DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 98     <-- 98 -->        PDF

IZ SVIJETA GLJIVA


GLJIVA SLUZNJACA


Na šumskim staništima Hrvatske do sada je otkriveno
oko 120 svojti potpuno neobičnih gljiva malih dimenzija,
za koje neki istraživači smatraju kako se i ne
ubrajaju u poznate skupine gljiva, ali isto tako da imaju
i neke osobine životinja.


Svrstane su u skupinu gljiva sluznjača ili Myxomyceta.
Naziv sluznjače potječe od većeg ili manjeg vegetativnog
tijela koji je sluzave grade i kojega nazivamo
plazmodij. On može biti različitih boja, oblika i veličina,
ameboidno se kreće po podlozi i hrani se saprofitski.
Iz njega se u povoljnim uvjetima razviju rasplodna
tjelešca gljive ili sporokarpi, u kojima mejotičkom diobom
nastaje mnogo spora.


Slika 1. Nezreli plazmodij sluznjače


Slika 3. Proces oblikovanja sporokarpa


Sporokarpi nastaju na površini drveta, na površini trulog
lišća ili na površinama grana i grančica na tlu. Čitav
proces razvoja sporokarpa kod ove svojte ne traje više od
24 sata, slično kao i kod mnogih drugih vrsta sluznjača.


Sluznjače se najviše razvijaju na raznolikim šumskim
staništima i to najviše tamo gdje u šumi ima mnogo
trulih ostataka drveta, osobito onih u finalnoj fazi
razgradnje. Jedno od takvih staništa je šumski rezervat
Crni jarci kod Kalinovca u Podravini, kao i miješana li-


Jedna od najzanimljivijih gljiva sluznjača je i Physarum
psittacinum Ditmar, koju sam do sada pronašao
na dva nalazišta u Hrvatskoj (Vrbovsko, Đelekovec).
Njezin plazmodij razvija se na površini trulog bjelogoričnog
ili cmogoričnog drveta, bez obzira nalaze li se ti
dijelovi drveta na svjetlu ili u potpunom mraku. Plazmodij
može narasti do 20 cm i zauzeti površinu do dva
dmČ. U nekoliko etapa iz plazmodija se pupanjem razvijaju
sporokarpi. Gubljenjem vode plazmodij nestaje
te nakon razvijenih žutih prijelaznih sporokarpa nastaju
sporokarpi smeđe crvenih glavica i narančastih držaka,
često u velikim nakupinama. Sporokarp je u cijelosti
visok, tek nešto više od 1 mm.


Slika 2. Zreli plazmodij sluznjače Physarumpsittacinum


Slika 4. Razvijeni sporokarpi


stopadna šuma Zovje kod Đelekovca, gdje je i pronađena
ova svojta.


U Europi i drugdje u svijetu gljive sluznjače se intenzivno
istražuju, posebno u Japanu, te se tako dolazi
do mnogih novih spoznaja kojima se sve više i više
ulazi u mnoge tajne ovoga dijela živog svijeta.


Tekst i fotografije:
Dr. se. Radovan Kranjčev, prof