konverziju, te istodobno i solidnu opskrbu energetskim drvetom. Bukova panjača poslije prorede primarnih materijala za zadovoljenje toplinske i električne energije. Mnogi privatni poduzetnici projektirali su i aktivirali toplinske i električne centrale raznih kapaciteta na biomasu u obliku čipsa. Srednje kapacitirana postrojenja rijetko prelaze snagu od 15 MW. Većina njih je na sjeveru Italije i svojom toplinskom energijom opskrbljuju stotine korisnika. Prošlo je dosta vremena od kada je za opskrbu centrale trebalo 150.000 tona čipsa godišnje koji se mogao dobaviti za 20 €/toni (2000. g.). Sada je ta potražnja na zadovoljstvo šumskih organizacija koje se time bave daleko veća, a cijena čipsa za termičke centrale kreće se od 35 do 45 €/toni za svježu robu. U |