DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 97     <-- 97 -->        PDF

u Karlobagu su podvojena mišljenja o stanju šuma
na ovom području u proteklim stoljećima, ali ih većina
zna za priču da je u gradnji karlobaške crkve sv. Josipa
i kapucinskog samostana upotrebljena grada s ovog
prostora i to upravo iz Crkvenog gaja. Zbog informacija
uputio sam se u samostan, župni ured, gdje me je
vrlo ljubazno primio župnik fra Stjepan Bergove c i
odgovorio na moja brojna pitanja.


Slika 5. Tesane grede iz Crkvenog gaja


Crkva je građena u samom početku XVIII. stoljeća.
Na pročelju crkve na latinskom jeziku piše: "Svetom
Josipu u čast ovo zdanje podigoše kraljevi Leopold I
Austrijski i njegovi sinovi Josip I i Karlo VI."


Kamen temeljac je na dan sv. Ante 1910. godine postavio
arhidakon Like, prečasni Marko Mesić (1681.


g. sudjelovao u oslobađanju Like od Turaka, 1713.
umro u Karlobagu), poslanik senjsko-modruškog biskupa
grofa Adama Ratkaya i gospodin Karlo Dopp
poslanik baruna Karla B e y n e r a, predsjednika Austrijske
komore. Nova crkva građena je na ruševinama stare
crkve i samostana. Radovima je rukovodio fra Mar in,
a gradnja je dovršena 1713. godine, te posvećena 1714
godine. Posvetu je obavio senjsko-modruški biskup grof
Adam Ratkay. Godinu dana prije posvete samostan su
naselili kapucini, koji su pomogli konačnom uređenju
crkve, samostana i okoliša.
Po riječima župnika fra Stjepana Bergovca, sav
kameni materijal i drvo je s područja Karlobaga, i to
drvo upravo iz Crkvenog gaja, koji je otprije bio crkveni
posjed (sve do nacionalizacije). Ugrađeno drvo u krovnu
i unutarnju konstrukciju nije mijenjano od početka
gradnje. Tesane grede u velikoj blagovaonici i hodnicima
velikog su presjeka, što svjedoči o dimenzijama stabala
od kojih su napravljene. Pod blagovaonice,
učvršćen drvenim klinovima ugrađen je naknadno
(1847. g.) i može imati drugi izvor, jer prva cesta koja
spaja Karlobag s unutrašnjošću izgrađena je 1786. g.,
dakle tričetvrt stoljeća poslije gradnje crkve i samosta-


Slika 6. Župnik fra Stjepan Bergovec ispred legila (stalka za
časoslov)


na. Crkva svetog Josipa u Karlobagu detaljno je obnovljena
1997. godine, ima veliku sakralnu, povijesnu i turističku
vrijednost.


Kapucini upravljaju župama: Karlobag, Cesarica,
Prizna, Lukovo Sugarje i Baške Oštarije. Na cijelom
tom području danas, nažalost, postoji samo jedna osnovna
škola u Karlobagu sa svega 47 učenika.


Uz upozorenja na potrebu intenzivnije i kontinuirane
borbe protiv borovog četnjaka u primorskim kulturama
bora, u ovom članku htio sam ukazati na dinamičnost
promjena koje treba promatrati u vremenskim
odmacima.


Pogled na Velebit s mora u posljednjih nekoliko desetljeća
ulijeva mnogo optimizma. Nekadašnja siva
boja golog krša sve se više mijenja. Zelene površine
evidentno se proširuju, dajući krajoliku zeleni ton.


Za obnovu vegetacije na morskoj strani Velebita
trebat će možda više vremena nego što ga je prošlo u
njenom nestajanju, ali je vrlo važno shvatiti daje ta obnova
moguća, a za to nam je dobar primjer Crkveni gaj
kao i druge zelene oaze na našoj obali.


Tu obnovu može ubrzati pozitivno djelovanje, u
čemu vodeću ulogu treba imati hrvatsko šumarstvo.


Frane Grospić