DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 27     <-- 27 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252
UDK 630* 156


ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA
šCapreolus capreolus L.) U ISTOČNOJ SLAVONIJI I BARANJI


BODY WEIGHT AND DEVELOPMENT OF ROE DEER
šCapreolus capreolus L.) IN EASTERN SLAVONIA AND BARANJA


Dražen DEGMEČIĆ*, Milan BIĆANIĆ**


SAŽETAK: Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom
prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S
obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim
mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom
lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za
poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka
o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog
i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima
propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a
jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem
bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači.
Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće
divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati
na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne
težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu
lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera.
Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast
tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema
podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni
prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su
praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi
te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme
odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne
težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u
šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim
ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje
24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki
za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko
važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu,
brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna
težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina
rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna
struktura mužjaka.


K l j u č n e r i j e č i : Tjelesna težina lanadi na leglu, dnevna stopa prirasta
lanadi, produktivnost srna, srednja vrijednost tjelesnih težina rasplodnih
mužjaka i ženki


*
Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Osijek – šumarija Tikveš,
Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr
** Milan Bićanić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Vinkovci; Trg B. Šokčevića 20;
32 000 Vinkovci; milan.bicanicŽhrsume.hr




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 28     <-- 28 -->        PDF

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252
1. UVOD – Introduction
Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku
Republike Hrvatske za 2005. godinu, na području istočne
Slavonije i Baranje, na 416 964 ha lovne površine
ima 6 151 grlo srneće divljači u proljetnom fondu. Ovu
brojnost srna treba uzimati s rezervom, jer je znanstvenim
istraživanjima, putem totalnog odstrjela, markiranja
i uz pomoć lovne statistike dokazano kako je stvarna
brojnost srna uvijek veća od one koja se dobije pomoću
uobičajenih načina prebrojavanja. Ta odstupanja
kod procjene brojnosti na niže, kreću se kao najmanja
za oko 30 %, pa čak i do 300 %, što ponajprije ovisi od
stupnja preglednosti i prohodnosti terena (A n d e r sen,
1953; Strandgaard, 1967; Flemberg, 1975;
Kurt, 1987). U pravilu u poljskim lovištima moguće
je točnije ustanoviti brojnost i spolno/dobnu strukturu
populacije srna nego u tipu šumsko-poljskih ili pak čisto
šumskih staništa srna. Dobra procjena brojnosti i
dobno-spolne strukture populacije je preduvjet za sastav
kvalitetnog lovno-gospodarskog plana. Bez podataka
o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije
srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom
lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima
propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja
srna, a jednako tako nije moguće dati smjernice
gospodarenja, čijim provođenjem bi se mogla osigu


rati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači
(Nikolandić, 1968).


Regionalne razlike u rastu, veličini tijela (K le in ,
1972; Andersen i dr. 1998) te dnevnom tjelesnom
prirastu kod lanadi (A n de r s e n i dr. 1998) uočene su i
evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom
kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o
selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih
karakteristika (tjelesnih težina, brzine rasta i razvoja tijela
ili njegovih djelova), upravo ti podaci vrlo su važni
za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje
uzgoja srne. Istraživanja provedena u Danskoj (Kl ei n i
St ra n dgaa r d 1972), pokazala su da su tjelesno najveća
grla i grla sa najvećim indeksima brzine rasta i razvoja
tijela nalazili na područjima manje gustoće naseljenosti
populacije i s većim udjelom šumskog zemljišta u
odnosu na poljoprivredno zemljište. Nasuprot tomu, u
većim gustoćama naseljenosti i s većim udjelom poljoprivrednog
zemljišta, nađena su tjelesno manja grla.


Cilj ovog rada je ukazati na važnost praćenja tjelesnih
težina i prikazati kakav utjecaj imaju vrijednosti tjelesnih
težina na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji
(broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje
imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera.


2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Area and research methods
1) “Haljevo – Baranja”


Šumu Haljevo čine ravničarske šume tvrdih listopadnih
vrsta drveća: hrasta lužnjaka (Quercus robur),
graba (Carpinus betulus), bagrema (Robinia pseudacacia),
crnog oraha (Juglans nigra), brijesta (Ulmus campestris),
cera (Quercus cerris), klena (Acer campestre)
površine 1.900 ha, okružene na oko 200 m od šume ratarskim
kulturama (pšenica, kukuruz, šećerna repa i lucerka).
Od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno,
a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po
lovištu mjesta lanjenja srna i lanad na leglu, koja još ne
prate majku. Posebno pažljivo pretraživana su pogodna
mjesta za lanjenje, kao što su zakorovljene šumske
čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa i razvijeno prizemno
raslinje, mlade šumske kulture i ratarske kulture
oko šume, lucerka i pšenica. U terenski obrazac upisani
su podaci: datum nađene lanadi, broj mladih u leglu i
međusobna udaljenost lanadi iz istog legla i izmjerena
težina lanadi (Nikolandić, 1968–1970; Nikolan dić
& Degmečić, 2007).


2) “Podunavlje – Baranja”


Tipično nizinsko stanište u kojemu dominiraju poljoprivredne
površine. Stanište je ispresijecano depresijama
u kojoj se razvila močvarna vegetacija, šaš i trska.
Osim obraslih depresija na staništu nalazimo i za


puštenu mrežu melioracijskih kanala koja svojim obalama
također pruža mjesta za zaklon, ali i za brst i ogriz
prirodnog raslinja. Velike parcele obrasle jednom ratarskom
vrstom dobar su zaklon samo tijekom jednoga
dijela godine, te je velika važnost upravo takvih parcela
u doba lanjenja i odrastanja lanadi. Ukupna tjelesna
težina srneće divljači vagana je neposredno po odstrelu,
mjerenjem neotvorene čitave divljači, s glavom i
unutrašnjim organima (Degmečić, 2006).


3) “Spačva – istočna Slavonija”


Nizinski tip lovišta. Tipično šumsko stanište srne s
mozaično raspoređenim manjim i većim depresijama i
barama. Glavna vrste hrast lužnjak (Q. robur) i poljski
jasen ( F. angustifolia) s bogatim slojem grmlja i prizemnog
rašća. Ukupna tjelesna težina srneće divljači
vagana je neposredno po odstrelu, mjerenjem neotvorene
čitave divljači, s glavom i unutrašnjim organima
(Degmečić, 2006).




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 29     <-- 29 -->        PDF

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion
1. Lanad na leglu
Tablica 1. Usporedba intervalnih vrijednosti tjelesnih težina lanadi na leglu u Hrvatskoj i u Europskim zemljama


(izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970).
Table 1. Liveweight of fawns in litter in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998;


Nikolandić, 1970).


Težina lanadi na leglu (u gramima)/


Područje – Area Izvor – Autor


Liveweight of fawns in litter (grams)
Francuska – Trois Fontaine France 1000 -2100 Gaillard – 1993. g.
Danska – Kalo Denmark 900 -1200 Strandgaard – 1972. g.
Njemačka Germany 1450 -2050 Ellenberg 1978. g.
Hrvatska – Baranja Croatia 1020 -2680 Nikolandić, 1970. g.


Iz tablice 1. možemo vidjeti kako su utvrđene i priljen
veći broj slučajeva gdje je nađeno po tri laneta u isjavljene
težine lanadi na leglu od 900 grama do 2680 tom leglu, nego što je nađeno jedno lane po leglu. Dakle
grama. Razvidno je kako su po navedenim područjima povećanje tjelesne težine kod rasplodnih srna/ženki poutvrđeni
različiti intervali u kojima se kreće tjelesna te-većava produktivnost, odnosno povećava srednji broj
žina lanadi na leglu neposredno po lanjenju (do 10 dana lanadi po srni u populaciji (And er s e n i dr. 1998).
starosti). Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu Kao što je važna tjelesna težina lanadi pri porodu,
težinu tek okoćenog mladunčeta najveći utjecaj ima tjevažna
je i stopa dnevnog težinskog prirasta tijela lane


lesna težina ženke koja je mladunče donijela na svijet ta. U tablici 2., prikazana je stopa dnevnog težinskog(Clutton-Brock i dr. 1982). Dakle, povećavanjem prirasta za neke Europske zemlje, koja je prilično ujedtjelesnih
težina ženki povećava se i tjelesna težina tek načena. Podaci koji navode dnevne težinske stope priokoćene
mladunčadi i obrnuto. Kod vrsta kod kojih su rasta za Norvešku 155 g/dan i za Švedsku 150 g/dan,
blizanci (dva mladunčeta) uobičajena pojava (npr. srna), otkrivaju nam još jednu vrijednost većih srednjih tjetjelesna
težina tek okoćene mladunčadi iznosi 4,5 % do lesnih težina ženki. Dakle, iako se ženke na sjeveru na


ežine
ee ž


7 % težin ženki (Robins & Robins, 1979., An -laze u oskudnijim stanišnim uvjetima (kraće trajanje
d e rsen i . 1998). Polazeći od općeg pravila, poveća-vegetacijskog, a time i hranidbenog izobilja), one svo


n i dr
drdr.


nja tjelesne težine idući od juga ka sjeveru, kod srna naijim
većim tjelesnim težinama osiguravaju i zadržavaju
lazimo na još jednu posebnost. Na sjeveru npr. u Norve-kvalitetu mlijeka, što dalje rezultira visokim dnevnim
škoj i Švedskoj gdje je srneća divljač krupnija, srednja težinskim prirastom lanadi (Andersen i dr. 1998).
tjelesna težina rasplodnih grla dostiže čak 30 kilograma Veća tjelesna težina olanjene lanadi i veća stopa dnev(
A n d e r s en i dr. 1998). To bi značilo da bi i težina tek nog težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodar


ar


olanjene lanadi trebala biti veća. No, u Norveškoj izmjetvu
e a


stvu j
jje značajn
značajnznačajna za višu stopu preživljavanja lanadi, a


rene tjelesne težine neposredno olanjene lanadi iznose atim r


zatim i
ii njihovo
njihovonjihovog
gg ranijeg spolnog sazrijevanja, te učešća


od 1 360 do 1 560 grama (Linnel, 1997), ali jednako razmnožavanju


u
tako je u populacijama Skandinavskih zemalja prijav-


Tablica 2. Stopa rasta tjelesne težine lanadi od proljeća (lanjenje) do jeseni iste godine (početak lovne sezone)


u Hrvatskoj i u Europskim zemljama (izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970).
Table 2. Growth rates of roe deer fawns from spring (fawning) till autumn the same year (start of hunting season)


in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998; Nikolandić, 1970).


tries
tjelesne težine (grama/dan)


Područje – Area Rast Izvor – Autor


Growth rate (g/day)
Francuska – Trois Fontaine France 139 Gaillard – 1993. g.
Engleska – Dorset England 113 Johnson 1982. g.
Švicarska Switzerlannd
dd 120 Sagesser and Kurt 1966. g.
Hrvatska – Baranja Croatia 122 Nikolandić, 1970. g.


2. Rast tjelesne težine jedinki u populaciji. Naravno, to je povezano uz
Veličina tijela i tjelesna težina dva su izrazito važna preživljavanje zime i uspješnog reprodukcijskog cikluparametra,
ne samo zbog planiranja moguće količine sa (Langbein i dr. 2003). Čimbenici koji utječu na
iskoristivog mesa divljih životinja, već zbog činjenice tjelesnu težinu su: gustoća populacije, izvori hrane u
kako su ta dva parametra indikatori fiziološkog stanja staništu, kvaliteta i kvantiteta jesenske i zimske prihra




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 30     <-- 30 -->        PDF

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252
Graf 1. Prikaz rasta tjelesne težine od laneta do rasplodnih grla (lanad n = 104; mlada grla n = 39;
rasplodna grla n = 57) (Degmečić, 2006).


Graph 1 Body weight growth of roe deer fawn to adult roe deer (fawns n = 104; young n = 39; mature n= 57)
(Degmečić, 2006).


ne, klimatski uvjeti, zdravstveno stanje jedinki. Graf 1.
prikazuje projekciju rasta tjelesne težine lanadi od legla
do razvojnog stupnja rasplodnog grla. Vidljiv je
prosjek srednjih tjelesnih težina lanadi nakon četiri do
pet mjeseci razvoja, zatim tjelesne težine mladih grla
starosti oko 16 mjeseci te tjelesne težine rasplodnih grla
24 i više mjeseci starosti. Jednako tako paralelno možemo
uspoređivati dostignute rezultate u tipično šumskom
staništu i u tipično poljskom staništu. Vrijednosti
tjelesnih težina između šumskog i poljskog tipa staništa,
kod lanadi te mladih grla ne pokazuju bitne razlike.
To je i razumljivo, jer intenzivni rast i razvoj tijela i
kostura smeće divljači završava upravo s 24 do 26 mjeseci
starosti (Gaillard, 1998; Danilkin, 1996).
Trend rasta tjelesne težine od lanjenja do razvijenog
kostura (24 do 26 mjeseci) je linearan. Bez obzira na
sve čimbenike rast tjelesnih težina ima približno istu
dinamiku, jer je to proces koji se za oba tipa staništa
odvija ujednačeno. Bitno je primijetiti vrlo dinamičan
rast tjelesnih težina od legla u proljeće (kraj svibnja i
lipanj) do jeseni i početka zime (studeni i prosinac),
dakle u prvih šest mjeseci. Za gospodarenje srnećom
divljači, a što se tiče lanadi, važne su tri stvari: brzi rani
rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života
i tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo
zimsko razdoblje (Gaillard i dr 1998). Iz grafikona


1. razvidno je kako lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom
staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 %
srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih
grla, dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći,
te iznosi 69 % srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/
rasplodnih grla (tablica 3). Nadalje u dobnom razredu
mladih grla kada je intenzivni rast i razvoj tijela pri
kraju, postotak grla koja su ostvarila prosječnu tjelesnu
masu zrelih grla iznosi 73 % u šumskom i 85 % u poljskom
staništu. Možemo ustvrditi da smeća divljač nakon
što je u 18 - 20 mjeseci izgradila oko 3/4 tjelesne težine,
za preostalu 1/4 treba tri puta duže razdoblje (sljedećih
pet godina života). Istraživanja u Francuskoj pokazala
su slične vrijednosti npr. u području Trois Fontaines
ostvarene su tjelesne težine lanadi s osam mjeseci
starosti iznosile 68 % do 70 % od srednje ostvarene tjelesne
težine odraslih/rasplodnih grla na istom području
istraživanja, a u području Chize ti su se postoci kretali
od 59 % do 63 % (Andersen i dr. 1998). Promatrajući
i uspoređujući vrijednosti tjelesnih težina u šumskom i
poljskom staništu, uviđamo daje hitnija razlika ostvarena
jedino u dobnom razredu mlađa grla. Taj brzi rast i
razvoj tijela ima veliku ulogu u produktivnosti srna kao
vrste, što će se podrobnije objasniti u dijelovima članka
gdje će se govoriti odvojeno o ženkama i mužjacima.
Kako bi istakli važnost srednje tjelesne težine s kojim
lanad ulazi u zimu, spomenut ćemo podatke skupljene
tijekom istraživanja Kleina & Strandgaarda
(1972), Ellenberga (1978) i Gaillarda (1988).
Tijekom svog istraživačkog rađa došli su do spoznaje
kako postoji povezanost između ukupne tjelesne težine
lanadi i preživljavanja prve zime u životu lanadi. Jednako
tako postavili su svojevrstan prag tjelesne težine lanadi
koji bi osiguravao preživljavanje prve zime i on bi
iznosio 13 kg, iznad te granice, preživljavanje zime više
ne ovisi o tjelesnoj težini. Kod odraslih/rasplodnih grla
zabilježeno je da oko 85 % mužjaka i oko 95 % ženki
uspješno prežive zimski razdoblje. Jedan od uzroka




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 31     <-- 31 -->        PDF

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252
smrtnosti kod odraslih srna jednako tako može biti mala srednje ukupne tjelesne težine, a kod ženki 65 %. Nakon
tjelesna težina s kojom grlo ulazi u zimu (tablica 3). dostizanja tih vrijednosti možemo isključiti tjelesnu
Granica tjelesne težine koja kod odraslih srna omotežinu
kao uzrok smrtnosti kod odraslih/rasplodnih grla
gućuje preživljavanje zime kod mužjaka iznosi 60 % od srne (Gaillard , 1998).


Tablica 3. Srednje tjelesne težine rasplodnih smjaka i srna u Hrvatskoj i u nekim Europskim zemljama
(izvor: Andersen i dr., 1998; Degmečić, 2006).


Table 3. Average body weight of adult roe deer bucks and does in Croatia and in a few European countries


from: Andersen at all, 1998; Degmečić, 2006).


Područje -Area
Srednja Italija Central Italy
Dourdan - Francuska France
Storfosna - Norveška Norway
Njemačka Germany
Podunavlje - Hrvatska Croatia
Spačva - Hrvatska Croatia


3. Tjelesna težina - mužjaci
Smjak -Buck (kg) Srna -Doe (kg)


24,8
23,4
29,4
23,6
25,1
26,9


Rogovi su tzv. sekundama oznaka spola, služe kao
oružje za napad ili obranu, kao organ za skretanje pažnje
na sebe pri unutarvrsnom natjecanju, kao simbol dominantnosti
i statusa ili kao vizualna smjernica ženkama
pri odabiru partnera prilikom parenja. Uopćeno možemo
zaključiti kako veći rogovi čine mužjake poželjnijim


22,2
21,4
28,8
21,0
25,2
25,6


Izvor -Autor
Lovari et al, 1998.
Vincent et al.,1995.
Andersen et al. 1995.
Stube, 1997.
Degmečić, 2006. n = 32
Degmečić, 2006. n = 50


ženkama koje su u parenju. Ženka odabirući mužjaka s
relativno velikim rogovima odabire gensko nasljeđe koje
je u mogućnosti preusmjeriti hranidbene elemente i
energiju iz smjera za rast tijela u smjer proizvodnje rogova.
Utvrđena je ovisnost veličine rogova o veličini
tijela, veće tijelo omogućava i veće rogove (Clutton Brock
iđr. 1982; Bubenik, 1983).


Graf 2. Ovisnost vrijednosti trofeja (CIC-točke) i težine trofeja o tjelesnoj težini kod smjaka (Degmečić, 2006)


Graph 2 Trophy value (ClC-points) and trophy weight dependence against body weight roe deer buck
(Degmečić, 2006)


Rogove smjaka možemo okarakterizirati više kao zirom da je srna teritorijalan i distancijski tip životinje,
štitove koji imaju za cilj zaštititi suparnike od ozbiljnijih upravo rogovi uz tjelesnu vehčinu, imaju glavnu ulogu
povreda nego što imaju za cilj usmrtiti protivnika. S obu
osvajanju i zadržavanju teritorija. Susret dva susjeda




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 32     <-- 32 -->        PDF

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252
držača teritorija djeluje poput rituala uvjeravanja i demonstracija
snage, kako bi jedan od sukobljenih odustao
i povukao se(Nikolandić, 1968; D anil kin, 1996).
Grafom 2. pokazana je ovisnost tjelesne težine prema
težini trofeja, te odnos tjelesne težine prema vrijednosti
trofeja (CIC - točke). Vidljiva je visoka ovisnost težine
trofeja i trofejne vrijednosti prema ukupnoj tjelesnoj
težini smjaka. Može se ustvrditi da što su smjaci
teži, to će i trofej imati veću vrijednost. Kada promatramo
graf 2., vidimo daje ovisnost težine trofeja i tjelesne
težine gotovo linearna, dok je kod trofejne vrijednosti
i tjelesne težine krivulja konkavna i tek kod tjelesne
težine 24 - 25 kg, ona naglo počinje rasti (Degmečić
, 2006). Moramo znati da intenzivni rast i razvoj
tijela i kostura kod srna završava sa starosti 24 do
26 mjeseci (Car, 1967) i da su rogovi sekundama oznaka
spola, tzv. luksuzni organi, te da tek kada se izgradi
tijelo dolazi do preusmjeravanja hranjivih tvari i
energije sa taloženja u tijelo na rast i razvoj rogova
(Geist, 1998). Vidljivo je iz srednjih tjelesnih težina
koje dostižu mlada grla na lokalitetima Spačva i Podunavlje,
da će se intenzivniji rast i razvoj rogova dogoditi
nakon treće godine života. Rast i razvoj rogova dovest
će smjaka u mogućnost da se bori za teritorij, a time
i osiguravanje pristupa ženkama, tj. parenje i prijenos
svojih nasljednih osobina.


4. Tjelesna težina - ženke
Biološki uspjeh, opstanak srne kao vrste usko je vezan
za sposobnost prilagodbe različitim ekološkim
uvjetima staništa, stoje i vidljivo iz njihovog areala rasprostranjenosti
(Panzacchi i dr, 2007). Opstanak
ovisi ponajprije o uspješnosti života ženki. Kada govo-


Slika 1. Srna i tri laneta


Figure 1 Roe deer doe and tree fawns


rimo 0 uspješnosti ženke promatramo: fekunditet (produktivnost,
broj mladunčadi donesenih na svijet tijekom
života ženke), postotak mortaliteta mladunčadi i
broj godina tijekom kojih je ženka fiziološki spremna
za oplodnju (S emp ere i dr 1998). Dokazano je kako
fekunditet kod porodice jeleni (Cervidae), izravno zavisi
0 tjelesnoj težini ženke (Glutton-Brock i dr.,
1982). Dostaje čimbenika koji utječu na tjelesnu težinu
ženki, a samim tim i sposobnost oplodnje, no možemo
istaći kvalitetu izvora hrane prisutnih u podmčju kretanja
ženki i gustoću naseljenosti po jedinici površine
(Duncan i dr., 1998).


U slučaju mnogih istraživanih populacija, sma ulazi
u parenje tijekom svoje druge godine života, a prvu lanad
donosi na svijet kada ude u treću godinu života (svibanj/
hpanj), no u populacijama gdje ženke u drugoj godini
života imaju male tjelesne težine (manje od 20 kg),
ta prva oplodnja se događa u trećoj ili četvrtoj godini
života (Gaillard i dr., 1998). Iz grafa 1. vidljivo je da
istraživane populacije (Spačva - šumski tip i Podunavlje
- poljski tip) upravo dostižu potrebne vrijednosti kako
bi se prva oplodnja dogodila tijekom druge godine
života. Kao što je kod mužjaka dostizanje vrijednosti
tjelesne težine od 24 - 25 kg važno za brži rast i razvoj
trofeja, jednako tako je i kod ženki dostizanje vrijednosti
tjelesnih težina iznad 24 - 25 kg važno za oplodnju
većeg broja jajnih stanica i samim tim veću produktivnost.
Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju
tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane,
dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu težinu
iznad 24 kg. Jednako tako se povećanjem tjelesne težine
može dogoditi da se zabilježi veći broj lanjenja tri
laneta nego jednog laneta kao što je to slučaj u Skandi


naviji, gdje je u 20 % slučajeva zabilježeno
da je jedna ženka olanila
tri laneta (Gaillard i dr., 1998).
Srednje vrijednosti tjelesnih težina
kako u šumskom tipu staništa Spačva,
tako i u poljskom tipu staništa
- Baranjsko Podunavlje, sugeriraju
da su dva laneta na jednu
srnu sasvim uobičajena pojava.
Prema istraživanjima u Baranji u
54 % slučajeva sma je imala dva
laneta, u 37 % slučajeva jedno lane,
a u 4 % slučajeva tri laneta (slika
1.) (Nikolandić &Degmečić,
2007). Kada govorimo o produktivnosti
i starosti sma, možemo
ustvrditi da kod sma u odnosu na
propisanu gospodarsku starost (7 do
9 godina), strogo povezanog pada
produktivnosti sa starosti skoro da
i nema. Rezultati istraživanja pro


(Foto: D. Degmečić) vcdcnog U Francuskoj u podmčju




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 33     <-- 33 -->        PDF

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252
Chize, prikazuju produktivnost ženki (broj zametaka
po ženki) u odnosu na starost ženki, te zaključuju da
značajni pad u srednjem broju zametaka pokazuju srne
starosti dvanaest i više godina (Ga i l l a r d i dr., 1998).
Važno vremensko razdoblje za gospodarenje ženskim
dijelom populacije srna pojedinog lovišta, dakle od
druge do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija
kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i u
produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog
odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno
stanje, procjenu tjelesne težine ženki i razvijenost lanadi.
S obzirom na veliku smrtnost mladunčadi i do 50 %
u prvih par mjeseci života (Nikolandić & Degme


4. ZAKLJUČCI
Tjelesne težine lanadi na leglu se kreću od 900 do
2 680 grama. Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu
težinu tek rođenog mladunčeta najveći utjecaj
ima tjelesna težina ženke koja je mladunče donijela
na svijet (C lu t t o n -B r o c k i dr., 1982). Dakle,
povećavanjem tjelesnih težina ženki povećava se i
tjelesna težina mladunčadi pri porodu i obrnuto.
Jednako tako povećanjem tjelesnih težina kod rasplodnih
srna/ženki povećava se i produktivnost, odnosno
povećava se srednji broj lanadi po srni u pojedinoj
populaciji (A n d e r s e n i dr., 1998).


Za gospodarenje srnećom divljači, što se tiče lanadi,
važno je nekoliko stvari: tjelesna masa olanjene la-


no
nadi
ii i brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom


d i
prvih mjeseci života i tjelesna težina s kojom lanad
ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje (G a i l lard i
dr., 1998). Lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom
staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 % srednje
ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih grla,
dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći
te iznosi 66 % srednje ostvarene tjelesne težine
odraslih/rasplodnih grla. Veća tjelesna težina lanadi
neposredno nakon lanjenja i veća stopa dnevnog
težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodarstvu
značajna je iz razloga jer će lanad prije dostići


č ić , 2007), ishitreno je zaključivati da je neka ženka
neplodna (jalova) jer ne vodi lanad, već je vrlo lako
moguće da je ta ista srna izgubila leglo te godine. Procjena
jedinke prema tjelesnom stanju i tjelesnoj težini
je u svakom slučaju vjerodostojnija.


U prirodi makar i mala, neznatna prednost nad ostalim
jedinkama znači opstanak i prenošenje takvih odlika,
s tim malim prednostima na sljedeće generacije, taj
odabir ostavljamo prirodi, na nama uzgajivačima je
osigurati sve potrebne uvjete u staništu kako bi maksimizirali
produkciju lanadi, te odabirom iz populacije
ciljano izlučili ženke koje ne zadovoljavaju postavljene
kriterije uspješnosti rasplodnih grla.





Conclusions


tjelesnu težinu potrebnu za razmnožavanje, a samim


time i utjecati na daljnju populacijsku dinamiku.
Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju
tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane,
dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu
težinu iznad 24 kg. Srednje vrijednosti tjelesnih težina
kako u šumskom tipu staništa – Spačva, tako i u
poljskom tipu staništa – Baranjsko Podunavlje, sugeriraju
da su dva laneta na jednu srnu sasvim uobičajena
pojava.


Važno razdoblje za gospodarenje ženskim dijelom
populacije srna pojedinog lovišta, dakle od druge
do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija
kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i
u produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog
odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno
stanje i procjenu tjelesne težine ženki, kao i
veličinu njene lanadi.


Istraživanja su pokazala da je ovisnost težine trofeja
i tjelesne težine gotovo linearna, dok je kod trofejne
vrijednosti i tjelesne težine krivulja konkavna i tek
kod tjelesne težine 24 – 25 kg, ona naglo počinje
rasti. Svakako bi ovu zakonitost trebalo potvrditi
daljnim istraživanjima i s većim uzorkom.


5. LITERATURA – References
1. Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer
population (Capreolus capreolus, L.); Danish
review of game biology; vol. 2.
2. Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell,
1998: The european roe deer – The biology of
succes. Scandinavian university press.
3. Andersen, R., J. M. Gaillard, O. Liberg, C.
S an Jo s e , 1998: Variation in life-history parameters;
The biology of succes.
4. C a r, Z. i dr. 1967: Lovački priručnik. Lovačka knjiga.
;: Danilkin , A., 1996: Behavioural ecology of siberian
and european roe deer. Chapman i Hall wildlife
ecolgy and behaviour series.


6. Degmečić, D. 2006: Morfometrijske karakteristike
srne (Capreolus capreolus, L.) u otvorenim
lovištima i uzgajalištima; Magistarski rad.
7. llard, J. M., R. Andersen, : Famil
Gaillard dersen, 1997
19971997: Familly effects
on growth and survival o
ooff Juvenile roe deer.
Ecology, 79 (8).


8.G a i l l a r d, J. M., O. L ib erg, R. A n de r se n , A. J.
M. Hewison, G. Cederlund, 1998: Popula


ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 34     <-- 34 -->        PDF

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252
tion dynamics of roe deer;The biology of su-13. Nikolandić, Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje
ccess. srna u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodno


9. Kl ei n , D., & H. S t r a n d g a a r d , 1972: Factors af-matematički fakultet.
fecting growth and body size of roe deer; The 14. Nikolandić, Đ., 1968: Ekološke karakteristike
journal of wildlife management. populacije srna na Belju; posebno izdanje bilte10.
Liberg, O., A. Johansson, R. Andersen, D na LŠPG Jelen.
C. Linnel, 1998: Mating system, mating tac-15. Panzacchi, M., I. Herfindal, J. D. C. Lin tics
and the function of male territoriality in roe n e l l , M. Odden, J. Odden, R. Andersen, 2007:
deer; The biology of succes. Predation risk, habitat use and distribution of al11.
L i n n e l l , J. D. C., K. Wa h ls t r om , J. M. G a i l -ternative prey: the case of red fox, roe deer
lard, 1998: From birth to independence: Birth, fawns, and small rodents;Roe deer meeting, Vegrowth,
neonatal mortality, hiding behaviour lenje.
and dispersal, The biology of success. 16. Strandgaard, H., 1972: The roe deer (Capreo12.
Nikolandić, Đ. & D. Degmečić, 2007: Plod-lus capreolus, L.) population at Kalo and the
nost i veličina a kod Europske srne (Capreo-factors regulating its size.
a legl
legllegla k
lus capreolus,
,, L.
L.L.)
)) u šumi Haljevo; Šumarski list


s u š
9–10.


SUMMARY: In many areas of Europe regional differences in growth, body
size and daily growth in body weight of fawns have been noticed and recorded.
Since both the main aims of hunting management and the directions for
selection and breeding measures depend on knowing these characteristics (liveweight
after fawning, rate of growth and body development), these data are
crucial for implementing adequate measures designed for improvement of roe
deer breeding. Without long-term data on actual size of population of roe deer
and its sex and age structure in a particular hunting ground, not even the
best game experts can proscribe adequate breeding measures and rational
utilization of roe deer. Without these data it is also impossible to give proper
management directions, the implementation of which could enable a permanent
high-quality production of roe deer. This paper will point out the existing
values in growth and body development of roe deer in eastern Slavonija and
Baranja. We also aim to stress the importance of constant monitoring of these
values and to show what sort of influence the values of body growth and development
have to the trophy value, to successful breeding (number of embryos)
and to proper fawn growth as well as what significance these data have for
selective and breeding measures. The body weight of fawns in litter was monitored
in Haljevo forest, as was the daily increase of fawn body weight. Body
weight of fawns, young and breeding stock has been monitored during hunting
season in a typical forest habitat of roe deer in Spačva and in a typical
field habitat Baranjsko Podunavlje. Research on these three localities confirmed
that several values are important for roe deer management: fawn body
weight in litter, fast early growth of fawns, death rate during first months of life,
body weight of fawns before their first winter, body weight of does, fertility
of does, body weight of bucks, trophy structure of bucks.


Key words: body weight of fawns in litter, daily growth rate of fawns,
roe deer productivity, average value of body weight of bucks and does