DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 97 <-- 97 --> PDF |
u Karlobagu su podvojena mišljenja o stanju šuma na ovom području u proteklim stoljećima, ali ih većina zna za priču da je u gradnji karlobaške crkve sv. Josipa i kapucinskog samostana upotrebljena grada s ovog prostora i to upravo iz Crkvenog gaja. Zbog informacija uputio sam se u samostan, župni ured, gdje me je vrlo ljubazno primio župnik fra Stjepan Bergove c i odgovorio na moja brojna pitanja. Slika 5. Tesane grede iz Crkvenog gaja Crkva je građena u samom početku XVIII. stoljeća. Na pročelju crkve na latinskom jeziku piše: "Svetom Josipu u čast ovo zdanje podigoše kraljevi Leopold I Austrijski i njegovi sinovi Josip I i Karlo VI." Kamen temeljac je na dan sv. Ante 1910. godine postavio arhidakon Like, prečasni Marko Mesić (1681. g. sudjelovao u oslobađanju Like od Turaka, 1713. umro u Karlobagu), poslanik senjsko-modruškog biskupa grofa Adama Ratkaya i gospodin Karlo Dopp poslanik baruna Karla B e y n e r a, predsjednika Austrijske komore. Nova crkva građena je na ruševinama stare crkve i samostana. Radovima je rukovodio fra Mar in, a gradnja je dovršena 1713. godine, te posvećena 1714 godine. Posvetu je obavio senjsko-modruški biskup grof Adam Ratkay. Godinu dana prije posvete samostan su naselili kapucini, koji su pomogli konačnom uređenju crkve, samostana i okoliša. Po riječima župnika fra Stjepana Bergovca, sav kameni materijal i drvo je s područja Karlobaga, i to drvo upravo iz Crkvenog gaja, koji je otprije bio crkveni posjed (sve do nacionalizacije). Ugrađeno drvo u krovnu i unutarnju konstrukciju nije mijenjano od početka gradnje. Tesane grede u velikoj blagovaonici i hodnicima velikog su presjeka, što svjedoči o dimenzijama stabala od kojih su napravljene. Pod blagovaonice, učvršćen drvenim klinovima ugrađen je naknadno (1847. g.) i može imati drugi izvor, jer prva cesta koja spaja Karlobag s unutrašnjošću izgrađena je 1786. g., dakle tričetvrt stoljeća poslije gradnje crkve i samosta- Slika 6. Župnik fra Stjepan Bergovec ispred legila (stalka za časoslov) na. Crkva svetog Josipa u Karlobagu detaljno je obnovljena 1997. godine, ima veliku sakralnu, povijesnu i turističku vrijednost. Kapucini upravljaju župama: Karlobag, Cesarica, Prizna, Lukovo Sugarje i Baške Oštarije. Na cijelom tom području danas, nažalost, postoji samo jedna osnovna škola u Karlobagu sa svega 47 učenika. Uz upozorenja na potrebu intenzivnije i kontinuirane borbe protiv borovog četnjaka u primorskim kulturama bora, u ovom članku htio sam ukazati na dinamičnost promjena koje treba promatrati u vremenskim odmacima. Pogled na Velebit s mora u posljednjih nekoliko desetljeća ulijeva mnogo optimizma. Nekadašnja siva boja golog krša sve se više mijenja. Zelene površine evidentno se proširuju, dajući krajoliku zeleni ton. Za obnovu vegetacije na morskoj strani Velebita trebat će možda više vremena nego što ga je prošlo u njenom nestajanju, ali je vrlo važno shvatiti daje ta obnova moguća, a za to nam je dobar primjer Crkveni gaj kao i druge zelene oaze na našoj obali. Tu obnovu može ubrzati pozitivno djelovanje, u čemu vodeću ulogu treba imati hrvatsko šumarstvo. Frane Grospić |