DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252 1. UVOD – Introduction Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2005. godinu, na području istočne Slavonije i Baranje, na 416 964 ha lovne površine ima 6 151 grlo srneće divljači u proljetnom fondu. Ovu brojnost srna treba uzimati s rezervom, jer je znanstvenim istraživanjima, putem totalnog odstrjela, markiranja i uz pomoć lovne statistike dokazano kako je stvarna brojnost srna uvijek veća od one koja se dobije pomoću uobičajenih načina prebrojavanja. Ta odstupanja kod procjene brojnosti na niže, kreću se kao najmanja za oko 30 %, pa čak i do 300 %, što ponajprije ovisi od stupnja preglednosti i prohodnosti terena (A n d e r sen, 1953; Strandgaard, 1967; Flemberg, 1975; Kurt, 1987). U pravilu u poljskim lovištima moguće je točnije ustanoviti brojnost i spolno/dobnu strukturu populacije srna nego u tipu šumsko-poljskih ili pak čisto šumskih staništa srna. Dobra procjena brojnosti i dobno-spolne strukture populacije je preduvjet za sastav kvalitetnog lovno-gospodarskog plana. Bez podataka o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a jednako tako nije moguće dati smjernice gospodarenja, čijim provođenjem bi se mogla osigu rati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači (Nikolandić, 1968). Regionalne razlike u rastu, veličini tijela (K le in , 1972; Andersen i dr. 1998) te dnevnom tjelesnom prirastu kod lanadi (A n de r s e n i dr. 1998) uočene su i evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika (tjelesnih težina, brzine rasta i razvoja tijela ili njegovih djelova), upravo ti podaci vrlo su važni za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Istraživanja provedena u Danskoj (Kl ei n i St ra n dgaa r d 1972), pokazala su da su tjelesno najveća grla i grla sa najvećim indeksima brzine rasta i razvoja tijela nalazili na područjima manje gustoće naseljenosti populacije i s većim udjelom šumskog zemljišta u odnosu na poljoprivredno zemljište. Nasuprot tomu, u većim gustoćama naseljenosti i s većim udjelom poljoprivrednog zemljišta, nađena su tjelesno manja grla. Cilj ovog rada je ukazati na važnost praćenja tjelesnih težina i prikazati kakav utjecaj imaju vrijednosti tjelesnih težina na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera. 2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Area and research methods 1) “Haljevo – Baranja” Šumu Haljevo čine ravničarske šume tvrdih listopadnih vrsta drveća: hrasta lužnjaka (Quercus robur), graba (Carpinus betulus), bagrema (Robinia pseudacacia), crnog oraha (Juglans nigra), brijesta (Ulmus campestris), cera (Quercus cerris), klena (Acer campestre) površine 1.900 ha, okružene na oko 200 m od šume ratarskim kulturama (pšenica, kukuruz, šećerna repa i lucerka). Od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo pretraživana su pogodna mjesta za lanjenje, kao što su zakorovljene šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa i razvijeno prizemno raslinje, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerka i pšenica. U terenski obrazac upisani su podaci: datum nađene lanadi, broj mladih u leglu i međusobna udaljenost lanadi iz istog legla i izmjerena težina lanadi (Nikolandić, 1968–1970; Nikolan dić & Degmečić, 2007). 2) “Podunavlje – Baranja” Tipično nizinsko stanište u kojemu dominiraju poljoprivredne površine. Stanište je ispresijecano depresijama u kojoj se razvila močvarna vegetacija, šaš i trska. Osim obraslih depresija na staništu nalazimo i za puštenu mrežu melioracijskih kanala koja svojim obalama također pruža mjesta za zaklon, ali i za brst i ogriz prirodnog raslinja. Velike parcele obrasle jednom ratarskom vrstom dobar su zaklon samo tijekom jednoga dijela godine, te je velika važnost upravo takvih parcela u doba lanjenja i odrastanja lanadi. Ukupna tjelesna težina srneće divljači vagana je neposredno po odstrelu, mjerenjem neotvorene čitave divljači, s glavom i unutrašnjim organima (Degmečić, 2006). 3) “Spačva – istočna Slavonija” Nizinski tip lovišta. Tipično šumsko stanište srne s mozaično raspoređenim manjim i većim depresijama i barama. Glavna vrste hrast lužnjak (Q. robur) i poljski jasen ( F. angustifolia) s bogatim slojem grmlja i prizemnog rašća. Ukupna tjelesna težina srneće divljači vagana je neposredno po odstrelu, mjerenjem neotvorene čitave divljači, s glavom i unutrašnjim organima (Degmečić, 2006). |