DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 32 <-- 32 --> PDF |
D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252 držača teritorija djeluje poput rituala uvjeravanja i demonstracija snage, kako bi jedan od sukobljenih odustao i povukao se(Nikolandić, 1968; D anil kin, 1996). Grafom 2. pokazana je ovisnost tjelesne težine prema težini trofeja, te odnos tjelesne težine prema vrijednosti trofeja (CIC - točke). Vidljiva je visoka ovisnost težine trofeja i trofejne vrijednosti prema ukupnoj tjelesnoj težini smjaka. Može se ustvrditi da što su smjaci teži, to će i trofej imati veću vrijednost. Kada promatramo graf 2., vidimo daje ovisnost težine trofeja i tjelesne težine gotovo linearna, dok je kod trofejne vrijednosti i tjelesne težine krivulja konkavna i tek kod tjelesne težine 24 - 25 kg, ona naglo počinje rasti (Degmečić , 2006). Moramo znati da intenzivni rast i razvoj tijela i kostura kod srna završava sa starosti 24 do 26 mjeseci (Car, 1967) i da su rogovi sekundama oznaka spola, tzv. luksuzni organi, te da tek kada se izgradi tijelo dolazi do preusmjeravanja hranjivih tvari i energije sa taloženja u tijelo na rast i razvoj rogova (Geist, 1998). Vidljivo je iz srednjih tjelesnih težina koje dostižu mlada grla na lokalitetima Spačva i Podunavlje, da će se intenzivniji rast i razvoj rogova dogoditi nakon treće godine života. Rast i razvoj rogova dovest će smjaka u mogućnost da se bori za teritorij, a time i osiguravanje pristupa ženkama, tj. parenje i prijenos svojih nasljednih osobina. 4. Tjelesna težina - ženke Biološki uspjeh, opstanak srne kao vrste usko je vezan za sposobnost prilagodbe različitim ekološkim uvjetima staništa, stoje i vidljivo iz njihovog areala rasprostranjenosti (Panzacchi i dr, 2007). Opstanak ovisi ponajprije o uspješnosti života ženki. Kada govo- Slika 1. Srna i tri laneta Figure 1 Roe deer doe and tree fawns rimo 0 uspješnosti ženke promatramo: fekunditet (produktivnost, broj mladunčadi donesenih na svijet tijekom života ženke), postotak mortaliteta mladunčadi i broj godina tijekom kojih je ženka fiziološki spremna za oplodnju (S emp ere i dr 1998). Dokazano je kako fekunditet kod porodice jeleni (Cervidae), izravno zavisi 0 tjelesnoj težini ženke (Glutton-Brock i dr., 1982). Dostaje čimbenika koji utječu na tjelesnu težinu ženki, a samim tim i sposobnost oplodnje, no možemo istaći kvalitetu izvora hrane prisutnih u podmčju kretanja ženki i gustoću naseljenosti po jedinici površine (Duncan i dr., 1998). U slučaju mnogih istraživanih populacija, sma ulazi u parenje tijekom svoje druge godine života, a prvu lanad donosi na svijet kada ude u treću godinu života (svibanj/ hpanj), no u populacijama gdje ženke u drugoj godini života imaju male tjelesne težine (manje od 20 kg), ta prva oplodnja se događa u trećoj ili četvrtoj godini života (Gaillard i dr., 1998). Iz grafa 1. vidljivo je da istraživane populacije (Spačva - šumski tip i Podunavlje - poljski tip) upravo dostižu potrebne vrijednosti kako bi se prva oplodnja dogodila tijekom druge godine života. Kao što je kod mužjaka dostizanje vrijednosti tjelesne težine od 24 - 25 kg važno za brži rast i razvoj trofeja, jednako tako je i kod ženki dostizanje vrijednosti tjelesnih težina iznad 24 - 25 kg važno za oplodnju većeg broja jajnih stanica i samim tim veću produktivnost. Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane, dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu težinu iznad 24 kg. Jednako tako se povećanjem tjelesne težine može dogoditi da se zabilježi veći broj lanjenja tri laneta nego jednog laneta kao što je to slučaj u Skandi naviji, gdje je u 20 % slučajeva zabilježeno da je jedna ženka olanila tri laneta (Gaillard i dr., 1998). Srednje vrijednosti tjelesnih težina kako u šumskom tipu staništa Spačva, tako i u poljskom tipu staništa - Baranjsko Podunavlje, sugeriraju da su dva laneta na jednu srnu sasvim uobičajena pojava. Prema istraživanjima u Baranji u 54 % slučajeva sma je imala dva laneta, u 37 % slučajeva jedno lane, a u 4 % slučajeva tri laneta (slika 1.) (Nikolandić &Degmečić, 2007). Kada govorimo o produktivnosti i starosti sma, možemo ustvrditi da kod sma u odnosu na propisanu gospodarsku starost (7 do 9 godina), strogo povezanog pada produktivnosti sa starosti skoro da i nema. Rezultati istraživanja pro (Foto: D. Degmečić) vcdcnog U Francuskoj u podmčju |