DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Ferdinanda Hiebela iz Lokava, Josipa Sporna, "kotarskog šumara godine" Vinka Lončarića, Drage Kaj fesa, Rudolfa B erg am a i Slovenca Mirka Sušteršičaiz Delnica, Viktora i Julija B o n e 1 a, Božidara Pleška iz Čabra i plejade drugih šumarskih stručnjaka sa službom u Gorskom kotaru na smjeni dvaju minulih stoljeća. S nešto opširnijim životopisima i rezultatima njihova rada u poglavlju Šumarski i drugi stručnjaci zaslužni za razvitak lovstva našeg kraja u knjizi je predstavljen Mihajlo Mijo Radošević (Lokve 1850 Zagreb 1908.), koji nakon okončanja šumarskih nauka u Tharandu 1873. g. svoj radni vijek otpočinje u Kr. šumarskom uredu u Fužinama, a okončava kao iskusan šumarski i lovni stručnjak na Cabarskom vlastelinstvu. Iako je najveći broj godina proveo u Gospoštiji Kutjevačkoj, taj vrli muž prateći zbivanja u šumarstvu i lovstvu svog rodnog kraja živo agitira da se sve zemljišne zajednice Gorskog kotara udruže u jednu imovnu zadrugu teprekupom golemog šumskog posjeda Thurn-Taxisa zapriječi da ono opet ne dođe u tuđinske ruke, a preko staleškog Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva znajući kakve štete vuk pričinja lovnoj divljači Vladi upućuje prijedlog da dozvoli tamanjenje vukova strihninom. Odgovarajući prostor posvećenje "hku i djelu" ing. Fabijana Fabe Jurkovića (Begovo Razdolje 1894. - Beograd 1974.) i kr. šumarskom savjetniku Viktoru Bohm a, jedinim šumamicima medu sedamnaestoricom osnivača Lovačko-ribarskog udruženja Fužine 1932. g. Posebno mjesto u plejadi šumarskih stručnjaka zaslužnih za unaprjeđenje lovstva ovog gorskog kraja u Fr- Otkrivamo samozatajni pjesnički afinitet naših PJESNIK mr. se. Kolega Nikola "Nikica" S e g e d i nesumnjivo je pripadao krugu naših istaknutih šumara koji su ostavili snažan pečat u stručnom i znanstvenom segmentu našeg šumarstva. Njegov primami interes bio je pretežito usmjeren na istraživanje nadaleko poznatih hrastovih šuma njegove Slavonije. O njegovom životu i radu povodom prerane smrti iscrpno i toplo pisao je "Šumarski list", 4/95 i "Hrvatske šume" 44/95. Zbog toga ne želimo ponavljati već objavljeno, nego otkriti novi detalj o Nikičinom samozatajnom umjetničkom senzibilitetu pisanju pjesama. Istina, o njegovom literarnom stvaralaštvu svojedobno su pisali mr. Mladen Stojković i prof Grozdana Stojković - Pračinec 1993. god. prigodom nastupa u Šumarskom domu u Zagrebu (Šumarski list 11-12/93). Na literarnoj večeri u sklopu tradicionalne manifestacije "Šumarski četvrtak" predstavio se tada Nikica s tri priče i sedam pjesama. Neke pjesme je sam komponirao i otpjevao uz gitaru ili na popratnu glazbu Dvoraka i Rahmanjinova. U cilju potpunijeg uvida u njegovu prozu objavljena je u prilogu kovićevoj knjizi dobio je Lavoslav Slavko Lovrić (Gospić 1904. - Zagreb 1958.), koji je kao upravitelj Šumarije Fužine neposredno pred Drugi svjetski rat uspio sačuvati i podiči divljač u gotovo zapuštenim revirima da hiprvi u Gorskom kotaru uveo "odstrjel na uplatnice ", preteču današnjeg lovnog turizma. Kao marni suradnik Lovačko-ribarskog vjesnika za službovanja u Fužinama Lovričje objavio desetak odličnih članaka o lovstvu našega kraja, ... a na Privrednoj konferenciji u Delnicama 1937. g. u svojstvu delegata SLD-a Savske banovine ukazao na svu problematiku lovstva i ribarstva Gorskog kotara. Iako bi u poglavlju Šumarski i drugi stručnjaci zaslužni za razvitak lovstva našeg kraja, pišu recenzenti na kraju svog Pogovora knjizi, imao istaknuto mjesto i sam Alojzije Frković, poštujući njegovo opredjeljenje da u nj eg budu uvršteni samo oni kojih više nema među nama živima, čitatelje upućuju na Hrvatski biografski leksikon odnosno Hrvatsku enciklopediju Hrvatskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", koje sadrže opširnije biografske i bibliografske podatke autora. Uzevši u obzir sve što je do sada naš kolega Alojzije Frković napisao i napravio na popularizaciji lovstva i šumarstva, od srca mu čestitamo na ovom najnovijem priznanju, sa željom da i nadalje kao "naš najpismeniji lovac" s istim marom nastavi pisati i surađivati. Hranislav Jakovac šumara NIKOLA SEGEDI članka pripovijetka "Šaputanje stare vrbe", koja obiluje lirskim tonovima i stilskim figurama. U njoj je cit.: "Iskazana beskrajna ljubav ne samo prema šumi, već prema svakom stablu ponaosob, koje nosi svako svoju priču i šapuće je kroz šuštanje blagog povjetarca". Kratkotrajni odmor jedne grupe studenata Nikičine generacije na terenskoj praksi. Lipovljani, 1960. god. (Nikica treći s lijeva) |