DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion 1. Lanad na leglu Tablica 1. Usporedba intervalnih vrijednosti tjelesnih težina lanadi na leglu u Hrvatskoj i u Europskim zemljama (izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970). Table 1. Liveweight of fawns in litter in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998; Nikolandić, 1970). Težina lanadi na leglu (u gramima)/ Područje – Area Izvor – Autor Liveweight of fawns in litter (grams) Francuska – Trois Fontaine France 1000 -2100 Gaillard – 1993. g. Danska – Kalo Denmark 900 -1200 Strandgaard – 1972. g. Njemačka Germany 1450 -2050 Ellenberg 1978. g. Hrvatska – Baranja Croatia 1020 -2680 Nikolandić, 1970. g. Iz tablice 1. možemo vidjeti kako su utvrđene i priljen veći broj slučajeva gdje je nađeno po tri laneta u isjavljene težine lanadi na leglu od 900 grama do 2680 tom leglu, nego što je nađeno jedno lane po leglu. Dakle grama. Razvidno je kako su po navedenim područjima povećanje tjelesne težine kod rasplodnih srna/ženki poutvrđeni različiti intervali u kojima se kreće tjelesna te-većava produktivnost, odnosno povećava srednji broj žina lanadi na leglu neposredno po lanjenju (do 10 dana lanadi po srni u populaciji (And er s e n i dr. 1998). starosti). Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu Kao što je važna tjelesna težina lanadi pri porodu, težinu tek okoćenog mladunčeta najveći utjecaj ima tjevažna je i stopa dnevnog težinskog prirasta tijela lane lesna težina ženke koja je mladunče donijela na svijet ta. U tablici 2., prikazana je stopa dnevnog težinskog(Clutton-Brock i dr. 1982). Dakle, povećavanjem prirasta za neke Europske zemlje, koja je prilično ujedtjelesnih težina ženki povećava se i tjelesna težina tek načena. Podaci koji navode dnevne težinske stope priokoćene mladunčadi i obrnuto. Kod vrsta kod kojih su rasta za Norvešku 155 g/dan i za Švedsku 150 g/dan, blizanci (dva mladunčeta) uobičajena pojava (npr. srna), otkrivaju nam još jednu vrijednost većih srednjih tjetjelesna težina tek okoćene mladunčadi iznosi 4,5 % do lesnih težina ženki. Dakle, iako se ženke na sjeveru na ežine ee ž 7 % težin ženki (Robins & Robins, 1979., An -laze u oskudnijim stanišnim uvjetima (kraće trajanje d e rsen i . 1998). Polazeći od općeg pravila, poveća-vegetacijskog, a time i hranidbenog izobilja), one svo n i dr drdr. nja tjelesne težine idući od juga ka sjeveru, kod srna naijim većim tjelesnim težinama osiguravaju i zadržavaju lazimo na još jednu posebnost. Na sjeveru npr. u Norve-kvalitetu mlijeka, što dalje rezultira visokim dnevnim škoj i Švedskoj gdje je srneća divljač krupnija, srednja težinskim prirastom lanadi (Andersen i dr. 1998). tjelesna težina rasplodnih grla dostiže čak 30 kilograma Veća tjelesna težina olanjene lanadi i veća stopa dnev( A n d e r s en i dr. 1998). To bi značilo da bi i težina tek nog težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodar ar olanjene lanadi trebala biti veća. No, u Norveškoj izmjetvu e a stvu j jje značajn značajnznačajna za višu stopu preživljavanja lanadi, a rene tjelesne težine neposredno olanjene lanadi iznose atim r zatim i ii njihovo njihovonjihovog gg ranijeg spolnog sazrijevanja, te učešća od 1 360 do 1 560 grama (Linnel, 1997), ali jednako razmnožavanju u tako je u populacijama Skandinavskih zemalja prijav- Tablica 2. Stopa rasta tjelesne težine lanadi od proljeća (lanjenje) do jeseni iste godine (početak lovne sezone) u Hrvatskoj i u Europskim zemljama (izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970). Table 2. Growth rates of roe deer fawns from spring (fawning) till autumn the same year (start of hunting season) in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998; Nikolandić, 1970). tries tjelesne težine (grama/dan) Područje – Area Rast Izvor – Autor Growth rate (g/day) Francuska – Trois Fontaine France 139 Gaillard – 1993. g. Engleska – Dorset England 113 Johnson 1982. g. Švicarska Switzerlannd dd 120 Sagesser and Kurt 1966. g. Hrvatska – Baranja Croatia 122 Nikolandić, 1970. g. 2. Rast tjelesne težine jedinki u populaciji. Naravno, to je povezano uz Veličina tijela i tjelesna težina dva su izrazito važna preživljavanje zime i uspješnog reprodukcijskog cikluparametra, ne samo zbog planiranja moguće količine sa (Langbein i dr. 2003). Čimbenici koji utječu na iskoristivog mesa divljih životinja, već zbog činjenice tjelesnu težinu su: gustoća populacije, izvori hrane u kako su ta dva parametra indikatori fiziološkog stanja staništu, kvaliteta i kvantiteta jesenske i zimske prihra |