DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 27     <-- 27 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252
UDK 630* 156


ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA
šCapreolus capreolus L.) U ISTOČNOJ SLAVONIJI I BARANJI


BODY WEIGHT AND DEVELOPMENT OF ROE DEER
šCapreolus capreolus L.) IN EASTERN SLAVONIA AND BARANJA


Dražen DEGMEČIĆ*, Milan BIĆANIĆ**


SAŽETAK: Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom
prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S
obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim
mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom
lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za
poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka
o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog
i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima
propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a
jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem
bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači.
Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće
divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati
na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne
težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu
lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera.
Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast
tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema
podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni
prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su
praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi
te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme
odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne
težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u
šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim
ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje
24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki
za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko
važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu,
brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna
težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina
rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna
struktura mužjaka.


K l j u č n e r i j e č i : Tjelesna težina lanadi na leglu, dnevna stopa prirasta
lanadi, produktivnost srna, srednja vrijednost tjelesnih težina rasplodnih
mužjaka i ženki


*
Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Osijek – šumarija Tikveš,
Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr
** Milan Bićanić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Vinkovci; Trg B. Šokčevića 20;
32 000 Vinkovci; milan.bicanicŽhrsume.hr