DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252 Graf 1. Prikaz rasta tjelesne težine od laneta do rasplodnih grla (lanad n = 104; mlada grla n = 39; rasplodna grla n = 57) (Degmečić, 2006). Graph 1 Body weight growth of roe deer fawn to adult roe deer (fawns n = 104; young n = 39; mature n= 57) (Degmečić, 2006). ne, klimatski uvjeti, zdravstveno stanje jedinki. Graf 1. prikazuje projekciju rasta tjelesne težine lanadi od legla do razvojnog stupnja rasplodnog grla. Vidljiv je prosjek srednjih tjelesnih težina lanadi nakon četiri do pet mjeseci razvoja, zatim tjelesne težine mladih grla starosti oko 16 mjeseci te tjelesne težine rasplodnih grla 24 i više mjeseci starosti. Jednako tako paralelno možemo uspoređivati dostignute rezultate u tipično šumskom staništu i u tipično poljskom staništu. Vrijednosti tjelesnih težina između šumskog i poljskog tipa staništa, kod lanadi te mladih grla ne pokazuju bitne razlike. To je i razumljivo, jer intenzivni rast i razvoj tijela i kostura smeće divljači završava upravo s 24 do 26 mjeseci starosti (Gaillard, 1998; Danilkin, 1996). Trend rasta tjelesne težine od lanjenja do razvijenog kostura (24 do 26 mjeseci) je linearan. Bez obzira na sve čimbenike rast tjelesnih težina ima približno istu dinamiku, jer je to proces koji se za oba tipa staništa odvija ujednačeno. Bitno je primijetiti vrlo dinamičan rast tjelesnih težina od legla u proljeće (kraj svibnja i lipanj) do jeseni i početka zime (studeni i prosinac), dakle u prvih šest mjeseci. Za gospodarenje srnećom divljači, a što se tiče lanadi, važne su tri stvari: brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života i tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje (Gaillard i dr 1998). Iz grafikona 1. razvidno je kako lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 % srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih grla, dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći, te iznosi 69 % srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/ rasplodnih grla (tablica 3). Nadalje u dobnom razredu mladih grla kada je intenzivni rast i razvoj tijela pri kraju, postotak grla koja su ostvarila prosječnu tjelesnu masu zrelih grla iznosi 73 % u šumskom i 85 % u poljskom staništu. Možemo ustvrditi da smeća divljač nakon što je u 18 - 20 mjeseci izgradila oko 3/4 tjelesne težine, za preostalu 1/4 treba tri puta duže razdoblje (sljedećih pet godina života). Istraživanja u Francuskoj pokazala su slične vrijednosti npr. u području Trois Fontaines ostvarene su tjelesne težine lanadi s osam mjeseci starosti iznosile 68 % do 70 % od srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih grla na istom području istraživanja, a u području Chize ti su se postoci kretali od 59 % do 63 % (Andersen i dr. 1998). Promatrajući i uspoređujući vrijednosti tjelesnih težina u šumskom i poljskom staništu, uviđamo daje hitnija razlika ostvarena jedino u dobnom razredu mlađa grla. Taj brzi rast i razvoj tijela ima veliku ulogu u produktivnosti srna kao vrste, što će se podrobnije objasniti u dijelovima članka gdje će se govoriti odvojeno o ženkama i mužjacima. Kako bi istakli važnost srednje tjelesne težine s kojim lanad ulazi u zimu, spomenut ćemo podatke skupljene tijekom istraživanja Kleina & Strandgaarda (1972), Ellenberga (1978) i Gaillarda (1988). Tijekom svog istraživačkog rađa došli su do spoznaje kako postoji povezanost između ukupne tjelesne težine lanadi i preživljavanja prve zime u životu lanadi. Jednako tako postavili su svojevrstan prag tjelesne težine lanadi koji bi osiguravao preživljavanje prve zime i on bi iznosio 13 kg, iznad te granice, preživljavanje zime više ne ovisi o tjelesnoj težini. Kod odraslih/rasplodnih grla zabilježeno je da oko 85 % mužjaka i oko 95 % ženki uspješno prežive zimski razdoblje. Jedan od uzroka |