DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 101     <-- 101 -->        PDF

of annual gross fellings in the national forests -ja i rasta izvoza finalnih proizA´oda od drva The
examples of Croatia, Switzerland, GermaPrijedlog
za Ministarstvo znanosti RH", Zagreb.
ny and France; Forest Experimentation Herald, Sabadi, R., 31.05. 2006., Recenzija prijedloga znan


University of Zagreb - Faculty of Forestry, No stvenog projekta: "Sjepan Posavec: Modeli
40:135-175 (Glasnik za šumske pokuse. Vol. vrednovanja obnovljivih šumskih resursa u
40:135-175, Zagreb, 2005). uvjetima narušene stabilnosti - Prijedlog za Mi


Sabadi, R., 2005: Trgovina šumskim proizvodima na nistarstvo znanosti RH" Zagreb.
prijelazu u treće tisućljeće. Š.L. 9-10, s. 489 PDF. Sabadi, R., 2007: Promocija šumskih i drvnih proizA´oVuletić,
D., R. Sabadi, 2005: Da li se i kako naše šuda
sajmovanjem. Š.L. 1-2, s. 61.
marstvo i šumska industrija oporavlja od posljeSabadi,
R., 2007: Vox clamantis in deserto. Š.L. 1-2, s.
dica Domovinskog rata?. Š.L. 11-12, s. 597 PDF.


76.
Sabadi, R., 15/03/2006., Letter prepared on request of
Sabadi, R., 2007: Učinci hrvatskog šumarstva i prerade


Min. of Agric, Water and Forestry for Mr Volker


drva na stanje bilance plaćanja - što činimo i što


Sasse, Officer in the regional FAO Office, Buda


bi se moglo činiti. Š.L. 3-4, s. 137.


pest, containing informatrrions on Croatian forests
and particularly Green Tax, pp. 1-32.
Sabadi, R., 31. 05. 2006., Recenzija prijedloga znanstvenog
projekta: "Darko Motik: Modeli razvo


MILAN BLAZEVIC dipl. ing. šumarstva (1925 - 2008)


Oprostili smo se od kolege, primjestu
komercijalno-tehničkog dijatelja
i dobrog čovjeka Milana rektora. Medu novoustanovljenim
Blažević a dipl. ing. šumarstva. gospodarstvima ŠG Zagreb zauzima


vrlo visoko mjesto po ustroju i op


Rođen je 5. 7. 1925. godine u
ćim rezultatima poslovanja. U na


Velikoj Bršljanici. Osnovno školostojanju
poboljšati poslovanje, zna


vanje i gimnaziju završio je u Zagrebu,
da bi 1946. upisao Poljopriv-čajna odluka je bila preselenje ŠG iz


privremenih poslovnih prostorija u


redno-šumarski fakultet, na kojemu
Poslovni toranj Zagrepčanka, u to


je 1952. diplomirao i to u prvoj gedoba
bio prvi poslovni objekt u Za


neraciji drvno-industrijskog smjera.
grebu. Raspravljajući o tekućim


Šumarski stalež napustio je zapa


stručnim pitanjima imao je znanje i


ženi stručnjak koji je ostavio svoj


znao ga primijeniti u poslovnin kon


trag na svim mjestima gdje je službo


taktima u svakodnevnom radu.


vao. Prvo zaposlenje dobiva u DIP
Durdenovac, gdje ne ostaje dugo. Dobroćudan, druželjubiv, prihvaNapušta
drvnu industriju, prelazi u ćen od kolega i suradnika do 1966.
Šumariju Garešnica, gdje započinje god. bio je predsjednik Šumarskog
svoj dalji radni vijek u Šumarstvu. sobnosti na području šumarstva, društva Zagreb (danas ogranak Za


Prelazi u Šumariju Čazma, gdje posstječe
toliko potrebna iskustva u greb). Okružen prijateljima i štovataje
upravitelj. Pun dojmova u vresvakodnevnom
radu. Prihvaćen od teljima, vedar, pun optimizma, iskamenu
u kojemu je djelovao, a time svojih siffadnika, stvara okriČenje zivao je zadovoljstvo svojim životsvjestan
svih teškoća, dobiva prva koje unapređuje cjelokupno poslonim
izborom, šumarskom strukom.
poslovna priznanja. Postaje upravivanje.
Sve vrline skupljene u osobi Mitelj
Šumarije Sljeme u Zagrebu. Djeluje u vremenu kada je došlo lana Blaževića sadržaj su jednog bo


Životna stepenica puna probledo
puno novosti u tehnologiji rada. gatog života uklopljenog u struku i
Učeći u svom okruženju posjećujuživotno
opredjeljenje.


ma, iskušenja, a samim time izazo


ći domaće i ino slične organizacije,


va. Odnos prema sugovornicima U svom životu otpratio je mno


prati literaturu, stječe nova drago


najveća mu je vrlina. Svaki posjetige
generacije s kojima je surađivao,


cjena iskustva.


telj Zagrebačke gore smatra se sada smo mi tu da se oprostimo od
stručnjakom i iČima prava za koja Aktivno sudjeluje u osnovanju i njega, štovanog kolege i prijatelja.
nije osposobljen. U takvim okolformiranju
Šumskog gospodarstva
nostima Milan dokazuje svoje spoZagreb,
gdje od početka djeluje na M. Brežnjak, V. Rajković




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 102     <-- 102 -->        PDF

ANTON FOLIC, dipl. ing. šumarstva (1938 - 2008)


Na mjesnom groblju u Viškovu,
nedaleko Rijeke, 3. svibnja 2008.
godine članovi obitelji, mnogobrojni
šumarske kolege, prijatelji i mještani,
oprostili su se od Antona Polica,
dipl. ing. šumarstva u mirovini.


Rodio se u Sungeru, općina Mrkopalj,
8. siječnja 1938. godine,
gdje je završio osnovnu školu, a
gimnaziju 1957. godine u Delnicama.
Kao dječak u svom rodnom
Sungeru rastao je medu šumarskom
rodbinom u kojoj se isticao njegov
ujak poznati šumarski stručnjak,
šumarski savjetnik Josip R a d o š e vić
, dipl. ing. šum., što je bilo
odlučujuće da se nakon velike mature
opredijelio za šumarski poziv i
ujesen 1957. godine upisao na Šumarski
fakultet u Zagrebu, gdje je u
listopadu 1962. godine diplomirao
na Šumsko-gospodarskom odsjeku
i stekao zvanje dipl. ing. šumarstva.


Teško se školovao, jer je rano
ostao bez oca, ali je brižna majka
Ivka unatoč odgoju i skrbi za petero
djece, uz veliko odricanje i potporu
rodbine nastojala osigurati sinu
Antonu fakultetsko obrazovanje.


Po završetku fakulteta odlazi 11
mjeseci na služenje vojnog roka u
Bileću. Vrativši se u svoj rodni Gorski
kotar zapošljava se 1964. god.
kao pripravnik u Šumariji Gerovo, a
zatim u pogonu Transporta Šumskog
gospodarstva Delnice kao pomoćnik
upravitelja.


Od 1970. do 1984. godine obavljao
je dužnost upravitelja Transporta
u Šumskom gospodarstvu Delnice.
Bilo je to vrijeme početka djelovanja
novoosnovanog Šumskog gospodarstva
Delnice i prelaska eksploatacije
šuma u to poduzeće iz sastava
DIP-a Delnice. Time pogon Transporta
u prijevozu drvnih sortimenata
dobiva značajan prioritet u obnovi
svog zastarjelog voznog parka i sveukupnog
razvoja, što je bio velik izazov
kojega stručno znatiželjni šumarski
inženjer Anton Polić zdušno
prihvaća i kao upravitelj daje mu


svoj značajan doprinos. Unatoč teškoćama
oko uvoza, intenzivno se obnavlja
vozni park godišnje s pet
novih kamiona s utovamim napravama,
razvija se servisni i garažni prostor,
nabavlja se oprema za radionice
i za održavanje vozila, školuju se kadrovi,
obavlja specijalizacija osoblja.


U tijeku 1978. god. dovršava se
izgradnja nove vlastite stanice za
tehnički pregled, stoje bilo značajno
za Transport koji svoja vozila ne
treba više slati na tehničke preglede
u Rijeku. Nova stanica za tehnički
pregled nije bila značajna samo za
Transport, već i za stanovnike-vlasnike
autombila s područja Gorskog
kotara. Početkom 1981. god. započeta
je gradnja nove mehaničke
radionice. Sa 100 zaposlenih djelatnika
Transport je za nekoliko godina
svoj prijevozni park povećao s
350 na 460 tona nosivosti.


Osim doprinosa tehničkom i
sveukupnom razvoju Transporta,
kao upravitelj Anton Polić bit će
zapamćen kao izuzetna osoba po
svom plemenitom odnosu prema
zaposlenicima koji su u njemu uvijek
imali osobu spremnu da im s
puno razumijevanja i dobrote pomogne.
U Delnicama je upoznao
suprugu Nadu s kojom je odgojio
dvije kćerke - Tihanu i Sandru.


S organizacijskim promjenama i
prelaskom Šumskog gospodarstva


Delnice u Goransko-primorsko šumsko
gospodarstvo, 1. siječnja 1985.
god. odlazi raditi u Šumariju Rijeka,
a zatim u Šumariju Klana, gdje je
zbog teške bolesti rano umirovljen
1994. godine.


Borio se s opakom bolesti, ali
napaćeno tijelo s dvije teške operacije
nije izdržalo i Anton Polić je na
putu za riječku bolnicu preminuo u
prijepodnevnim satima 1. svibnja
2008. godine.


Živeći sa svojom obitelji najprije
u Delnicama, a od 1984. godine
u Viškovu, gdje je s obitelji izgradio
kuću, bio je cijenjen i poštivan
medu kolegama, zaposlenicima u
delničkoj Upravi šuma, u okruženju
gdje je živio i radio i medu svima
koji su ga poznavali. Pamtit
ćemo ga po njegovoj skromnosti,
dobroti, poštenju, iskrenom prijateljstvu,
jednostavnosti i neposrednosti,
po njegovoj svima poznatoj
osobini i nastojanju daje uvijek, ne
samo u teškoćama, svakome bio
spreman pružiti ruku dobrote i pomoći.
Stoga svi mi koji smo ga poznavali,
s njegovom obitelji kojoj
će najviše nedostajati, te rodbinom,
dijelimo tugu i bol za Tonom.


Njegov ispraćaj na posljednji počinak
uz nazočnost rodbine, brojnih
kolega šumara i prijatelja, iskaz su
suosjećanja za njegov gubitak i
odlazak zauvijek. Izraz je to poštovanja
prema Toni. Ugasila se njegova
samozatajna duša i otišla u vječna
prostranstva. Pjesmom Hvala
koju je otpjevala riječka klapa i uz
riječi svećenika Ivana Androića iz
Župe Viškovo, ispraćen je na vječni
počinak. Zadržat ćemo Te dragi
Tona kao dobrog stručnjaka, čovjeka
i prijatelja u trajnom sjećanju


Danijel Lončar, prof